ZAGREB
Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko primio je u radni posjet izvjestitelja Europskog parlamenta za Hrvatsku Libora Roučeka i informirao ga o aktivnostima koje Hrvatska poduzima kako bi na vrijeme ispunila preostale obveze iz pregovora o pristupanju Europskoj uniji, priopćeno je u četvrtak iz Ureda predsjednika Sabora.
"Revidirani Akcijski plan vlade RH za ispunjavanje preostalih pretpristupnih obveza omogućuje kontinuirano izvršavanje obveza, kao što i Europska komisija po našem sudu vrlo dobro uočava da Hrvatska kontinuirano dobro napreduje", ocijenio je predsjednik Sabora i istaknuo da Hrvatska želi biti i ostati vjerodostojna članica EU-a, što je već prepoznato u postupku ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora. Izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Rouček rekao je da bi o nacrtu njegova izvješća Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta trebao raspravljati u veljači, tako da bi se rasprava na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta mogla očekivati u ožujku, prije izvješća Europske komisije. Izrazio je zadovoljstvo hrvatskim Akcijskim planom i ukazao na važnost ispunjavanja obveza iz pretpristupnih pregovora za proces ratifikacije: "Vidimo da u nekim zemljama postoje sumnje, ne u Hrvatsku, nego u daljnji proces proširenja. U nekim zemljama javio se zamor od procesa proširenja i to ne treba podcjenjivati", rekao je i zanimao se za odnose Hrvatske i Slovenije s obzirom na pitanje Ljubljanske banke te izrazio bojazan da bi to moglo utjecati na daljnji proces proširenja Europske unije u regiji.
BRUXELLES
Europska komisija primila je na znanje presudu Europskog suda za ljudska prava o Ljubljanskoj banci, izjavio je u četvrtak glasnogovornik Europske komisije Peter Stano. "Primili smo na znanje nedavnu presudu Europskog suda za ljudska prava o pitanju Ljubljanske banke. U tom pitanju vidimo da su obje strane uključene u proces potrage za uzajamno prihvatljivim rješenjem i mi ohrabrujemo Sloveniju i Hrvatsku da pronađu rješenje koje će biti prihvatljivo za jednu i drugu zemlju", rekao je glasnogovornik povjerenika za proširenja Štefana Fuelea, na pitanje da iznese stajalište Komisije o presudi suda u Strasbourgu. Stano je rekao da Europska komisija nema komentara na različite interpretacije oko dogovora finacijskih stručnjaka dviju zemalja koji traže rješenje za prenesenu štednju hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci. Europski sud za ljudska prava presudio je u utorak da je Republika Slovenija odgovorna za povrat stare devizne štednje štedišama podružnica Ljubljanske banke izvan Republike Slovenije.
LJUBLJANA
Zbog bujica i poplava s početka ovoga tjedna Slovenija bi mogla zatražiti pomoć Europske unije, izjavio je u četvrtak slovenski ministar obrane Aleš Hojs. Hojs je nakon sjednice slovenske vlade rekao da vjeruje kako će ukupna šteta od poplava koja se još procjenjuje prijeći 209 milijuna eura, što je 0,6 posto slovenskog BDP-a. Uvjet za dobivanje pomoći za prirodne nepogode iz europskih fondova je da štete nadmašuju 0,6 posto bruto domaćeg proizvoda. Takvu je europsku pomoć u iznosu 7,46 milijuna eura Slovenija već jednom dobila i to za sanaciju šteta od katastrofalnih poplava u rujnu 2007. godine. Tada su poplave zabilježene u čak 137 općina, a šteta na infrastrukturi, zgradama i u gospodarstvu bila je procijenjena na 251,3 milijuna eura. Hojs je rekao da se računa kako su bujice početkom tjedna, najviše na području uz rijeku Dravu, nanijele štetu od oko 15 milijuna eura na objektima, ali da je mnogo veća šteta na cestovnoj i drugoj infrastrukturi, a oštećena je i jedna hidrocentrala na Dravi koja je ispala iz pogona.
Za najnužnije mjere vlada će ugroženom stanovništvu preko humanitarnih organizacija ovih dana isplatiti oko 10 milijuna eura nepovratne pomoći, rekao je Hojs.
MOSTAR
Predsjednik Republike Srpske i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik rekao je u četvrtak u Mostaru da vlasti toga bosanskohercegovačkog entiteta nisu spremne prihvatiti nametanje novih odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice, te je pozvao na okončanje međunarodnog mandata u BiH ističući da je visoki predstavnik najodgovorniji za krizu u zemlji. "Zar netko ozbiljan ovdje misli da bismo mi prihvatili bilo koju odluku visokog predstavnika u budućnosti. Mi nismo više spremni trpjeti to nasilje. To je završeno", rekao je Dodik na konferenciji za novinare nakon susreta s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem. Dodik smatra da je visoki međunarodni predstavnik u BiH Valentin Inzko "glavni krivac za krizu, kršenje ustava, što su poniženi Hrvati kao konstitutivni narod jer je uspostavljena vlast u kojoj nema njihovih legitimnih predstavnika", navodeći uspostavu vlasti u Federaciji BiH koja je u najvećoj krizi.
BRUXELLES
Europska komisija najavila je u četvrtak kako pokreće novi program civilne zaštite na području Sredozemlja, koji se bazira na postignućima uspješnog Euromediteranskog regionalnog programa za spriječavanje, pripremljenost i odgovor na prirodne katastrofe i katastrofe kojima je uzrok čovjek, priopćeno je iz Bruxellesa. Novi program počet će u proljeće 2013. i trajati do 2016., a u njega će biti uloženo pet milijuna eura iz instrumenta za politiku susjedstva, najavljeno je na konferenciji u Bruxellesu. Zemlje koje sudjeluju u programu su Hrvatska, BiH, Crna Gora, Albanija, Turska, Jordan, Libanon, Libija, Maroko, Sirija, Palestinska samouprava, Tunis i Israel. Mauritanija sudjeluje kao promatrač. Na konferenciji u Bruxellesu povjerenica za međunarodnu suradnju i humanitarnu pomoć Kristalina Georgieva kazala je da se u posljednjih dvadeset godina dogodilo 1.085 katastrofa na Mediteranu, u kojima je poginulo 47.000 ljudi.
Novi program civilne zaštite fokusira se na prevenciju i pripremljenost, a uključuje jačanje suradnje između EU-a i partnerskih institucija na južnom Sredozemlju uključenih u civilnu zaštitu, jačanje koordiniranih odgovora zemalja pogođenih istom katastrofom, te stimuliranje razvoja regionalnog pristupa na upravljanje posljedicama katastrofa.
AMAN/DOHA
Sirijski predsjednik Bašar al-Asad odbacio je sugestije da napusti zemlju i upozorio da bi bilo kakva vojna intrevencija zapadnih zemalja kako bi ga s svrgnulo imala katastrofalne posljedice po Bliski istok i šire. U razgovoru za televiziju Russia Today (RT) koji će biti emitiran u petak, Asad je rekao kako smatra da Zapad neće vojno intervenirati u Siriji i istaknuo da bi cijena takve akcije bila prevelika. "Mislim da bi cijena strane invazije na Siriju, ako se dogodi, bila veća no što cijeli svijet može podnijeti... To će imati domino učinak koji će utjecati na svijet od Atlantika do Pacifika", rekao je. "Ne vjerujem da Zapad ide u tom pravcu, no ako to učine, nitko ne može reći što će se potom dogoditi", dodao je. Asadove izjave objavljene su na internetskoj stranici RT-a na arapskom. "Ja sam čvršći od Gadafija", rekao je Asad novinaru RT-a koji je s njim razgovarao, prema 'tweetu' koji je objavio urednik televizije. Asad je rekao da će "živjeti i umrijeti" u Siriji, što izgleda kao odgovor na zamisao britanskog premijera Davida Camerona da bi davanje sigurnog izlaza i egzila Asadu mogao biti jedan od načina da se okonča građanski rat u Siriji.
WASHINGTON
Kina će za dvije godine opremiti podmornice nuklearnim oružjem, kaže se u četvrtak u nacrtu izvještaja američkog kongresnog povjerenstva. Kina je i dalje "najveća prijetnja" u cyber-prostoru i najveći izazov integritetu američkog lanca nabave, objavilo je povjerenstvo SAD-Kina za gospodarstvo i sigurnost u nacrtu izvještaja za 2012. pripremljenom za Kongres. Kina je jedina među prvim nuklearnim silama koja širi svoje nuklearne snage, kaže se u izvještaju. Ostale izvorne nuklearne sile su SAD, Rusija, Velika Britanija i Francuska. Peking će uskoro imati cijelu nuklearnu trijadu - interkontinentalne balističke projektile stacionirane na kopnu, balističke projektile koji se lansiraju s podmornica i atomske bombe koje se bacaju iz aviona, kaže se u nacrtu izvještaja. Kina već desetljećima ima uglavnom simbolične kapacitete opremanja podmornica s balističkim oružjem, ali sad je odlučila uspostaviti "gotovo stalno strateško odvraćanje na moru", kaže se u izvještaju. Razmještaj podmorničkog ogranka kineskog nuklearskog arsenala mogao bi imati značajne posljedice na Istočnu Aziju i šire. Također bi morao pridonijeti napetosti između SAD-a i Kine, dvaju najvećih svjetskih gospodarstava. Peking je već stavio u službu dvije od pet novih podmornica na nuklearni pogon klase JIN, koje bi trebale nositi balističke projektile JL-2 dometa 7,400 km.
DHARAMSALA
Jedan Tibetanac, šesti u zadnja dva dana, pokušao se zapaliti u Kini u četvrtak, dok u Pekingu počinje kongres Kineske komunističke partije na kojemu će se imenovati novi čelnici u zemlji, doznaje se od tibetske vlade u egzilu. "Potvrđeno je da se šesta osoba pokušala zapaliti, ali ne znamo njezino ime ni dob", rekao je Lobsang Choedak, glasnogovornik vlade u egzilu sa sjedištem u indijskom gradu Dharamsali. Nešto ranije, čelnik vlade Dicki Chhoyang izjavio je za AFP, pozivajući se na "naše izvore", da su samo u srijedu zabilježena četiri samospaljivanja u znak prosvjeda, što je dosad najveći broj u jednome danu. Vlada je poslije potvrdila i peti slučaj. S ovim zadnjim slučajem, u zadnjih 48 sati se zapalilo ili je to pokušalo učiniti šest osoba. "Samospaljivanja u Tibetu jesu apel na suosjećanje upućen međunarodnoj zajednici, kineskoj vladi i kineskom narodu, kako bi čuli očajnički krik njegovih stanovnika", istaknuo je Dicki Chhoyang. Sedamdesetak Tibetanaca pokušalo se zapaliti od veljače 2009. Pedeset četvero je umrlo od opeklina, po podacima tibetske vlade koja se sklonila u Indiju nakon bijega Dalaj lame 1959.
MOSKVA
Izraelski predsjednik Shimon Peres otvorio je u četvrtak novi židovski muzej u Moskvi koji pokazuje burnu prošlost Židova u Rusiji od carističkog razdoblja preko staljinističkih progona i holokausta pa sve do današnjih dana. "Ne postoji ni jedan muzej poput ovoga", rekao je u emotivnom govoru Peres. Židovski muzej i Centar za toleranciju nalaze se u bivšoj garaži za autobuse koju je 1926. sagradio avangardni arhitekt Konstantin Meljnikov. "Ovaj muzej je važno povjesno svjedočanstvo veličine čovjeka ali i njegovih slabosti", kazao je izraelski predsjednik (89), koji je rođen na području današnje Bjelorusije. On je zajedno sa svojom obitelji emigrirao u tadašnju Palestinu 30-ih godina prošloga stoljeća. "Ovo je vrlo emotivan trenutak za moj narod, moju zemlju i za mene osobno", rekao je Peres. Na otvorenju su bili i brojni predstavnici ruske židovske zajednice, među kojima i Roman Abramovič, vlasnik nogomentog kluba Chelsea, te milijarder Viktor Vekselberg. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je sa svoje strane pročitao izjavu ruskog presjednika Vladimira Putina u kojem je on kazao da je "uvjeren da će ovaj muzej biti mjesto dijaloga i razumijevanja među narodima". Židovski muzej priča priču Židova u Rusiji od kraja 19. stoljeća kroz povijesne dokumente, pisma i video zapise s izjavama ruskih Židova koji žive diljem svijeta.
BEOGRAD
Predsjednik srbijanske vlade Ivica Dačić ocijenio je da je na sastanku s njegovim kosovskim kolegom Hashimom Thacijem u Bruxellesu u srijedu na večer učinjeno nekoliko koraka naprijed i najavio idući susret za početak prosinca. Dačić je nakon radne večere, što ju je za dvojicu predsjednika vlada priredila visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnost Catherine Ashton, srbijanskim medijima rekao da je sastanak zapravo bio "nastavak razgovora iz Beograda", kada su Srbiju zajedno posjetile Ashton i američka državna tajnica Hillary Clinton. "Razgovori su bili statusno neutralni, a teme su bile nalaženje modaliteta kako provesti ono što je već dogovoreno", rekao je Dačić.
Najavio je da će se slijedeći put sastati s Thacijem početkom prosinca, odnosno prije 10. prosinca i zasjedanja Europskog vijeća. Prema Dačićevim riječima, dogovoreno je da idućeg mjeseca počne primjena ranijeg dogovora o graničnim prijelazima.