ZAGREB - Svjetska banka u Hrvatskoj će u razdoblju od 2014. do 2017. godine biti usredotočena na tri glavna područja suradnje, a to su podrška makroekonomskoj održivosti, provedbi strukturnih reformi i maksimizaciji koristi od članstva u Europskoj uniji. Najavio je to voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku Hongjoo Hahm koji je članovima saborskih Odbora za financije i državni proračun te Odbora za gospodarstvo predstavio prijedlog strategije partnerstva Svjetske banke s Hrvatskom od 2014. do 2017. U području makroekonomske održivosti Hrvatska treba racionalizaciju rashoda, bolje gospodarenje prihodima te efikasnije upravljanje javnim dugom. U području strukturnih reformi Svjetska banka nudi pomoć u uspostavi održivog sustava socijalne zaštite i poboljšanju konkurentnosti pomoću veće participacije privatnog sektora u gospodarskoj aktivnosti. Pomoć koju nudi u maksimizaciji koristi od članstva u EU-a obuhvaća podršku izgradnji institucionalnih kapaciteta za apsorpciju EU fondova. Hahm je upozorio da je Hrvatska već četvrtu godinu u recesiji s neizvjesnim oporavkom te da joj sada treba intenzivno fiskalno prilagođavanje koje, međutim, nije predviđeno proračunom za 2013. Hrvatska mora stvoriti okruženje pogodno za otvaranje novih radnih mjesta pri čemu u prvom redu treba poboljšati učinkovitost javne birokracije, smanjiti korupciju, poboljšati pristup financiranju i olabaviti restriktivnu radnu regulativu. Hrvatska, po njegovim riječima, očajnički treba gospodarski rast koji treba doći iz privatnog sektora čija važnost nije dovoljno prepoznata.
BRUXELLES - Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u četvrtak u Bruxellesu kako bi bio sretan kada bi bilo novaca za dodatke na plaću koji su ranije bili odobreni, ali da to nije realno te da osnovne plaće nisu dirane. Milanović je održao predavanje u sjedištu Europskog gospodarskog i socijalnog odbora na temu "Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i njegova korist za zapadni Balkan". Većina pitanja nakon predavanja odnosila se na pitanja o gospodarskoj i socijalnoj politici u Hrvatskoj. U raspravi je predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić napao vladu i premijera Milanovića da krše načela kolektivnog pregovoranja, temeljna radnička prava, odredbe Međunarodne organizacije rada i Europske socijalne povelje. "Nikada nisam bio demagog i pričao bajke okolo, to kao političar prezirem. Činjenica je da nemamo dovoljno novca da platimo ono što je odobreno ranije u dobra vremena ili na početku loših vremena od strane onih koji su prije bili na vlasti. Tko bi bio sretniji od mene da to možemo, ali to nije realno", odgovorio je Milanović, dodajući da u javnom sektoru nitko nije otpušten, dok su stotine tisuća ljudi u privatnom sektoru uvelike nezaštićeni. "Osnovne plaće su netaknute. Za plaće imamo novac i one ostaju na istoj razini, ali neki dodaci moraju biti srezani, božićnica i regres za godišnji odmor. Je li to vrijedno socijalnog konflikta", upitao je Milanović.
ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović upozorio je danas da Hrvatska, koja bi iduće godine trebala ući u EU, nema jasnu viziju budućeg razvoja, ali ipak smatra da je hrvatsko društvo kroz proces pristupanja Uniji ipak postalo bolje i približilo se europskim vrijednostima. "Kakofonija vrijednosti razlog je zašto nemamo viziju i upravljanje društvenim procesima temelji se na neizbrušenim vrijednostima", rekao je Josipović na predstavljanju knjige "Hrvatska u EU: Kako dalje?" na Pravnom fakultetu. Govoreći o potrebi definiranja vizije razvoja Hrvatske, "za što mi nemamo osobitu sklonost", predsjednik je rekao da se ona ne bi smjela svesti na povlačenje sredstava iz europskih fondova. "Riječ je o tome kako artikulirati našu poziciju kako subjekta, a ne klijenta i kako osigurati da se naši interesi realiziraju", naglasio je Josipović.
ZAGREB - Od 11 kriterija za ocjenu makroekonomskih neravnoteža Hrvatska u 2011. premašuje referentne vrijednosti za tri pokazatelja - salda međunarodnih ulaganja, promjene udjela u svjetskom izvozu robe i usluga te stope nezaposlenosti, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke koja je danas predstavila i proceduru pri makroekonomskim neravnotežama u Europskoj uniji. Riječ je o ukupno jedanaest pokazatelja koji u kombinaciji s postavljenim indikativnim granicama služe kao rano upozorenje postojanja određenih neravnoteža. Utvrdi li se postojanje makroekonomskih neravnoteža u nekoj državi članici, ili se zaključi da za njih postoji znatan rizik, Europska komisija će obaviti dubinsku analizu gospodarstva te zemlje te preporučiti mjere za ispravljanje. Hrvatska će 2013. sigurno biti 'pod lupom' Europske komisije i po pitanju proračuna i svih ostalih stvari, kažu u HNB-u. Vrlo je vjerojatno da će u sljedećem Izvješću o mehanizmu za upozoravanje Hrvatska biti identificirana kao zemlja s potencijalnim makroekonomskim neravnotežama i visokim ranjivostima, za koju će Europska komisija provesti detaljnu analizu i pripremiti moguće preporuke za njihovo ispravljanje, ističu iz HNB-a.
ZAGREB - Unatoč visokoj nezaposlenosti, o čemu svjedoči više od 350 tisuća osoba prijavljenih na burzu rada, trendovi na tržištu rada pokazuju da se hrvatsko gospodarstvo ipak počelo restrukturirati, istaknula je dana pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Tatjana Dalić. Ove godine je rekordan broj od 41 tisuće ljudi bio uključen u mjere aktivne politike zapošljavanja, a iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zaposleno je preko 180 tisuća osoba. Također, podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da se u rujnu zaposlilo čak 42 tisuće ljudi, odnosno 1.360 osoba dnevno, rekla je Dalić na konferenciji posvećenoj lokalnim partnerstvima za zapošljavanje. Istodobno je znatno porastao i broj osoba koje se javljaju na zavod, a istovremeni rast zapošljavanja i nezaposlenosti pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo započelo procese restrukturiranja, smatra Dalić. Kod restrukturiranja, poslodavac otpušta dio radnika koje više ne treba zbog promjena poslovnog procesa, te zapošljava nove radnike s novim znanjima.Trenutno je otpuštanje još uvijek veće od zapošljavanja, pa broj nezaposlenih raste, a kada u Hrvatskoj napokon počne gospodarski rast trebat će još šest do devet mjeseci da se to vidi na smanjenju nezaposlenosti, dodaje Dalić.
ZAGREB - Ugovor o kreditu u iznosu od 25 milijuna eura potpisali su Privredna banka Zagreb (PBZ) i Green for Growth Fund, Southeast Europe (GGF), izvijestili su iz PBZ-a. Kreditna linija je strukturirana za financiranje projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u Hrvatskoj s ciljem poboljšanja energetske neovisnosti i raznolikosti opskrbe energijom, a investicije će pridonijeti i smanjenju emisije stakleničkih plinova. PBZ je prvi partner GGF-a u Hrvatskoj. Kreditna linija će osigurati dugoročne izvore sredstava i tako podržati PBZ-ovu strategiju povećanog ulaganja u energetski sektor. GGF je javno-privatno partnerstvo sa širokom bazom ulagača kao što su donatorske agencije, međunarodne financijske institucije i institucionalni privatni investitori. GGF je pokrenut u prosincu 2009. od njemačka razvojna banka KfW i Europske investicijske banke (EIB) uz financijsku potporu Europske komisije i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a posvećen je jačanju energetske učinkovitosti i poticanju korištenja obnovljivih izvora energije u jugoistočnoj Europi.
ZAGREB - Tvrtka Viadukt izvjestila je putem Zagrebačke burze da je potpisala ugovor o građenju, održavanju i upravljanju postrojenjima na odlagalištu otpada Jakuševac. Investitor je Zagrebački holding, a vrijednost ugovora je 125,2 milijuna kuna. Rok izvršenja radova je 31. prosinca 2015. godine, navode iz Viadukta.
ZAGREB - Dionički indeksi Zagrebačke burze padaju šesti trgovinski dan zaredom, Crobex je danas smanjen za 0,19 posto, na 1.723,93 boda, a Crobex10 za 0,22 posto, na 968,54 boda. Redovni promet Burze iznosio je 10,5 milijuna kuna, a milijunske su promete imale svega dvije dionice. Najveći promet, od 3,5 milijuna kuna, ostvaren je dionicom Leda čija je cijena povećana za 2,72 posto, na 7.550 kuna. Za 0,73 posto, na 200 kuna, pala je cijena dionice HT-a, s prometom od 1,9 milijuna kuna. Blizu 900 tisuća kuna postignuto je trgovanjem povlaštenom dionicom Adris grupe čija cijena je ostala na jučerašnjih 246 kuna. Za 0,57 posto, na 517,03 kune, pala je cijena dionice Vira, uz promet od 664,2 tisuće kuna. Po prometu slijedi dionica Atlantske plovidbe sa 571,8 tisuća kuna i padom cijene od 1,57 posto, na 210 kuna.