ZAGREB - Njemački predsjednik Joachim Gauck u petak je izjavio da je Hrvatska puno učinila na ispunjenju svojih obveza prema članstvu u EU, ali da valja obaviti još neke zadatke, poručivši ta će njemački zastupnici ratifikaciji pristupnog ugovora pristupiti vrlo ozbiljno. Gauck se nalazi u službenom, dvodnevnom posjetu Hrvatskoj na poziv šefa države Ive Josipovića. "Hrvatska je puno učinila, ali valja obaviti još neke zadaće. Što se tiče postupka ratifikacije, očekujem da će naši zastupnici u parlamentu to učiniti s velikom ozbiljnošću", rekao je Gauck nakon razgovora sa svojim domaćinom, predsjednikom Josipovićem. Prema njegovim riječima, Njemačka će pomno pratiti kako "Hrvatska stoji s provođenjem onoga što treba učiniti", istaknuvši pritom da će to "pratiti ne samo vlada već i mediji". "Mi moramo odaslati poruku da kontroliramo ono što činimo", objasnio je Gauck, osvrnuvši se na neka prošla proširenja Europske unije koja nisu bila najuspješnija. Hrvatski predsjednik Josipović je kazao da Hrvatska ima za napraviti 10 zadaća navedenih u zadnjem izvješću Europske komisije, ali da bi ih on sažeo na dva krupna pitanja. "Prva zadaća je prilagođavanje gospodarskog sustava...tu se izdvaja pitanje brodogradilišta", kazao je Josipović i izrazio nadu da će taj segment problema biti riješen. "Paralelno s tim, Hrvatska radi na jačanju investicijske klime", dodao je hrvatski predsjednik. Kao drugo krupno pitanje naveo je načela vezana uz pravnu državu, demokraciju i ljudska prava. "Tu Hrvatska radi na poboljšanju kvalitete svog pravosudnog i upravnog sustava... ja bih pritom istaknuo da su ta pitanja povezana, jer kvaliteta pravosudnog i upravnog sustava pridonosi i pomaže ili odmaže gospodarstvu i investicijskoj klimi", ocijenio je Josipović i dodao da tih "10 točaka vidi kao jedinstvenu cjelinu".
BEOGRAD - Srbija će ubirati oko 200 milijuna eura godišnje od tranzitnih taksi plinovoda "Južni tok", a činjenica da trasa plinovoda dijelom prolazi njenim teritorijem umanjit će problem nedostatka plina, izjavio je u petak savjetnik u srbijanskom ministarstvu energetike Ljubomir Aksentijević. Gostujući u programu Radiotelevizije Srbije (RTS) u povodu današnjeg početka gradnje plinovoda "Južni tok", Aksentijević je ukazao i na druge izravne učinke po Srbiju i njeno gospodarstvo. "Dobit ćemo izravne gospodarske učinke. Pokretanje tako velike investicije na 470 kilometara zahtijeva velike građevinske radove u kojima će svakako sudjelovati i tvrtke iz Srbije", kazao je Aksentijević procjenjujući da će biti angažirano oko 2.000 ljudi. Početak gradnje plinovoda u Srbiji počet će simbolično 20. prosinca postavljanjem kamena temeljca za jednu kompresorsku postaju u Banatu, u Vojvodini, u naredne tri godine bit će postavljene prve cijevi, dok bi radovi na dijelu trase kroz Srbiju kompletno trebali biti završeni za pet godina.
ISLAHIYE (Turska) - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon je u petak ocijenio da bi upotreba kemijskog oružja protiv pobunjenika ili stanovništva bio skandalozan zločin. "Nedavno smo primili alarmantne informacije o pripremama sirijske vlade da upotrijebi kemijsko oružje. Još nemamo potvrde za to, ali u slučaju da se dogodili, bio bi to skandalozan zločin za čovječanstvo", rekao je Ban novinarima nakon posjeta sirijskom izbjegličkom logoru na jugoistoku Turske. U četvrtak je u Bagdadu glavni tajnik UN-a upozorio sirijskog predsjednika Bašara al-Asada protiv bilo kakve upotrebe kemijskog oružja protiv pobunjenika. "Bez obzira tko upotrijebi kemijsko oružje, bit će predan pravosuđu", rekao je Ban novinarima i naglasio da bi takav scenarij imao vrlo teške posljedice za stanovništvo. U ponedjeljak je američki predsjednik Barack Obama optužio sirijski režim da se priprema upotrijebiti kemijsko oružje koje posjeduje protiv pobunjenika.
GAZA - Čelnik Hamasa Halid Mešal doputovao je u petak u Pojas Gaze, prvi put nakon 45 godila provedenih u egzilu, a njegov je posjet naglasio rastuću samouvjerenost Hamasa nakon nedavnog sukoba s Izraelom. Nakon prelaska egipatske granice, Mešal je kleknuo na zemlju i pomolio se, a deseci dužnosnika su mu zatim izrazili dobrodošlicu. Mešal će provesti 48 sati u obalnoj enklavi i nazočit će masovnom skupu u subotu na kojemu će biti obilježena 25. godišnjica osnutka Hamasa i proslavit će se "pobjeda" nakon sukoba u studenome. "Svi Palestinci će se na kraju vratiti u svoju domovinu. Halid Mešal se vraća nakon pobjede", rekao je strateg Hamasa Mahmud Al-Zahar. Mešal (56) je napustio Zapadnu obalu još kao dječak 1967. godine. i do danas nije kročio nogom u Gazu kojom upravlja Hamas od 2007.
BEČ - Agencija UN-a za atomsku energiju (IAEA) izvijestila je u petak da u Japanu nisu utvrđeni nikakvi problemi u radu nuklearki na području koje je ranije tijekom dana pogođeno potresom. "Nuklearke u regiji najbližoj epicentru izvijestile su japansku agenciju za nuklearni nadzor da nisu uočile nikakve probleme te da se ne trebaju poduzeti nikakve hitne mjere", naveo je glasnogovornik IAEA Gill Tudor u priopćenju. Potres magnitude 7,3 stupnja po Richteru pogodio je sjeveroistočni dio Japana, zbog čega je obalni dio pogodio tsunami visok jedan metar. Epicentar potresa bio je na dubini od 40 kilometara istočno od najvećega japanskog otoka Honshua, a osjetio se i u Tokiju. Nakon prvoga uslijedilo je još jedno blaže podrhtavanje tla magnitude 6,2 stupnja. Nakon upozorenja za tsunami, tokijska energetska tvrtka Tepco je radnicima koji rade na sanaciji nuklearke Fukushime naredila da napuste elektranu.
BEOGRAD - Srbijanski ministar prometa Milutin Mrkonjić ocijenio je u petak da "svi Srbi koji su ostali u haaškom kazamatu moraju odmah biti pušteni" na slobodu i da Haaški tribunal kao "tvrđavu nepravde hitno treba zatvoriti". Milutin Mrkonjić, nekoć čovjek od povjerenja Sloboidana Miloševića, a danas potpredsjednik Socijalističke partije Srbije (SPS) i ministar prometa, u intervjuu beogradskom dnevniku "Večernje novosti" rekao je da ga "nisu iznenadile posljednje presude Tribunala". "Svi Srbi koji su ostali u haaškom kazamatu moraju odmah biti pušteni kućama. Prvi sam to rekao još kad su Slobodana Miloševića odveli u Haag, a sada konačno, istinu vide svi. Tvrđavu nepravde hitno treba zatvoriti", ocijenio je Mrkonjić u "Novostima".
BEJRUT - Pobunjenici koji s vlasti žele svrgnuti sirijskog predsjednika Bašara al Asada proglasili su u petak Međunarodnu zračnu luku u Damasku zonom sukoba te upozorili civile i zrakoplovne tvrtke da se ne približavaju, odnosno da slijeću onamo na vlastitu odgovornost. Sukobi oko glavnoga grada pojačali su se posljednjih tjedan dana, potvrđujući predviđanja protivnika Asada sa Zapada o tome da se približava završetak 20-mjesečnog sukoba u kojemu je ubijeno 40.000 ljudi. "Sukobi u Siriji pojačavaju se, a to se vidi u raznim segmentima", rekla je američka državna tajnica Hillary Clinton prije razgovora u četvrtak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim. "Pritisak na režim blizu Damaska i u njemu sve je veći", rekla je Clinton u Dublinu. Sirijska vlada to opovrgava tvrdeći da vojne snage uspijevaju odbiti pobunjeničke napade prema predgrađima Damaska. Promatrači na mjestu događaja u Siriji, koji prate njihov razvoj, tvrde kako su priče o završetku sukoba pretjerane i da je o tome prerano govoriti. "Nije razumno očekivati da su sukobi u ovome trenutku u posljednjoj fazi", rekao je Rami Abdelrahman iz sirijskog Opservatorija za ljudska prava koji prati razvoj događaja u zemlji od ožujka 2011.
CARACAS - Venezuelski predsjednik Hugo Chavez vratio se u petak dobro raspoložen s Kube, nakon terapije koja je uslijedila pošto su mu dijagnosticirane metastaze na kostima zdjelice, a snimke iz zračne luke prikazane u tv programu njegovo su prvo pojavljivanje u javnosti nakon 15. studenoga. "Sretan sam što sam ponovno ovdje, sretan i oduševljen", rekao je Chavez pozdravljajući ministre uz pitanje: "Ima li neka zabava?" 58-godišnji socijalistički predsjednik prije deset dana otputovao je u Havanu gdje je podvrgnut hiperbaričnoj oksigenoterapiji koja se koristi nakon postupka zračenja kostiju da bi spriječila njihovo slabljenje. Početkom godine Chavez je izjavio kako je u potpunosti izliječen od raka, s kojim se borio posljednjih godina.
ZAGREB - Rusija je kritizirala Europsku uniju zbog čestih kršenja ljudskih prava, posebice ksenofobije, rasizma i neonacizma, prenose europski mediji. "Sve to u očitoj je suprotnosti s tvrdnjama EU-a da je uzor i često 'vrhovni arbitar' kada je riječ o ljudskim pravima i demokratskim slobodama", kaže se u izvješću od 66 stranica, objavljenom na internetskoj stranici ruskog ministarstva vanjskih poslova. Izvješće ističe da Europska komisija i države članice EU-a zagovaraju ljudska prava u inozemstvu samo na riječima i da se nisu spremne pozabaviti problemima bližima kući. "Izostanak napretka u rješavanju internih pitanja EU-a i povremen nedostatak političke volje u oštroj su suprotnosti s načinom na koji EU drži prodike drugim zemljama", kaže se u izvješću. Kao primjer Rusija navodi blagu istragu Europske komisije o nedemokratskim reformama u Mađarskoj. Uz to, Litva, Poljska i Rumunjska opstruiraju neovisne istrage o optužbama da su početkom 2000-ih na svojem teritoriju imale tajne CIA-ine zatvore. Ruska Federacije, kaže se u izvješću, spremna je pomoći EU-u da poboljša zaštitu ljudskih prava "konstruktvnim dijalogom ravnopravnih".
ZAGREB/MOSKVA - Ruski premijer Dmitrij Medvedev branio je u petak kontroverzni novi zakon koji obvezuje nevladine udruge koje se bave političkim aktivnostima i financiraju se iz inozemstva da se registriraju kao "strani agenti". "Što ima loše u riječi 'agent'?", upitao je Medvedev u intervjuu uživo s novinarima nekoliko ruskih televizijskih mreža, od državnih do neovisnih. "Agent znači 'predstavnik' i to je sve", kazao je Medvedev odgovarajući na komentare da je taj izrazi sinonim za "špijuna" i da će diskreditirati skupine za ljudska prava u očima javnosti. "Bilo što drugo samo je koincidencija", istaknuo je Medvedev. Ruske udruge za ljudska prava bijesno su reagirale na novi zakon koji je stupio na snagu u studenome. Neke od njih su poručile da će radije zatvoriti svoje urede nego se tome pokoriti, a druge su rekle da se neće registrirati prema novome zakonu.
ZAGREB/MOSKVA - Rusija će odgovoriti na "zakon Magnitskog", koji je usvojen u američkom Senatu, zabranom ulaska u zemlju Amerikancima koji krše ljudska prava, izjavio je u petak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, a prenose ruski mediji. Američki senat usvojio je u četvrtak zakon Magnitskog koji određuje američkoj vladi da uskrati vize ruskim dužnosnicima umiješanima u zatvaranje, zlostavljanje ili smrt Sergeja Magnitskog, odvjetnika koji je umro u zatvoru 2009., a koji je istraživao slučajeve navodne korupcije u ruskim državnim tvrtkama. "Ja sam potvrdio da ćemo mi također uskratiti ulazak Amerikancima koji su stvarno krivi za kršenja ljudska prava", rekao je Lavrov komentirajući svoj sastanak s američkom državnom tajnicom Hillary Clinton u Dublinu. Nakon glasovanja u američkom Senatu oglasilo se rusko ministarstvo vanjskih poslova koje je nazvalo usvajanje tog zakona "predstavom u teatru apsurda". Magnitski je umro u zatvoru u Moskvi tijekom istrage zbog sumnje da je pomogao britanskom investicijskom fondu Hermitage Capital Management, koji je vodio William Browder da izbjegne plaćanje poreza. Browder je protjeran iz Rusije kao državni neprijatelj. Samo nekoliko dana nakon smrti Magnitskog istekao je rok od godinu dana koliko je mogao biti zadržan u zatvoru bez optužnice, a umro je od srčanog udara.
ZAGREB/ACCRA - Birališta su u petak otvorena za predsjedničke i parlamentarne izbore u Gani, oazi napretka u nestabilnoj regiji zapadne Afrike, izvoznici kakaa i zlata koja je od nedavno i proizvođač nafte. Ankete predviđaju tijesnu utrku i lako je moguće da će se tek u drugome krugu za tri tjedna znati hoće li šef države biti sadašnji predsjednik John Dramani Mahama ili glavni oporbeni kandidat Nana Akufo-Addo. Ganu smatraju oazom napretka u regiji zapadne Afrike poznatoj po građanskim ratovima, državnim udarima, duboko ukorijenjenoj korupciji i siromaštvu.