ZAGREB - Hrvatski gospodarstvenici opće stanje gospodarstva u ovoj godini ocjenjuju 'mršavom dvojkom' - s prosječnom ocjenom 2,09, a što se tiče gospodarskog rasta u 2013. uglavnom ne očekuju promjene u odnosu na ovu godinu, istaknuto je na današnjem predstavljanju publikacije Privrednog vjesnika "Poslovna očekivanja 2013.". Stanje u gospodarstvu je lošije nego godinu prije, a zabrinjava što taj trend ne jenjava i gospodarstvenici procjenjuju da će se u 2013. povećati pritisak krize, pokazuju rezultati istraživanja u kojem je sudjelovalo 408 tvrtki. Komentirajući rezultate istraživanja, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić je kazao kako su kritike Vladi usmjerene na to da su reforme spore, a ne da se ne provode, te će ih Vlada stoga nastojati ubrzati. Smatra i kako nisu dobre daljnje najave smanjenja zaposlenosti te najavljuje reforme koje bi trebale pridonijeti fleksibilizaciji rada. Možda je vrijeme da umjesto daljnjeg smanjenja doprinosa za zdravstveno osiguranje, razmislimo da dio sredstava preusmjerimo ka fleksibilizaciji tržišta rada, kazao je Grčić dodajući kako bi se to primjerice odnosilo na otpremnine. Razmišljanja bi, objašnjava, mogla ići u smjeru da se dio troškova zbrinjavanja radnika smanji, te da dio tog tereta na sebe preuzme država. Veliku šansu Grčić vidi u fondovima EU, a ta će se prilika posebno vidjeti 2014. i 2015.
ZAGREB - Privredni vjesnik dodijelio je danas nagradu "Gorazd Nikić" za ekonomskog analitičara godine, a treći put za redom nagradu je dobio Ljubo Jurčić. Uz Jurčića, najviše su ocjene dobili i Slavko Kulić, Željko Lovrinčević, Damir Novotny i Guste Santini. Hrvatska ima sve pretpostavke za razvoj, ali nema tri - političko vodstvo koje to razumije, Vladu i institucije koje bi to provele, kazao je Jurčić koji je, kao i ostali analitičari, Vladi zamjerio što zanemaruje i zapostavlja znanost i struku.
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić najavio je danas da će Vlada preispitati sve investicijske projekte, prije svega u smislu izvora financiranja. Kazao je to Grčić odgovarajući na pitanja novinara o najavama rezanja kapitalnih investicijama nakon što je agencija Standard & Poor's snizila kreditni rejting Hrvatske. U ovoj će situaciji kamatne stope biti korigirane, nadam se ne previše, a primjeri usporedivih zemalja pokazuju da su im, nakon sličnog pada rejtinga, kamatne stope povećane za 0,5 do 0,6 postotnih bodova, kazao je Grčić. Ne očekujem nagli skok kamatnih stopa, ali to će odrediti naše aktivnosti prema javnim investicijama, analizirat ćemo svaki projekt, pa i projekte javnih poduzeća, rekao je Grčić. Upitan za komentar izjave ministra financija Slavka Linića o izdavanju narodnih obveznica, Grčić je kazao kako je to u svakom slučaju jedan od mogućih izvora financiranja. To bi za građane moglo biti interesantno, s obzirom na nešto višu kamatnu stopu nego u bankama. Ali to je i određeni rizik, jer ako se štednja povlači i ide u obveznice, banke će povećati pasivne kamate, pa to onda vodi i rastu aktivnih kamatnih stopa, ističe Grčić. "U ovom trenutku treba biti jako oprezan i o tome ćemo voditi računa", kazao je.
LONDON/ZAGREB - Agencija Standard & Poor's snizila je danas rejting Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) za dugoročno i kratkoročno zaduživanje s 'BBB-/A-3' na 'BB+/B', uz stabilnu prognozu, sukladno u petak sniženom rejtingu Republike Hrvatske. "Procjenjujemo 'gotovo sigurnom' vjerojatnost da će država osigurati izvanrednu potporu HBOR-u u slučaju financijskih neprilika, i to dovoljnu i na vrijeme", navodi se u priopćenju S&P-a. Takvu svoju ocjenu u S&P-u temelje na činjenici da HBOR ima presudnu ulogu u ostvarivanju ključnih ekonomskih, socijalnih i političkih ciljeva Vlade, posebice u razvoju hrvatskog gospodarstva i promociji izvoza. Ujedno, temelje je i na integralnoj povezanosti HBOR-a s hrvatskom Vladom kroz potpuno državno vlasništvo, zastupljenost Vlade u nadzornom odboru HBOR-a, te financijsku podršku Vlade u obliku redovitih godišnjih doprinosa HBOR-ovu kapitalu i statutarnim obvezatnim garancijama, čime se osigurava da HBOR može otplaćivati svoje dugove.
ZAGREB - HŽ Infrastruktura predstavila je danas dva projekta, ukupno vrijedna 14,6 milijuna eura, u sklopu kojih će se u iduće tri godine pripremiti projektna dokumentacija za obnovu postojeće i gradnju nove dionice pruge na riječkom pravcu, koja bi, uz sredstva iz EU fondova, trebalo početi 2016. Riječ je pripremama projekata i druge projektne dokumentacije za rekonstrukciju i izgradnju pruge/drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac - Karlovac, vrijednog 5,5 milijuna eura, te dokumentacije za izgradnju nove dvokolosiječne pruge na dionici Goljak - Skradnik, vrijednog 9,1 milijun eura. Od toga se 85 posto financira iz EU fondova, a 15 posto hrvatska Vlada. Ugovori za te projekte potpisani su u studenom odnosno rujnu ove godine u sklopu fonda IPA, a ukupno HŽ Infrastruktura ima 12 projekata za modernizaciju pruga koji se financiraju iz EU fondova, kazao je predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić. Kada ta dva projekta budu dovršena ponudit će se na financiranje iz fondova EU-a, a s obzirom da se radi o projektima na b ogranku V. paneuropskog koridora Perinčić vjeruje, kao i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić da će proći na natječaju.
ZAGREB - Kolektivni ugovor za Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) sa Sindikatom državnih i lokalnih službenika i namještenika i Odborom djelatnosti zapošljavanja tog sindikata potpisao je danas ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić. Pregovori su vođeni u tri runde i nakon referenduma u HZZ-u, na kojem se više od 80 posto zaposlenih izjasnilo za prihvaćanje ovog kolektivnog ugovora, sindikat je odlučio potpisati ugovor, kazao je predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša na konferenciji za novinare u HZZ-u. Novim Kolektivnim ugovorom zaposlenici ostaju bez dodataka za vjernost poslodavcu koji je iznosio od 2 do 10 posto, te da im se smanjuje dodatak na posebne uvjete s 9 na 8 posto. Predsjednik Odbora djelatnosti zapošljavanja Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Dragutin kazao je da će 1.256 zaposlenih u HZZ-u već za 12. mjesec primiti plaće niže od 1 do 11 posto, s tim da će najgore proći oni koji su najdulje zaposleni u Zavodu.
ZAGREB - Hrvatska udruga kreditnih unija (HUKU) i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) potpisali su danas sporazum o poslovnoj suradnji s ciljem razvoja tržišta kreditnih unija u Hrvatskoj i lakšeg pristupa izvorima financiranja za male poduzetnike, obrtnike i obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Sporazum, kojim Hrvatska udruga kreditnih unija postaje pridruženi član HUP-a, potpisali su predsjednica HUKU-a Željka Pirija-Benaković i zamjenik glavnog direktora HUP-a Bernard Jakelić. U Hrvatskoj danas posluje 25 kreditnih unija.
ZAGREB - Vrijednost dioničkih indeksa Zagrebačke burze pada osmi trgovinski dan za redom, a Crobexi su danas oslabili za više od 2,3 posto. Crobex je pao za 2,31 posto, na 1.680,55 bodova, što je njegova najniža razina od 6. rujna, kada je na zatvaranju iznosio 1.670 bodova. Crobex10 je pao za 2,34 posto, na 939,03 boda i na najnižoj je razini od 18. rujna, kada je na zatvaranju bio 934 boda. Redovni promet Zagrebačke burze danas je iznosio 31,6 milijuna kuna, a u blok transakciji povlaštenom dionicom Croatia osiguranja ostvareno je 13,2 milijuna kuna, pa je sveukupni promet bio 44,9 milijuna kuna. U redovnom trgovanju najveći je promet imala dionica HT-a, 2,8 milijuna kuna, a cijena joj je pala za 1,90 posto, na 196 kuna, što je cijena na kojoj je zadnji put bila 21. rujna. Promet od 2,2 milijuna kuna ostvarila je dionica Petrokemije čija je cijena pala 0,54 posto, na 203,90 kuna. Pad cijene za 6,14 posto, na 59,60 kuna, bilježi dionica Dalekovoda, uz promet od 1,3 milijuna kuna. Nešto više od milijun kuna prometa imala je dionica Leda, a cijena joj je bila 1,31 posto niža i trgovanje završava na 7.550 kuna.