ZAGREB
Obrana generala Ante Gotovine u utorak je podnijela prijavu glavnom tajniku UN-a Ban Ki-moonu protiv bivše glavne haške tužiteljice Carle del Ponte te zatražila da se protiv nje provede istaga zbog njezinih nedavnih izjava medijima da pravomoćna presuda kojom su pred ICTY-ijem oslobođeni generali Gotovina i Mladen Markač ne predstavlja zadovoljavanje pravde, objavio je na svom twitter profilu odvjetnik Luka Mišetić.
Branitelji generala Gotovine traže da se poduzmu potrebni koraci kako bi se osiguralo da se Del Ponte ubuduće suzdrži od takvih komentara i da se usvoje mjere koje će popraviti štetu nanesenu Gotovini među ostalima da se ukine njezin eventualni imunitet od kaznenog progona te da joj se naloži da se javno ispriča generalu Gotovini. "Ujedinjeni narodi moraju djelovati odmah kako bi zaštitili Gotovinina temeljna prava i zaštitili ugled UN-a i njegovih sudaca", navodi se u podnesku kojim se sugerira da je Del Ponte svojim izjavama optužila suce za korupciju. Del Ponte je članica UN-ove komisije za Siriju.
MOSTAR
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović primio je u ponedjeljak dopredsjednika Doma naroda parlamenta Bosne i Hercegovine, predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića kojemu je prenio stajalište da Hrvatska očekuje brže napredovanje BiH prema Europskoj uniji, priopćio je u utorak HDZ BiH. Prema priopćenju, predsjednik Josipović je ponovio stajalište Hrvatske o nužnosti nastavka politike proširenja EU na sve zemlje jugoistoka Europe, a posebice interes Hrvatske da BiH čim prije ispuni uvjete za dobivanje statusa kandidata, te da nastavi europski reformski proces'. Dodaje se da se u tome kontekstu razgovaralo i o bilateralnim odnosima dviju zemalja, posebice s obzirom na skori ulazak Hrvatske u punopravno članstvo EU, koje donosi nove mogućnosti i za Bosnu i Hercegovinu. Sugovornici su razmijenili stajališta i o gospodarskoj i političkoj situaciji u obje zemlje, kao i o nizu regionalnih pitanja, navodi je u priopćenju.
Ured predsjednika RH nije potvrdio ove navode.
SARAJEVO
Bivši pripadnik vojske bosanskih Srba Zoran Dragičević uhićen je u utorak pod sumnjom da je sudjelovao u ratnim zločinima počinjenim nad civilima na području Sarajeva, potvrdilo je Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine. Kako se navodi u priopćenju Dragičević (50) je uhićen u Bijeljini. Tužiteljstvo BiH istragu protiv Dragičevića otvorilo je zbog sumnje da je on sudjelovao u progonu, zlostavljanjima i ubojstvima civila nesrpske nacionalnosti na području sarajevskih naselja Grbavica i Vraca koja su od 1992. do 1995. godine bila pod nadzorom vojske bosanskih Srba. Dragičevića se tereti da je u tim zločinima sudjelovao kao suradnik Veselina Vlahovića zvanog Batko, kojemu se zbog toga već sudi pred Sudom BiH.
BEOGRAD
Srbijanski premijer Ivica Dačić izjavio je u utorak u Beogradu da ga očekuje težak sastanak s predsjednikom kosovske vlade Hashimom Thacijem navečer u Bruxellesu i poručio kako se od njega ne može očekivati da pregovorima uvjeri Prištinu "da se vrati u ustavne okvire Srbije" te da se takvo što neće dogoditi. “Srbija je u nebranom grožđu. Prije skoro godinu dana parafiran je sporazum o upravljanju prijelazima. Da je mene netko pitao, ja ga ne bih potpisao", rekao je Dačić novinarima u Beogradu komentirajući potpisivanje sporazuma o integriranom upravljanju granicama o čijoj primjeni će biti riječi i na večerašnjem sastanku u Bruxellesu. Srbijanski premijer drži da Srbija sada može poboljšati sporazum i naglašava da Beograd ne smatra administrativnu liniju s Kosovom granicom. "Kad ćemo već jednom utuviti u glavu da je nama nešto oteto, a da mi spašavamo što se spasiti može. Ni oteto nećemo priznati, ali moramo živjeti u realnosti", naglasio je srbijanski premijer koji je odbacio mogućnost da Beograd prizna Kosovo.
PARIZ
Međunarodna zajednica će "reagirati" ako Sirija uporabi kemijsko oružje, upozorilo je u utorak francusko ministarstvo vanjskih poslova. "Svaka uporaba kemijskog oružja sa strane Bašara al-Asada bit će neprihvatljiva", rekao je Vincent Floreani, zamjenik glasnogovornika ministarstva vanjskih poslova. "Čelnici u Damasku moraju znati da ih međunarodna zajednica promatra i da njezina reakcija neće izostati ako uporabe to oružje", dodao je Floreani. "Tijesno ćemo surađivati s partnerima kako bismo spriječili svako korištenje tog oružja bude li režim ili netko drugi došao u iskušenje da ga uporabi", kazao je. Jedan američki čelnik izjavio je u ponedjeljak da Damask trenutačno miješa nužne sastojke za vojnu uporabu plina sarina, snažnog nervnog plina koji uzrokuje potpunu paralizu a potom smrt. Američki predsjednik Barack Obama upozorio je nakon toga da bi uporaba tog oružja bila "neprihvatljiva" i da bi za sobom povukla "trenutačnu međunarodnu reakciju".
JERUZALEM
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu suočen je uoči posjeta Njemačkoj u srijedu s europskim "diplomatskim tsunamijem" zbog kontroverznih planova gradnje židovskih naselja na palestinskim područjima. Najmanje pet europskih prijestolnica pozvalo je u ponedjeljak na razgovore izraelske veleposlanike prosvjedujući protiv najave Izraela da će sagraditi 3000 stambenih jedinica u istočnom Jeruzalemu i na Zapadnoj obali.
Osim toga, izraelska vlada najavila je da će blokirati transfer 92 milijuna eura prikupljenih za Palestinsku samoupravu te da će taj novac iskoristiti za podmirenje palestinskih dugova izraelskoj državnoj elektroprivrednoj tvrtki. Izraelska odluka, donesena nakon što su Palestinci prošli tjedan dobili status države promatrača nečlanice UN-a, izazvala je i oštre kritike Sjedinjenih Država. Diplomatska pljuska bit će jedna od glavnih tema posjeta izraelskog premijera Netanyahua Njemačkoj u srijedu. Berlin nije zbog toga pozvao na razgovor izraelskog veleposlanika, ali je izrazio veliku zabrinutost i pozvao Izrael da ponovno razmotri svoju odluku.
DOHA
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon izjavio je u utorak u Dohi da "računa na snažno zauzimanje" oko 190 zemalja sudionica klimatske konferencije kako bi se do konca tjedna postigao dogovor o Kyotu 2 i o financijskoj pomoći zemljama u razvoju. "Doista računam na snažno zauzimanje s vaše strane", rekao je Ban u govoru. "Osjećamo odgovornost. Moralnu odgovornost, a vi, ministri i čelnici, imate političku odgovornost za buduće naraštaje", dodao je. Ministri energetike, okoliša i vanjskih poslova počeli su stizati u utorak u Dohu gdje u petak trebaju završiti pregovore počete 26. studenoga. Glavna pitanja koja trebaju riješiti su 2. faza Kyota i financijska pomoć zemaljama na jugu.
Glavni tajnik UN-a rekao je da konferencija u Dohi mora označiti početak "novog razdoblja zauzimanja za protokol iz Kyota" i pokazati "snažnu zauzetost za globalne prilike koja će od 2015. biti pravno obvezujuća".
ZUERICH
Tajni podaci o borbi protiv terorizma, koje su međusobno dijelile zapadne vlade, ugroženi su zbog masovne krađe koju je izveo informatički stručnjak NDB-a, švicarske obavještajne službe, izjavio je u utorak europski sigurnosni izvor. Švicarska vlada upozorila je obavještajne službe SAD-a i Velike Britanije da su njihovi podaci u opasnosti, rekao je u anonimni izvor. Ime sumnjivca nije poznato, a švicarske vlasti vjeruju da je ukradene podatke namjeravao prodati stranim dužnosnicima ili privatnim kupcima. Istražitelji vjeruju da je osumnjičeni tehničar bio ljut što su ga nadređeni ignorirali i nisu ozbiljno uzimali u obzir njegove savjete o upravljanju sustavom.
Švicarski mediji i izvori bliski istrazi kažu da je tehničar na pokretni tvrdi disk "skinuo" tisuće, a možda i milijune stranica klasificiranih podataka sa servera NDB-a i potom ih u ruksaku iznio iz vladinih zgrada. Obavještajne službe poput CIA-e i MI6 rutinski razmjenjuju podatke s NDB-om o borbi protiv terorozma i drugim pitanjima.
BELFAST
Odluka Londona da nakon 300 godina dopusti Škotskoj održavanje referenduma o neovisnosti dočekana je u irskim nacionalističkim krugovima kao povijesna prilika za odcijepljenje, no većina sjevernoirskih katolika ipak ne želi raspad Ujedinjenog Kraljevstva. Škotski referendum, koji bi se trebao održati na jesen 2014., irski su nacionalistički čelnici ocijenili početkom kraja Ujedinjenog Kraljevstva i predlažu da i oni organiziraju referendom o okončanju stoljetne vladavine Londona. No, mnogi irski katolici tomu nisu skloni, strahujući da bi to ugrozilo krhak mir kao i zbog cijene koju bi morali platiti. "Bolje nam je tu gdje jesmo s racionalnog i emocionalnog stajališta", rekao je Sean Kerr, 61-godišnji pristaša Sinn Feina, glavne proirske nacionalističke stranke. "Proživjeli smo nerede i stvari su se smirile, ljudi se slažu. Pustite nas na miru", rekao je. Nije jedini koji tako misli. Većina sjevernoirskih katolika, njih 52 posto, smatra da bi trebali ostati u Ujedinjenom Kraljevstvu, po zadnjem velikom ispitivanju javnog mnijenja o tom pitanju prošle godine. Te podatke iskoristili su zadnjih tjedana unionisti kao dokaz da referendum u Sjevernoj Irskoj ne bi uspio.
Mogućnost neovisnosti irski katolici promatraju ponajprije kroz prizmu ekonomije, u svjetlu gospodarskog kraha "keltskog tigra". Dok škotski aktivisti ističu da bi izravna kontrola nad prihodima od škotskih podmorskih naftnih polja bila više nego dovoljna za nadoknadu subvencija iz Londona, gotovo svi u Sjevernoj Irskoj priznaju da imaju financijske koristi od Londona. Sjeverna Irska od Londona dobiva gotovo 10 milijardi funti na godinu, što je gotovo polovica potrošnje javnog sektora u kojem radi gotovo trećina stanovništva pokrajine.
ISTANBUL
Teretni brod s 12 članova posade potonuo je u utorak u Crnome moru blizu Istanbula u snažnom nevremenu, a trojica članova posade su spašena, izvijestile su turske pomorske vlasti. Turska uprava za sigurnost pomorskog prometa na svojim je internetskim stranicama objavila da je brod koji je prevozio ugljen potonuo na oko devet nautičkih milja od lučice Sile, koja se nalazi sjeveroistočno od Istanbula. "Od 12 članova posade koju je činilo 11 Ukrajinaca i jedan ruski državljanin, tri su spašena, a devet ih se u ovom trenutku smatra nestalima", objavila je turska agencija Anadolija. Teretnjak je bio dugačak 110 metara, a prevozio je ugljen iz Rusije prema turskoj Antaliji. Obalna straža odmah je, nakon što je brod Volga-Balt 199 uputio SOS signal i nestao s radarskih ekrana, na mjesto havarije uputila spasilačke brodove i jedan helikopter.
MANILA
Tajfun Bopha usmrtio je u utorak 43 osobe u gradu New Bataan na Filipinima, izvijestila je lokalna TV postaja ABS-CBN. "Ja sam izbrojao 43 tijela na tlu", izvijestio je novinar ABS-CBN iz gradske vijećnice New Bataana, na jugu otoku Mindanao. Vlasti, koje nisu odmah mogle potvrditi tu informaciju, objavile su ranije da je osam osoba poginulo u udaru tajfuna na drugom dijelu otoka Mindanao. Više desetaka tisuća Filipinaca sklonilo se u javna skloništa u utorak pri dolasku tajfuna Bophe, najsnažnijeg u godini, koji hara jugom arhipelaga s pijavicama iznad gradova i sela zavijenih u mrak. Bopha je zahvatio kopno u zoru s istočne strane otoka Mindanao, s vjetrom jačine 210 km/h i jakom kišom, prema meteorološkoj agenciji koja je upozorila na povećanu opasnost od poplava. Gradovi i sela zavijeni su u tamu jer su vlasti isključile struju kako bi spriječile požare i kratke spojeve na otočju inače pošteđenom od tajfuna. Više od 40.000 osoba napustilo je domove uz more, uzduž vodenih tokova te u zonama kojima prijeti klizanje terena. Zračni i pomorski promet su prekinuti, a škole su zatvorene.