Tako je indeks Frankfurtske burze DAX porastao 0,14 posto, na 7.053 boda a pariški CAC za 0,44 posto, na 3.397 bodova. Londonski FTSE oslabio je blagih 0,06 posto, na 5.674 boda.
U petak su čelnici američkog Senata i Zastupničkog doma kazali da će biti fleksibilni u naporima da se premoste političke razlike i izbjegne fiskalna kriza koja bi mogla gurnuti najveće svjetsko gospodarstvo recesiju.
„Obje strane govore pravu stvar: da su otvoreni za kompromis", kazao je Dan Morris, globalni strateg iz tvrtke JPMorgan Asset Management.
Rast burzovnih indeksa podržale su dionice koje ovise o gospodarskom rastu, kao što su one automobilskih kompanija i banaka. Cijene dionica banke Barclays porasle su 3,4 posto, Credit Agricolea 4,1 posto, a BNP Paribasa 3,6 posto. Od proizvođača automobila Daimler je dobio na vrijednosti 1,6 posto, Volkswagen 1,9 posto, a PSA Peugeot Citroen šest posto.
Tržište je ipak na oprezu zbog problema vezanih za Grčku, koja tek mora osigurati isplatu obustavljene tranše iz paketa pomoći.
Ministri financija eurozone razgovarat će u utorak o pomoći za Grčku, a trgovci ističu da bi bilo kakav znak neslaganja tijekom susreta mogao pritisnuti europska tržišta prema dolje.
"Ne samo da bi aktualni optimizam mogao biti kratkog vijeka, već bi se i pozornost brzo mogla prebaciti sa SAD-a na Grčku", kazao je neimenovani trgovac sa sjedištem u Londonu.
Indeks Tokijske burze Nikkei zaključio je trgovinu u plusu 1,43 posto na 9.153 boda.