BRUXELLES - Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy uvrstio je u nacrt Višegodišnjeg financijskog okvira (MFF) za razdoblje 2014-2020. zahtjev Hrvatske da dobije dodatnu godinu dana za realizaciju projekata koji će se financirati iz europskih fondova. Van Rompuy je u četvrtak kasno navečer predstavio čelnicima EU-a novi prijedlog višegodišnjeg proračunskog okvira u koji je uvršten hrvatski zahtjev da dobije dodatnu godinu dana za realizaciju i ugovaranje projekata. Riječ je o tzv. pravilu N+3, što znači da se sredstva mogu koristiti u godini u kojoj je ugovor potpisan i još tri dodatne godine. Za sve ostale predloženo je da ostane prvotni prijedlog N+2. Zahtjev da se za Hrvatsku kao novu članicu u sljedećem sedmogodišnjem okviru predvidi iznimka iznio je hrvatski premijer Zoran Milanović u četvrtak, prvi dan summita, u bilateralnom razgovoru s predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyem. Premijer je rekao da traži iste mogućnosti kakve su imale nove zemlje članice kada su ulazile u EU-u. Za Hrvatsku je od posebne važnosti da dobije dulje razdoblje za korištenje sredstava, jer bi s tim bitno povećala iskoristivost sredstava, koja će joj biti na raspolaganju.
BRUXELLES - Čelnici Europske unije nastavljaju u petak rad na novom proračunskom okviru za razdoblje 2014-2020. bilateralnim razgovorima s predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyem, a u podne bi se ponovno trebali okupiti na plenarnom sastanku. Izvanredni summit čelnika EU-a, na kojem sudjeluje i hrvatski premijer Zoran Milanović, prekinut je u noći na petak nakon što je Herman Van Rompuy predstavio novi prijedlog buduće Višegodišnjeg financijskog okvira (MFF). Sastanak je prekinut kako bi se nacionalnim izaslanstvima, koja su radila cijelu noć, dalo dovoljno vremena da prouče novi prijedlog. Po novom prijedlogu, proračun za razdoblje 2014-2020. iznosio bi 972 milijarde eura, što je 1,01 posto bruto nacionalnog dohotka u Europskoj uniji. Ukupni iznos koji je Van Rompuy predložio ostao je isti kao i u njegovu prijedlogu od prošlog tjedna, što je 75 milijardi eura manje od iznosa koji je predložila Europska komisija, ali je predložio određenu preraspodjelu sredstava. Tako bi se za kohezijsku poltiku izdvojilo 10,6 milijardi više nego u prijedlogu koji je Van Rompuy iznio prošli tjedan, kada je za tu proračunsku stavku predložio smanjenje za 29,5 milijardi u odnosu na prijedlog Komisije, s 339 milijardi na 309,5 milijardi.
BRUXELLES - Britanski premijer David Cameron izrazio je u petak ujutro po dolasku u zgradu Europskog vijeća nezadovoljstvo najnovijem prijedlogom višegodišnjeg proračunskog okvira EU-a, koji je iznio predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy. Najvećom opasnošću za postizanje konsenzusa, koji je potreban kada se odlučuje prorčaunskom okviru, smatra se Velika Britanija, čiji premijer ima vrlo mali manevarski prostor zbog pritiska u svom parlamentu. Po neslužbenim informacijama, Njemačka pokušava izvršiti pritisak na Britaniju puštanjem u optjecaj ideja kako zaobići mogući britanski veto ako Cameron ostane pri svojim tvrdim stajalištima o drastičnom rezanju europskog proračuna i o zadržavanju britanskog rabata, neke vrste kompenzacije koju plaćaju sve zemlje članice kako bi se izbjeglo da Britanija plaća nerazmjerno veliki dio europskog proračuna. Za višegodišnji proračunski okvir potrebna je suglasnost svih zemalja članica, što znači da svaka od njih ima pravo veta. Također je potreban pristanak Europskog parlamenta.
BRUXELLES - Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u petak po dolasku na nastavak summita o višegodišnjem proračunskom okviru da ne vjeruje u postizanje konsenzusa na ovom sastanku jer su stajališta zemalja članica vrlo udaljena. "Mislim da nećemo uspjeti postići konsenzus, pozicije su još međusobno jako udaljene", rekla je Merkel, dodajući da nema "ničeg dramatičnog" u tome da se dogovor postigne na nekom novom summitu početkom sljedeće godine. Luksemburški premijer Jean-Claude Juncker rekao je da je novi Van Rompuyev prijedlog bolji od prvoga, ali da su stajališta zemalja članica još uvijek jako udaljena. Neslužbeno se spominje mogućnost da bi Van Rompuy na plenarnoj sjednici, koja je najavljena za podne, mogao iznijeti novi prijedlog s nešto nižim iznosom.
PARIZ - Agencija Standard & Poor's (S&P) potvrdila je u petak dugoročni kreditni rejting Francuske 'AA+' i negativnu prognozu, upozorivši ipak da vlada iduće godine vjerojatno neće ostvariti zacrtanu razinu proračunskog manjka. Dan nakon što je konkurentska agencija Moody's oduzela Francuskoj najviši rejting 'Aaa', S&P je izrazio zadovoljstvo planovima vlade u Parizu da podupre konkurentnost gospodarstva poreznim olakšicama kompanijama. Upozorili su ipak da će proračunski manjak u idućoj godini vjerojatno premašiti ciljanih tri posto i da će dosegnuti 3,5 posto bruto domaćeg proizvoda. "Potvrda odražava naše mišljenje da francuska vlada ustraje u fiskalnim i strukturnim reformama koje će se nadovezati na dosad najavljene mjere i poboljšat će potencijal zemlje za rast", kaže se u priopćenju.
BERLIN - Njemačka poslovna klima u studenome je neočekivano poboljšana, čime je prekinuto šestomjesečno razdoblje njezina slabljenja u najvećem europskom gospodarstvu, objavio je njemački institut Ifo. Ifo indeks poslovne klime, koji izrađuje istoimeni institut za ekonomska istraživanja temeljem ispitivanja provedenog među približno 7.000 poslovnih čelnika u Njemačkoj, u studenome je tako porastao na 101,4 boda, sa 100 bodova u listopadu. Poboljšanje proizlazi iz blagog jačanja optimizma među poslovnim čelnicima u pogledu aktualnog stanja poslovanja, a blago su poboljšana i njihova očekivanja u pogledu bliske budućnosti unatoč dužničkoj krizi u eurozoni. Tako je indeks poslovne klime nadmašio i najviša očekivanja 41 ekonomista koji su sudjelovali u anketi Reutersa, a u prosjeku su očekivali pad indeksa na 99,5 bodova.
SARAJEVO - Stalno smanjenje plaća mjera je za kojom poseže najveći broj poslodavaca u Bosni i Hercegovini suočenoj sa sve većom gospodarskom krizom, proistječe iz podataka koje prikuplja Agencija za statistiku BiH. Tijekom rujna je, u usporedbi s kolovozom, smanjenje plaća zabilježeno u 12 od 15 analiziranih proizvodnih i neproizvodnih djelatnosti u BiH, a dosegnulo je iznos do 67 konvertibilnih maraka (oko 34 eura). Prosječna plaća u rujnu je iznosila 813 KM (oko 415 eura), dok je u kolovozu bila 830 KM (424 eura). Plaće su smanjene zaposlenima u poljoprivredi, šumarstvu, rudarstvu, ali i u financijskom posredovanju i zdravstvu. Smanjenja plaća bili su pošteđeni rijetki, poput zaposlenih u ribarstvu kojima su primanja u rujnu bila za 11 KM (5,6 eura) veća nego u kolovozu. Bosna i Hercegovina ove godine je suočena s krajnje ozbiljnim posljedicama gospodarske krize pa je tako tijekom prvih devet mjeseci zabilježila čak 81 posto manji priliv stranih investicija. One su do kraja rujna iznosile tek 56,7 milijuna KM (29 milijuna eura), dok su u istom razdoblju 2011. iznosile nešto više od 300 milijuna KM (153 milijuna eura).
RIM - Promet u talijanskoj maloprodaji porastao je u rujnu 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec dok je na godišnjoj smanjen 1,7 posto, podaci su talijanskog statističkog ureda ISTAT-a. U kolovozu i srpnju promet je na mjesečnoj razini stagnirao, pokazuju podaci ISTAT-a. U segmentu prehrambenih proizvoda prodaja je u rujnu porasla 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec dok je u segmentu neprehrambenih proizvoda stagnirala. Na godišnjoj je razini promet u maloprodaji pao 1,7 posto, čime se trend njegova smanjenja na godišnjoj razini nastavlja šesti mjesec zaredom. Podaci nisu prilagođeni za inflaciju potrošačkih cijena, koja je u rujnu iznosila 3,2 posto, što navodi na zaključak da je pad na godišnjoj razini prilagođen za inflaciju bio puno izraženiji. U devetomjesečnom razdoblju zaključno s rujnom promet je smanjen također za 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Kronično slabu potrošnju u Italiji ove su godine dodatno zakočili rastuća nezaposlenost, stagnacija plaća i viši porezi usmjereni na konsolidaciju javnih financija.
BERLIN - Ekonomski i financijski list "Financial Times Deutschland" od prosinca više neće izlaziti, izvijestili su iz uprave tvrtke Gruner+Jahr (grupa Bertelsmann). Restrukturiranje ekonomskih medija grupe zahvatit će više od 300 zaposlenika, stoji u priopćenju grupe. Posljednje izdanje lista, koji se prodavao u prosječno oko 100.000 primjeraka, izaći će 7. prosinca, a bit će ugašena i internetska stranica lista. Restrukturiranje se odnosi na 314 zaposlenih: njih 258 u Hamburgu, 42 u Frankfurtu te 14 u stranim dopisništvima. Treba spomenuti i pedesetak zaposlenih u administrativnim i tehničkim službama. Gruner+Jahr raspravljat će o socijalnom aspektu s povjerenstvom tvrtke, rečeno je u priopćenju bez pojedinosti. "Financial Times Deutschland u gubitku je otkad je počeo izlaziti 2000. S obzirom na sve navedeno, ne vidimo na koji bismo način mogli nastaviti s njegovim izdavanjem u Njemačkoj", rekla je vlasnica njemačkog Gruner +Jahr, Julia Jaekel.
LJUBLJANA - Slovenskom "Merkuru", koji je u procesu sanacije, prijeti stečaj zbog taktiziranja banaka da svoja potraživanja pretvore u vlasnički kapital najvećeg lanca za prodaju tehničke robe, po veličini i prometu četvrte trgovinske skupine, piše ljubljanski dnevni list "Dnevnik". Na skupštini dioničara Merkura 10. prosinca odlučivat će se o prijedlogu da banke kompaniji otpišu 24 milijuna eura potraživanja, a 63 milijuna pretvore u svoj vlasnički kapital. Ako se banke s time ne slože, postojeći plan financijskog restrukturiranja više neće biti moguć, a uprava će morati pokrenuti postupke koji vode u stečaj, piše list. U tom bi slučaju, navodi "Dnevnik", banke prema neslužbenim procjenama pretrpjele gubitak od 150 milijuna eura, znatno više od gubitka s kojim računaju prema scenariju dokapitalizacije i otpisa dijela potraživanja. Grupacija u kojoj je desetak banaka tako bi dovela u pitanje 1700 radnih mjesta u "Merkuru" i još toliko radnih mjesta u s njim povezanim tvrtkama, ali bi stečaj pogodio i banke kojima je "Merkur" u zadnje dvije godine vratio 80 milijuna eura kredita te državu koja je u tom razdoblju od njega dobila 54 milijuna eura na ime poreza, doprinosa i carina.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u petak na međunarodnim tržištima nadomak razini od 110 dolara za barel zahvaljujući stabilnom primirju u Pojasu Gaze koje je prigušilo zabrinutost za opskrbu iz te naftom bogate regije. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte ostala gotovo nepromijenjena, na 110,41 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 27 centi nižoj cijeni od 87,11 dolara. U četvrtak je bilo zatvoreno zbog Dana zahvalnosti. Analitičari i trgovci ističu da je primirje u Pojasu Gaze zakočilo rast cijena na naftnim tržištima. Analitičari upozoravaju da je u cijene i dalje uračunata mala premija rizika te podsjećaju i na pojačanu sklonost ulagača riziku u ovom tjednu. Njemačko poslovno raspoloženje neočekivano se poboljšalo u studenome, nakon pogoršanja u proteklih šest mjeseci. Pozorno praćeni indeks muenchenskog instituta Ifo porastao je u studenom na 101,4 boda, nadmašivši prognoze. Izvješće IFO-a nadovezalo se na izvješće njemačkog statističkog ureda Destatisa kojim je potvrđen rast njemačkog bruto domaćeg proizvoda u trećem tromjesečju za 0,1 posto, u odnosu na 0,2 posto u prethodna tri mjeseca.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica i jutros porasle, pa su na dobrom putu da zabilježe najveći tjedni rast u dva mjeseca, jer ulagače ohrabruju naznake stabilizacije najvećih svjetskih gospodarstava, Kine i SAD-a. Burzovni indeksi u Singapuru, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Šangaju porasli su jutros između 0,1 i 0,9 posto, dok u Australiji cijene dionica stagniraju. Na Tokijskoj se burzi zbog blagdana danas ne radi, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na dobitku 0,4 posto. Od početka tjedna taj je indeks ojačao oko 2,3 posto, što je njegov najveći tjedni skok u posljednja dva mjeseca.