ZAGREB - Hrvatska mora napraviti svoju domaću zadaću prije nego se sljedećeg ljeta priključi Europskoj uniji, rekao je europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele za posljednje izdanje njemačkog tjednika Der Spiegela. Kazao je da je izvješće o monitoringu, objavljeno ovaj mjesec, bio "poziv na buđenje Zagrebu", te naglasio da proces pristupanja može biti zaustavljen u bilo kojem trenutku. "Željeli smo probuditi Hrvatsku našim zadnjim izvješćem", kazao je. "Hrvatska mora napraviti svoju domaću zadaću u području tržišnog natjecanja, pravosuđa i temeljnih prava", rekao je. Fuele je potvrdio da su problemi s Bugarskom i Rumunjskom doveli do novog pristupa u proširenju. "Nakon pristupanja (Rumunjske i Bugarske) uveli smo novi mehanizam nadzora kako bi osigurali da se zemlja ponaša u skladu sa svojim europskim odgovornostima u svim područjima nakon što se priključi EU-u". Naglasio je da su zemlje članice EU-a izravno uključene u proces pristupanja, dodajući da "zemlje EU-a mogu, ako se pokaže da postoje zahtjevi koje kandidat nije ispunio, usporiti proces ili ga zaustaviti u bilo kojem trenutku". Fuele je također rekao da vjeruje da je Zagreb na dobrom putu za priključenje EU-u sljedeće ljeto. "Uvjeren samo da će zemlja (učiniti potrebna poboljšanja) na vrijeme", rekao je Fuele.
SARAJEVO - Američka državna tajnica Hillary Clinton i visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton iskazale su u utorak u Sarajevu punu potporu SAD-a i EU-a očuvanju Bosne i Hercegovine kao cjelovite države, no istodobno su pozvale lokalne političare da prekinu stalne međusobne sukobe te da poduzmu mjere kojima bi reformirali tu zemlju i učinili je ozbiljnim kandidatom za euroatlantske integracije. "Postoji apsolutno jedinstvo naših ciljeva, jer i SAD i EU žele vidjeti BiH što prije u NATO-u i Uniji", izjavila je Clinton novinarima nakon zajedničkog susreta kojega su ona i Ashton imali s trojicom članova Predsjedništva BiH. Američka državna tajnica je istaknula kako SAD u cijelosti podupiru BiH kao cjelovitu, mirnu i stabilnu državu podsjetivši kako je njena zemlja već godinama uključena u postizanje bosanskohercegovačke stabilnosti. Kazala je i kako je upravo stoga potpuno neprihvatljivo da se sedamnaest godina nakon rata dovodi u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet BiH. "Daytonski sporazum mora se poštovati", kazala je Clinton. Clinton je ustvrdila kako u BiH očevidno postoji "frustrirajuća politička kriza" dodajući kako je nju moguće riješiti jedino kompromisom među samim političkim liderima koji je "apsolutno nužan". Visoka predstavnica EU Catherine Ashton je rekla kako "nema dvojbe među 27 država-članica EU da je budućnost BiH u Uniji". Predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović potvrdio je kako je od Clinton i Ashton tražio da osiguraju nastavak međunarodne prisutnosti, ali i pomoći njegovoj zemlji. "Daytonski sporazum nije u cijelosti proveden i potrebna nam je snažna prisutnost SAD", kazao je Izetbegović dodajući kako ni Ured visokog predstavnika (OHR), mirovna misija EU u BiH (EUFOR) i stožer NATO-a u BiH ne bi smjeli "preuranjeno i nepromišljeno" okončati mandate. Iako to nije bilo najavljeno, Clinton i Ashton su se tijekom dana sastale i s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom. Kako stoji u priopćenju, Clinton i Ashton su dale punu potporu Bevandi za sve aktivnosti koje kao predsjedatelj Vijeća ministara BiH čini na stabiliziranju stanja u državi, no upozorile su i na potrebu da politički lideri u zemlji sami ulože dodatne napore kako bi dogovorene obveze bile i ispunjene.
ZAGREB - Vladajući i oporba suglasili su se u utorak u Hrvatskom saboru da je dio izvješća Europske komisije o monitorningu koji se odnosi na pravosuđe izrazito pozitivan i da su preostale dvije zadaće iz toga područja ili već rješene ili ih je moguće rješiti do proljetnog i posljednjeg izvješća prije pristupanja Hrvatske u EU u srpnju iduće godine. Saborski Odbor za pravosuđe raspravljao je o izvješću koje je EK objavio 10. listopada i u kojemu se, uz isticanje napretka Hrvatske u ispunjavanju kriterija za članstvo, navodi deset zadaća koje je Zagreb dužan ispuniti do pristupanja Uniji. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić podsjetio je da se dvije zadaće odnose na Poglavlje 23. Pravosuđe i temeljna prava, a to su smanjenje zaostalih sudskih predmeta i usvajanje paketa ovršnih zakona što je nedavno učinjeno. "To nije posao preko noći i rezultati se ne vide preko noći", rekao je Miljenić i dodao da se uz istovremeno smanjenje broja zaostalih predmeta bilježi rast priljeva prekršajnih, građanskih, trgovačkih i drugostupanjskih predmeta. Kao mjere smanjenja sudskih zaostataka i ubrzanja postupka sudovanja naveo je da je 47 sudaca premješteno u najopterećenije sudove i najavio novi zakon o parničnom postupku. Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin podsjetio je da se broj kaznenih postupaka koji su trajali duže od dvije godine smanjio od 2005. do 2012. za gotovo polovicu, s 49.586 na 26.233 predmeta. Isto je i s dugotrajnim građanskim parnicama koje su s 15.159 godine 2005. pale na 2.999 ove godine, dodao je prvi čovjek sudske vlasti.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović primio je u utorak vjerodajnice novoimenovanog veleposlanika Sjedinjenih Država Kennetha Mertena koji je kazao da su Hrvatska i SAD prijateljske zemlje, partneri i saveznici, te zahvalio na podršci i partnerstvu u misiji ISAF u Afganistanu, priopćio je ured predsjednika. Merten je također naglasio kako će u svom mandatu, uz daljnje jačanje političkih veza, nastojati intenzivirati i gospodarske odnose dviju država. "Želimo podržati nastojanja Hrvatske da ojača poslovnu klimu kako bi privukla više ulaganja, povećala gospodarski rast i time postala model i za ostale zemlje u regiji", rekao je Merten. Josipović je izrazio zadovoljstvo kontinuiranim jačanjem odnosa Hrvatske i Sjedinjenih Država te zahvalio na potpori koju SAD daje ulasku Hrvatske u Europsku uniju, dodaje se u priopćenju. Merten je karijerni diplomat kojeg je Senat kao novog američkog veleposlanika u Hrvatskoj potvrdio 30. ožujka 2012. Diplomatskom zboru pridružio se 1987. i do sada je obnašao dužnosti u američkom veleposlanstvu u Parizu, Bonnu, Američkoj misiji pri EU u Bruxellesu, a posljednja dva veleposlanička mandata odradio je na Haitiju.
SARAJEVO - Sjedinjene Države i Europska unija su partneri od neprocjenjiva značaja za građane Bosne i Hercegovine u njihovim naporima da prevladaju prepreke na putu ka potpunom poslijeratnom oporavku, poruka je koju je američkoj državnoj tajnici Hillary Clinton i visokoj predstavnici EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton u utorak prenio visoki predstavnik međunarodne zajendice za BiH Valentin Inzko tijekom njihova susreta u Sarajevu. Kako je nakon tog sastanka priopćeno iz Ureda visokog predstavnika (OHR), Inzko je inzistirao na činjenici da SAD i EU imaju središnju ulogu u podupiranju demokratskih procesa, jačanju odgovornosti tijela vlasti te uspostavi vladavine zakona i ljudskih prava u BiH. Tijekom sastanka s Clinton i Ashton austrijski je diplomat ocijenio kako je BiH ranije postizala solidan napredak u procesu uspostave održivih institucija, podizanju razine životnog standarda građana i napretka na putu ka potpunoj euroatlantskoj integraciji. Taj se napredak, po njegovoj ocjeni, "opet može nastaviti onda kada političari koji su okrenuti ka prošlosti prestanu s opstrukcijama".
SARAJEVO - Zastupnica u Europskom parlamentu Doris Pack izjavila je u utorak u Sarajevu kako je ustav kojega ima Bosna i Hercegovina nedostatan za funkcioniranje suvremene države, no istodobno je upozorila kako je u sadašnjem trenutku najvažnije provesti njegove manje izmjene te da u ovoj fazi ne bi trebalo inzistirati na izmjenama kojima bi se riješio status hrvatskog naroda u toj zemlji. Sudjelujući na konferenciji o ulozi parlamenata u procesu europskih integracija, Pack je podsjetila kako je obveza BiH prije svega provesti presudu Europskog suda za ljudska prava kojom se traži eliminiranje onih ustavnih odredbi koje diskriminiraju pripadnike nacionalnih manjina. Konstatirala je kako je iz kontakata s hrvatskim političkim čelnicima u BiH shvatila da bi oni u ovom trenutku željeli iskoristiti priliku da potaknu i one ustavne promjene kojima bi se poboljšao položaj Hrvata s ciljem uspostave njihove pune ravnopravnosti. "To je razumljivo, no kako sam i već rekla mojim kolegama (iz parlamenta BiH), nemojte molim vas otvarati druga pitanja vezana za ustav u ovom trenutku", poručila je Pack hrvatskim političarima u BiH. Ona je, međutim, potvrdila kako je potpuno jasno da je ustav iz Daytona zastario i ne odgovara potrebama koje proistječu iz europskih integracija. "Međunarodna zajednica koja je imala nakanu okončati rat, a to je bila plemenita nakana, ishitreno je donijela (Daytonski) ustav koji doista ne može biti osnova za funkcionalnu, normalnu državu", izjavila je Pack.
ZAGREB - Milijuni ljudi na istoku SAD-a u utorak su se suočili s poplavljenim domovima, srušenim drvećem i prekidom električne energije kao posljedicama oluje Sandy od koje je poginulo najmanje 15 ljudi, izvješćuju agencije. U oluji Sandy živote je izgubilo najmanje 15 ljudi u New Yorku, Massachusettsu, Connecticutu, New Jerseyu, Pennsylvaniji i Zapadnoj Virginiji. Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) u stalnom je kontaktu s hrvatskim konzulatom u New Yorku i, prema najnovijim informacijama, u oluji nema stradalih hrvatskih državljana. Sandy, koja se sada klasificira kao posttropski ciklon i jedna je od najvećih oluja koje su ikada pogodile SAD, na kopno je stigla oko 10 kilometara jugozapadno od Atlantic Cityja s brzinom vjetrova od 129 kilometara na sat i praćena obilnom kišom. Klasifikacija postropskim ciklonom čisto je tehnička i znači da Sandy i dalje ima snagu uragana, ali je izgubila ostale karakteristike tropske oluje, ponajprije temperaturu u svojoj jezgri. Američka istočna obala, najgušće naseljeno područje SAD-a, potpuno je paralizirano. Oko 5,5 milijuna ljudi ostalo je bez struje, a oko milijun ih je evakuirano. Sandy je, kako se doznaje od Nacionalne meteorološke službe, snažnija i od zloglasnog uragana Donna iz 1960. Poznati meteorolog s Accu Weathera Jim Dickey kazao je da će kiša, vjetar i poplave potrajati još tijekom utorka, ali da oluja neće više imati tako razarujuću snagu, poručivši da je "najgore prošlo".
MOSTAR - Banjolučki biskup Franjo Komarica pozvao je vlasti u BiH i Republici Srpskoj da zaustave nasilje nad hrvatskim prognanicima upozoravajući da im se ne dopušta povratak na obiteljska ognjišta navodeći i slučajeve zlostavljanja školske djece hrvatskih prognanika, izvijestila je u utorak Tiskovna agencija banjolučke biskupije (TABB). Biskup Komarica je posljednjih dana primio nekoliko novih apela za pomoć povratnicima u banjolučki kraj zbog onemogućavanja "ulaska u posjed ili vraćanje posjeda, stana ili kuće iz kojeg su nasilno istjerani prije sedamnaest ili više godina", navode iz agencije banjalučke biskupije. Dodaje se da, iako povratnici posjeduju sve dokumente o vlasništvu, druge osobe i dalje koriste njihovu imovinu, a nadležne institucije vlasti ništa ne poduzimaju. Biskupu Komarici također su prijavljeni slučajevi psihičkog pa i tjelesnog zlostavljanja školske djece hrvatske nacionalnosti. U TABB-u navode da su pritisci takvi da djeca moraju mijenjati školu, a kada to naprave pojave se novi problemi kad druga djeca ili roditelji otkriju da se radi o hrvatskoj djeci. "To ide do te mjere da hrvatska djeca neprestano moraju mijenjati školu, često na zahtjev roditelja čija djeca zlostavljaju hrvatsku djecu", dodaje se.
KABUL - Muškarac odjeven u uniformu afganistanskih snaga sigurnosti u utorak je ubio dvojicu vojnika, pripadnika NATO-ove misije u Afganistanu. "Muškarac u uniformi afganistanskog policajca oružje je uperio u vojnike ISAF-a na jugu zemlje i dvojicu ubio", rekao je za France presse glasnogovornik ISAF-a, ne objavivši državljanstvo žrtava niti sudbinu napadača. Odgovornost za napad preuzeli su talibani te objavili kako su žrtva britanski vojnici. "Jedan od naših mudžahedina, Atikila, koji se uspio infiltrirati među policijske snage, u utorak je u okrugu Greshk pokrajine Helmand na jugu zemlje počinio napad", rekao je za AFP glasnogovornik talibana Kari Yusuf Ahmadi. Od početka godine, gotovo 60 NATO-ovih vojnika smrtno je stradalo, jer su na njih pucali muškarci odjeveni u uniforme afganistanskih snaga sigurnosti.