ZAGREB - Poslovanje hrvatskih banka u 2012. karakterizira pad dobiti prema 2011., a posljedično i smanjenje povrata na kapital i aktivu, ali to nije zabrinjavajuće jer je njihova kapitalna adekvatnost među najvišima u svijetu i ako dođe do gospodarskog rasta one imaju dovoljno sredstava da kreditima slijede i gospodarstvo i državu, rekao je danas direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček. Na predstavljanju HUB-ove analize o regulaciji, troškovima i dobiti banaka podsjetio je da je do kraja rujna dobit banaka prema istom razdoblju lani smanjena 16,5 posto, a samo u trećem kvartalu za više od 19 posto. No, istaknuo je, Hrvatska spada među zemlje u bazi MMF-a s najvišom kapitalnom adekvatnošću banaka, koja je viša od 20 posto, a ako je kapitalna baza tako visoka i umjerena dobit je dobra jer je sustav kompletno stabilan. O utjecaju pada kreditnog rejtinga Hrvatske na kamatne stope rekao je da su kamatne stope tržišna veličina koja ovisi o više parametara, među kojima je i trošak izvora sredstava, a tržište će samo odrediti kako će se taj trošak kretati. To se vidjelo odmah nakon pada rejtinga, kada je taj trošak neznatno povećan. Ako dođe do početka gospodarskog rasta banke imaju dovoljno sredstava da plasiraju nove kredite, a čak i da nemaju, mogu se okrenuti prema izvorima vani bez većih ograničenja. U ovom trenutku za to nema potrebe, jer nema potražnje, ali ako dođe do porasta, banke će gospodarstvo slijediti svojim kreditima i nema velike opasnosti da ih država istisne jer ima rezervi da se pokrije i povećano financiranje države u zemlji, kazao je Bohaček.
ZAGREB - Vlada je zakasnila s donošenjem Zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama, da je to učinila ranije možda bi spasila kreditni rejting Hrvatske, ocijenio je danas profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Željko Potočnjak na okruglom stolu u organizaciji Matice hrvatskih sindikata. Vlada je bila pod velikim pritiskom da smanji rashode za javni sektor, što je dio mehanizama odgovora na krizu. Budući da pregovori sa sindikatima javnih službi nisu uspjeli, donošenje zakona koji će joj omogućiti da uskrati isplatu prava poput ovogodišnje božićnice bio je jedini izlaz, ustvrdio je Potočnjak. Ponuda Matice hrvatskih sindikata da se sada uskraćena prava isplate kada Hrvatska izađe iz krize za Vladu je ekonomski i politički neprihvatljiva jer bi to značilo daljnje povećanje duga i novo zaduživanje budućih generacija, a vrijeme je da Hrvatska napokon prestane s takvim ponašanjem, poručio je Potočnjak. Takva stajališta izazvala su negodovanje sindikata i s njima povezanih stručnjaka koji smatraju da je Vlada isključivi krivac za narušavanje socijalnog dijaloga i derogiranje kolektivnih ugovora. Predsjednik Matice Vilim Ribić optužio je Vladu da je takvim zakonom suspendirala demokraciju na području socijalnih prava, dovela u pitanje smisao postojanja sindikata, kao i pravo na štrajk.
ZAGREB - Rast hrvatskog BDP u idućoj godini iznosit će 0,5 posto, a bez provedbe reformi, poticanja investicija i privlačenja inozemnih izravnih ulaganja koja bi trebala oživjeti izvozni sektor, potencijal dugoročnog gospodarskog rasta ostat će na znatno nižim razinama no prije krize, stoji u danas objavljenoj kvartalnoj makroekonomskoj prognozi glavnog analitičara Zagrebačke banke (ZABA) Hrvoje Doleneca. Upozorava kako je za održivi gospodarski oporavak potrebno okrenuti se reformama, i to u javnoj upravi, na tržištu rada, u obrazovanju i zdravstvu te u mirovinskom i poreznom sustavu. To podrazumijeva i restrukturiranje javnih poduzeća i lokalnih komunalnih poduzeća. Kao važan čimbenik svih kretanja u Hrvatskoj u prognozi se naglašava racionalna fiskalna politika koja bi trebala dovesti do smanjivanja deficita proračuna i udjela rashoda opće države u BDP-u na održive razine. Napominje se kako su prve reakcije na proračun došle su od rejting agencija, koje također upozoravaju na spori reformski proces i odstupanje od procesa fiskalne prilagodbe. Za Hrvatsku je važno čuvati kreditni rejting u investicijskom razredu s obzirom na potrebu pristupa inozemnim financijskim tržištima za financiranje proračunskog deficita i osiguravanje sredstava za oživljavanje investicijske aktivnosti.
RIJEKA - Radnici Dina Petrokemije u Omišlju na otoku Krku danas su započeli novu blokadu na ulazu u tu tvrtku jer na njihove apele nitko nije odgovorio, a proces koji bi omogućio pokretanje proizvodnje i isplatu plaća traje predugo, izjavio je danas predsjednik Sindikata radnika Dine Predrag Mihaljević. Prosvjedujemo protiv sporih institucija, smatramo da pokrenute procese treba ubrzati, treba što prije deblokirati račun Dine i omogućiti joj neograničenu isporuku električne energije kako bi se mogla pokrenuti proizvodnja, rekao je dodavši da treba ubrzati i kupoprodaju zemljišta namijenjenog za LNG terminal, iz čega bi se radnicima isplatio dio plaća. Mihaljević je kazao da će blokada ulaza u Dinu trajati do daljnjega, a da će ulaz biti omogućen samo osoblju na održavanju sigurnosti postrojenja. U sindikatu drže da je za pokretanje proizvodnje polietilena, osim tehničke pripravnosti postrojenja, potrebno deblokirati račun tvrtke, osigurati struju i platiti radnike te da turski investitor, tvrtka Caliskan, to neće sama moći učiniti bez pomoći resornih ministarstava.
ZAGREB - Uprava Leda danas je odlučila da će konačna cijena novih dionica koje se izdaju javnom ponudom u postupku povećanja temeljnog kapitala Leda iznositi 8.000 kuna, izvijestio je Ledo putem Zagrebačke burze. Nominalna vrijednost novih dionica Leda, koje se izdaju u postupku dokapitalizacije tvrtke putem javne ponude kvalificiranim ulagateljima, iznosi 380 kuna. Odluku o povećanju temeljnog kapitala i izdavanju najviše 93.750 novih redovnih dionica javnom ponudom glavna skupština Leda donijela je 14. prosinca, a tri dana kasnije objavljen je javni poziv kvalificiranim ulagateljima. Upis novih dionica započeo je 17. prosinca, a završio danas u 10 sati. Nakon što je Uprava Leda donijela odluku o konačnoj cijeni novih dionica, danas će se provesti i alokacija upisanih novih dionica, koje ulagači moraju uplatiti do sutra u podne. Kako je ranije objavljeno, dokapitalizacijom Ledo želi prikupiti sredstva za kupnju Frikoma iz Beograda i Leda Podgorica od Agrokora.
ZAGREB - Crobex indeksi Zagrebačke burze danas su blago porasli drugi dan zaredom, a u fokusu je ulagača dionica Leda, zahvaljujući dokapitalizaciji te tvrtke. Crobex indeks bio je oko podneva na dobitku 0,25 posto, na 1.697 bodova, a Crobex10 0,1 posto, na 948 bodova. Redovni promet iznosio je do podneva 13,6 milijuna kuna, što je dvostruko više nego jučer u to doba. Relativno visok promet zahvaljuje se dionici Leda, kojom je do podneva ostvareno 9,2 milijuna kuna prometa, pri čemu joj je cijena porasla za 2,2 posto, na 7.745 kuna. Danas je zatvorena knjiga upisa novih redovnih dionica, kojima Ledo želi povećati temeljni kapital sa sadašnjih 83,6 milijuna na najviše 119,3 milijuna kuna. Na listu milijunašica, s prometom od 1,8 milijuna kuna, uvrstila se još samo dionica Erste&Steiermaerkische banke. Cijena joj je porasla gotovo 1 posto, na 99 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu blago oslabila prema euru, za 0,09 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,532132 kune. Kuna je lagano oslabila i prema švicarskom franku, za 0,05 posto, te srednji tečaj franka iznosi 6,234692 kune. Istodobno je kuna ojačala prema američkom dolaru za 0,58 posto i srednji tečaj dolara iznosi 5,675633 kune. Blago je ojačala prema britanskoj funti, za 0,09 posto, na 9,248689 kuna po srednjem tečaju.