ZAGREB
Hrvatski sabor danas je većinom glasova izmijenio Zakon o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji, čime je javno dostupnim učinio popis hrvatskih branitelja iz braniteljskog Registra. Za zakonske izmjene glasovalo je 89 zastupnika, 31 ih je bilo protiv, a tri suzdržana. Javno dostupni u elektroničkom obliku bit će ime, ime jednog roditelja, prezime, godina i mjesto rođenja, ukupan broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu, pripadnost borbenom ili neborbenom sektoru prikazana po broju dana i pripadnosti MUP-u, odnosno MORH-u. U posebnom dijelu Registra, koji će se moći objaviti samo uz pisani pristanak branitelja, nalazit će se naziv postrojbe kojoj je branitelj pripadao i razdoblje sudjelovanja u Domovinskom ratu, dok će pomoćni podaci iz Registra služiti za tehničku podršku i razmjenu podataka s drugim tijelima i pravim osobama. Izmjenama se omogućavaju povoljniji uvjeti za obiteljsku mirovinu u pogledu godina života udovica umrlog Hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI) I. i II. skupine, kojemu je do smrti bilo priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu druge osobe. Status hrvatskog branitelja moći će ostvariti osoba kojoj je u odgovarajućem postupku utvrđeno samovoljno napuštanje postrojbe ili napuštanje bez dopuštenja nadležnog zapovjednika, ako se ponovno odazvala mobilizaciji ili dragovoljno pristupila Oružanim snagama te službu završila s časnim otpustom. Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvarit će i dragovoljci, pripadnici borbenog sektora, koji nisu stekli status HRVI, a u ratu su proveli najmanje dvije godine.
ZAGREB
S prvim danom 2013. godine posjedovanje droga za vlastite potrebe više se neće tretirati kao kazneno, nego kao prekršajno djelo, odlučio je danas Hrvatski sabor, većinom glasova izmijenivši Kazneni zakon (KZ). Posjedovanje droga za vlastite potrebe kažnjavat će se prekršajno, novčanom kaznom od 5000 do 20.000 kuna, a moći će se izreći i mjera obveznog liječenja ili rad za opće dobro. Zakonom nije propisana količina droge koja će se smatrati drogom za vlastitu uporabu, no posebno se pooštravaju kazne za dilanje droge oko škola, za što će se dilere moći kazniti s čak 15 godina zatvora. Izmjenama KZ-a neisplata plaća tretirat će se kao kazneno djelo, osim ako poslodavac nije u mogućnosti isplatiti plaću jer za to nema novca. Taj se izuzetak neće primjenjivati na poslodavce u poteškoćama koji radnicima ne izdaju obračun plaće iz kojega je vidljivo da zarađena plaća nije i isplaćena. Iz prekršajne u kaznenu sferu prebacuje se organiziranje nedozvoljenih igara na sreću, koje je do sada bilo ograničeno na lančane igre. Zakon se usklađuje s Ugovorom sa Svetom Stolicom, pa će od obveze prijavljivanja počinjenog kaznenog djela uz odvjetnike biti izuzeti i ispovjednici. Kaznena djela vezana uz seksualno iskorištavanje djece ubuduće će morati prijavljivati i članovi obitelji počinitelja. Pooštravaju se i kazne u prometu.
ZAGREB
Ne dođe li do izglasavanja proračuna općine, grada ili županije, istodobno će izbori biti raspisani i za predstavničko tijelo te jedinice i za njezinog neposredno izabranog čelnika (načelnik, gradonačelnik ili župan), odlučio je danas Hrvatski sabor, izmijenivši Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, a izmjene je doživio i Zakon o lokalnim izborima. U slučajevima nedonošenja proračuna, predviđeno je da, osim čelnika, pravo na donošenje odluke o privremenom financiranju imaju i drugi ovlašteni predlagatelji. Time se rješenje političkog sukoba oko proračuna odgađa za tri mjeseca, a ako se u tom roku vijeće i čelnik ne uspiju dogovoriti ide se na izbore. U Zakonu je ipak ostavljena mogućnost opoziva neposredno izabranih čelnika na referendumu koji bi inicirali građani. Takav će se referendum provoditi ako ga zatraži najmanje 20 posto upisanih birača, a da bi se referendumska odluka o opozivu smatrala valjanom, za nju će morati glasovati najmanje trećina ukupnog broja birača. Opoziv će se odnositi na gradonačelnike i njihove zamjenike izabrane na temelju općeg prava glasa, ali ne i na zamjenike gradonačelnika izabrane na posebnim izborima, na temelju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
ZAGREB
Sabor je danas donio Zakon o registru birača. Po novom Zakonu o registru birača postojat će dvije evidencije – registar birača i popis birača. Registar je elektronička baza o biračima koji imaju biračko pravo i vodi se po službenoj dužnosti kroz tri evidencije - evidencija birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, evidencija birača bez takvog prebivališta te evidencija birača koji su državljani članica EU. Popis birača postaje 'ad hoc popis' koji se ustrojava za svake izbore i uključivao bi birače iz registra, ali samo one koji zadovolje zakonom propisane uvjete - moraju imati važeću osobnu iskaznicu ili poduzeli barem jednu radnju kojom se uvrštavaju u popis birača (privremeni upis ili prethodna registracija). Hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj, žele li glasovati na izborima, morat će se aktivno registrirati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inozemstvu ili u nadležnom uredu državne uprave, ako žele glasovati u Hrvatskoj. Aktivna registracija provodit će se za svake izbore.
ZAGREB
Sabor je danas izmijenio Zakon o prebivalištu, kojemu je izmijenjen je i naziv jer je umjesto pojma 'trajno boravište' uveden je 'prebivalište'. Izmijenjeni zakon propisuje da se iz upisnika prebivališta mogu brisati osobe za koje se upravnim postupkom nedvojbeno utvrdi da ne žive na adresi na kojoj su prijavljene. MUP će po službenoj dužnosti iz upisnika moći brisati osobe koje su se trajno odselile, ali nisu odjavile prijavljeno prebivalište, ako imaju prijavljeno prebivalište i u drugoj državi, ili se pak utvrdi da su prijavile netočne podatke o prebivalištu. Upravni postupak pokretat će se na zahtjev tijela državne ili lokalne uprave te na temelju prijave pravne ili fizičke osobe, a iz upisnika ne bi bili brisani prognanici i izbjeglice. Iako u nešto izmijenjenom obliku, Vlada je prihvatila HDZ-ov amandman, po kojemu će se birači - koji bi se na dan izbora za Sabor i predsjednika države te zastupnika za Europski parlament ili državnog referenduma zatekli izvan grada ili općine u kojemu imaju prebivalište - moći na osobni zahtjev upisati i glasovati u izbornoj jedinici gdje se zateknu. Prihvaćen je i amandman Hrvatskih laburista, pa će središnja tijela biti dužna objaviti na svojim internetskim stranicama statističke podatke iz popisa birača.
ZAGREB
Sabor je donio Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenih u javnim službama kojim se, zbog gospodarske krize i manjka u državnom proračunu, zaposlenima u javnim službama uskraćuje isplata božićnice za ovu i iduću godinu te regresa za iduću godinu. Tom uskratom te uštedama na prijevozu i jubilarnim nagradama Vlada planira uštedjeti oko 1,5 milijardi kuna. Donesen je Zakon o poštanskim uslugama, kojim se od 1. siječnja uvodi potpuna liberalizacija tržišta poštanskih usluga. Sabor je izmijenio još nekoliko zakona, donio Strategiju razvoja pravosuđa od 2013. do 2015. godine te potvrdio jutrošnju odluku Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) kojom se daje odobrenje za pokretanje kaznenog postupka protiv HNS-ovog zastupnika Ivice Mandića, kojemu je skinut zastupnički imunitet. MIP je time udovoljio zahtjevu Općinskog suda u Našicama pred kojim je tamošnje općinsko državno odvjetništvo protiv Mandića podnijelo optužni prijedlog zbog sumnje da je počinio kazneno djelo protiv vjerodostojnosti isprava krivotvorenjem službene isprave.
ZAGREB
Sve pruge na području Republike Hrvatske otvorene su za promet, ali zbog kvarova na vlakovima i lokomotivama uslijed niskih temperatura i velikih količina snijega uz prugu neki su vlakovi otkazani, priopćeno je iz HŽ infrastruktura. Brzi i međunarodni vlakovi voze na većini relacija. Zbog zaustavljanja u stajalištima i manjim kolodvorima kako bi preuzeli putnike s otkazanih putničkih vlakova kasne od 30 do 60 minuta. Otkazano je 15 ranojutarnjih vlakova i jedan s kasnijim redom vožnje - Vinkovci (11.00) - Zagreb GK (16.36). Na relaciji Rijeka - Šapjane voze autobusi. U gradsko-prigradskome prijevozu grada Zagreba putnike prevozi uobičajenih devet garnitura, a ima tek manjih kašnjenja. Tri elektromotorna vlaka voze na sisačkom području.
ZAGREB
Umjetnički paviljon u Zagrebu u povodu obilježavanja 114. godišnjice, na Dan paviljona u subotu, 15. prosinca, za sve posjetitelje izložbe "South Southeast, Život u slikama" američkog fotografa Stevea McCurrya priprema brojna iznenađenja i pogodnosti. Posjetitelji izložbe autora Afganistanske djevojke - jedne od najpoznatijih snimljenih fotografija, uz prigodan poklon, dobit će priliku osvojiti besplatnu Godišnju ulaznicu za dvije osobe za sve izložbe u Umjetničkom paviljonu tijekom 2013. godine, najavili su organizatori. Izložbu će biti moguće pratiti putem besplatnog audio-vizalnog vodiča "Smart Guide" koji funkcionira putem 'pametnih telefona'. Obljetničku 2013. godinu, Umjetnički paviljon obilježit će ekskluzivnim izložbenim multimedijalnim projektom povodom završetka obnove i restauracije Paviljona, te programom u kojem se ističu dvije studijske izložbe: "Praška četvorica" Zvonka Makovića, i "Pariz – Zagreb" Igora Zidića. Umjetnički paviljon u Zagrebu najstariji je izložbeni prostor u ovom dijelu jugoistočne Europe, a otvoren je 15. prosinca 1898. izložbom Hrvatskog salona. Prvobitno je sagrađen kao montažni objekt za potrebe izlaganja hrvatskih umjetnika na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896., a potom je, na inicijativu slikara Vlahe Bukovca, njegova metalna konstrukcija preseljena u Zagreb.
ZAGREB
Trodnevni književno-znanstveni skup o „Hrvatskoj reviji“ u povodu 100. obljetnice rođenja Vinka Nikolića održava se u nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu. Skup bi trebao biti poticaj da se vrjednuje rad onih koji su stvarali djela, koja su i danas u temeljima hrvatske kulture, rekla je ravnateljica NSK Dunja Seiter Šverko, a predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač je podsjetio na to da je Hrvatska revija pokrenuta 1951. godine te na ulogu u tom posku Vinka Nikolića i Antuna Bonifačića. Petrač je prvoga dana rada ocijenio kako je Hrvatska revija svojim prilozima nagovješćivala kraj vremena ideologija te nudila veliku lepezu narodne memorije. Glavna urednica Hrvatske revije Mirjana Polić Bobić smatra kako će se znanstvenim istraživanjem časopisa pomoći da se shvate bitne stvari nastajale u jednom vremenu. Povjesničar Jure Krišto u svom je izlaganju podsjetio na emigraciju kao izostavljenu dimenziju novije hrvatske povijesti i ustvrdio kako su postojale tri Hrvatske. „Riječ je o prognanoj i izbjegloj Hrvatskoj nakon završetka Drugog svjetskog rata, razasutoj na svih pet kontinenata, koju je režim u matičnoj zemlji smatrao šljamom i ratnim zločincima“, rekao je dodavši kako je druga pobijena Hrvatska po masovnim grobnicama a treća ona pod komunističkom vlašću. Na trodnevnom skupu, koji je počeo sinoć i završava 15. prosinca nastupit će 35 izlagača, a prati ga i izložba o Hrvatskoj reviji postavljena u NSK.