MOSTAR - Ponovljeni izbori za načelnike i skupštine općina u Istočnom Mostaru, Istočnom Drvaru i Vukosavlju u BiH održavaju se u nedjelju nakon što je Središnje izborno povjerenstvo (SIP) utvrdilo nepravilnosti tijekom glasovanja 7. listopada. Po jedno redovito biralište u svakoj od triju općina otvoreno je jutros u 7 sati i na njemu će se moći glasovati do 19 sati, kad će biti zatvorena. SIP je prigodom ponovnog prebrojavanja glasova utvrdio da se na spornim biračkim mjestima razlikuje broj upisanih birača i broj ubačenih listića u kutijama. SIP je odluku o ponavljanju izbora donio na sjednicama 13. i 14. studenog. Izbori se održavaju na temelju istih kandidacijskih lista i biračkih popisa.
GAZA - Primirje između naoružanih skupina iz Gaze i Izraela moguće je "danas ili sutra", rekao je jedan visoki palestinski dužnosnik u Gazi, prenosi AFP. "Vode se ozbiljni razgovori o primirju i rješenje bi moglo biti postignuto danas ili sutra", rekao je taj neimenovani dužnosnik. Te izjave je potvrdio jedan egipatski izvor koji je otkrio da "Egipat od zore nastavlja intenzivne sastanke i kontakte sa svim stranama radi postizanja što bržeg prekida vatre". Isti izvor je rekao da su dogovorene mnoge važne stvari, ali još treba postići sporazum o primirju koji bi jamčio sigurnost i stabilnost, kako se sukobi ne bi ponovili. Izvor blizak pregovorima je naveo da je u Kairu održano nekoliko sastanaka palestinskih frakcija s vođom Hamasa Haledom Mešalom i vođom islamskog Džihada Ramadanom Šalahom. "Organizacije žele da se potpuno ukine opsada Gaze i okončaju izraelski napadi. U zamjenu svi napadi na Izrael će prestati", dodao je taj izvor. Egipatski predsjednik Mohamed Morsi u subotu navečer je spomenuo kontakte s dvjema stranama i "neke pokazatelje mogućeg skorog primirja" na konferenciji za novinare s turskim premijerom Recepom Tayyipom Erdoganom. Izraelski izvori nisu potvrdili mogućnost prekida vatre.
ANKARA - Pozivom kurdskog vođe Abdulaha Ocalana završen je štrajk glađu kurdskih zatvorenika diljem Turske koji je trajao 68 dana, rekao je jedan predstavnik zatvorenika za prokurdsku agenciju Firatnews. "Na poziv Abdulaha Ocalana 18. studenoga završavamo našu akciju", rekao je taj izvor iz zatvora, prenosi agencija. Povijesni čelnik Radničke stranke Kurdistana (PKK), koja vodi oružanu borbu protiv turskih snaga od 1984., u subotu je pozvao iz zatvora na prekid akcije koju provodi više od 700 zatvorenika. Pisanu izjavu vođe PKK-a objavio je njegov brat Mehmet, koji ga je posjetio u zatvoru. U dokumentu Ocalan ističe da je štrajk glađu vrlo važan i da je njihova akcija postigla svrhu, te da on želi da bez oklijevanja prekinu štrajk. Turska islamsko-konzervativna vlada u utorak je pokušala zaustaviti taj val prosvjeda i predložila nacrt zakona prema kojem bi se Kurdi na sudovima mogli braniti na materinjem jeziku. Kurdski aktivisti tu su mjeru ocijenili nedovoljnom i zahtijevaju prekid izolacije Ocalana koji od 1999. izdržava doživotnu zatvorsku kaznu. Štrajk glađu je počeo 12. rujna i pratile su ga stotine zatvorenika koji su iza rešetaka završili zbog veza sa separatistima iz PKK-a.
SARAJEVO - Oslobađajuća presuda za hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača ima posebno značenje jer je na taj način propao pokušaj bivše glavne tužiteljice Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Carle del Ponte da izjednači odgovornost svih sudionika u ratovima na području nekadašnje zajedničke države, ocijenila je sarajevska odvjetnica Vasvija Vidović, koja i sama ima veliko iskustvo s haaškim procesima. Vidović, koja je u Den Haagu zastupala i bivšeg zapovjednika Armije BiH generala Rasima Delića te zapodvjednika obrane Srebrenice Nasera Orića, ustvrdila je da su optužnice protiv hrvatskih, bošnjačkih i kosovskih generala rezultat pritiska Srbije na Del Ponte u nastojanju da izbriše svoju odgovornost za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. "Strategija kojom su (iz Srbije) išli prema glavnoj tužiteljici bila je vrlo učinkovita. Pod svaku cijenu je trebalo uhititi Orića da bi Srbija imala izgovor za genocid u Srebrenici, uhititi generala Delića kako bi povijest bilježila da je vojni vrh Republike BiH radio isto što i vojni vrh Vojske Republike Srpske ili Vojske Jugoslavije. Ona je, na žalost, vrlo rano podlegla srpskoj strategiji", ocijenila je Vidović, kako je u nedjelju citira sarajevski "Dnevni avaz". Istaknula je kako je oslobađajuća presuda Gotovini i Markaču označila i definitivni kraj pokušaja prekrajanja povijesti neutemeljenim optužnicama, dodajući kako niti jednog trenutka nije dvojila da će hrvatski generali biti oslobođeni. "Postavka Tužiteljstva da su Gotovina i Markač sudjelovali u (zločinačkom) pothvatu koji je za cilj imao protjerivanje srpskog stanovništva od samog je početka, ze realnog prosuditelja činjenica, bila apsolutno neodrživa. Hrvatska je proglasila samostalnost, imala svoju vojsku i potpuno je legitimno bilo da država i vojska traže povratak kontrole nad svojim teritorijem", kazala je Vidović. Naglasila je kako je u cijelom slučaju obrana generala uradila iznimno dobar posao, posebice kad je odlučila u tim uvrstiti i izvrsne odvjetnike Johna Jonesa i Guenaela Mettrauxa.
LONDON - Britanski ministar vanjskih poslova William Hague u nedjelju je upozorio Izrael da bi kopnena operacija u Gazi židovsku državu "stajala velikog dijela" međunarodne potpore koju sad uživa, ocijenivši da bi takav potez "prijetio produljenjem sukoba"."Premijer i ja osobno svojim smo izraelskim kolegama naglasili da bi kopnena invazija na Gazu koštala Izrael velikog dijela međunarodne potpore koju ima o ovoj situaciji", izjavio je Hague za Sky News. "Međunarodna bi zajednica puno teže prihvatila kopnenu invaziju", dodao je.
KAIRO - Tavadros II., novi partijarh egipatskih prvoslavnih Kopta, najveće kršćanske zajednice Bliskog Istoka, ustoličen je u nedjelju ujutro u katedrali Svetog Marka u Kairu. Tavadros II. (60) proglašen je papom Aleksandrije, partijarhom cijele Afrike i sjedišta Svetog Marka na vjerskoj svečanosti u nazočnosti premijera Hišama Kandila. Islamistički predsjednik Mohamed Morsi je rekao u petak da će poslati svojeg predstavnika. Tavadros II. (60) izabran je za koptskog papu ovog mjeseca. Naslijedio je pokojnog Šenuda III., koji je umro u ožujku ove godine nakon što je četiri desetljeća bio na čelu te zajednice, koja predstavlja između 6 i 10 posto od 83 milijuna Egipćana. Dužnosti mu je predao biskup Pachomius, privremeni papa egipatske Koptske crkve nakon smrti Šenuda III. Tavadros II. izabran je 4. studenoga između tri kandidata u trenucima dok su egipatski kršćani suočeni sa sve snažnijom islamskom politikom nakon rušenja režima predsjednika Hosnija Moubaraka, kojeg je zamijenio prvi egipatrski predsjednik iz redova organizacije Muslimanska braća.