SPLIT - Vodstvo Sindikata metalaca Hrvatske - Industrijskog sindikata (SMH-IS) zatražilo je danas održavanje sastanka u Ministarstvu gospodarstva najkasnije do 15. studenoga na kojem bi se raspravilo o zastojima u privatizaciji i restrukturiranju brodogradilišta - Brodosplita, Brodotrogira i riječkog 3. maja. Ukoliko ne dođe do tog sastanka u zatraženom roku najavili su da će organizirati skupove radnika tih brodogradilišta te odlučiti o daljnim potezima. "Tražimo da se na tom sastanku u Ministarstvu gospodarstva svim sindikatima koji djeluju u brodogradilištima točno predoči kakve promjene su doživjeli programi restrukturiranja i da nam se točno kaže u kojem smjeru idu pregovori, ukoliko još nisu završeni, o dionicama koje trebaju preuzeti zainteresirani kupci. Nas pitanje vlasništva zanima zbog rješavanja problema zaposlenih i viška radnika u tim brodogradilištima", izjavio je na konferenciji za novinare u Split predsjednik SMH-IS Vedran Dragičević. "One koji ulažu u brodogradilišta primamo s vrlo opreznim stajalištem vezano za njihove daljnje poteze i očekujemo od njih da ne ulaze u brodogradilišta na način stvaranja animoziteta i sukoba", kazao je. Ukoliko ne dođe do sastanka u Ministarstvu gospodarstva do 15. studenog, onda će SMH-ISH, najavio je, organizirati skupove radnika u Brodsplitu, Brodotrogiru i riječkom 3. maju te odlučiti o daljnim potezima. Glavni povjerenik SMH-IS u riječkom 3. maju Jure Šoljić istaknuo je kako sindikat metalaca riječkog 3. maja traži da se i radnicima tog brodogradilišta omogući "participacija u kupnji dionica kao što je to omogućeno radnicima Uljanika".
ZAGREB - U Hrvatskoj narodnoj banci danas je održan sastanak predstavnika bankarskih supervizora Hrvatske, Austrije i Italije s predstavnicima najvećih domaćih banaka i inozemnih bankovnih grupacija u čijem su vlasništvu, priopćeno je iz HNB-a. Sastanku su prisustvovali i predstavnici MMF-a, Europske središnje banke, Europskog ureda za bankovni nadzor, Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke i Europske komisije. Skup je organiziran u okviru tzv. Druge bečke inicijative s namjerom da se kroz suradnju i otvorenu razmjenu mišljenja, polazeći od gospodarskih i regulatornih uvjeta u Hrvatskoj i u zemljama iz kojih bankarske grupacije potiču, rasprave aktivnosti i planovi najvažnijih sudionika bankovnog sustava u Hrvatskoj. U otvorenoj raspravi razmijenjena su mišljenja o potencijalu hrvatskog financijskog tržišta i strategiji daljnjeg razvoja najvažnijih hrvatskih bankovnih grupa te preduvjetima očuvanja financijske stabilnosti u Hrvatskoj. U tom kontekstu posebni su naglasci stavljeni na koordinaciju regulatora koja treba osigurati da hrvatski financijski sustav funkcionira sukladno potrebama gospodarstva. Razgovaralo se i o prekograničnoj suradnji supervizora i o mogućim implikacijama uspostavljanja bankovne unije na prostoru EU.
ZAGREB - Ministarstvo financija zaprimilo je dvije ponude za savjetnika za privatizaciju i dokapitalizaciju Hrvatske poštanske banke (HPB) - tvrtke Consida Revizija d.o.o. iz Zagreba, koja je ponudu predala zajedno s još troje austrijskih partnera, te ponudu tvrtke BDO Croatia d.o.o. iz Zagreba, zajedno sa njenim stockoholmskim partnerom. Consida (sa partnerima Consida iz Klagenfurta te tvrtkama Schoenherr Rechtsanwaelte i CD Invest Consult iz Beča) za usluge savjetovanja traži 8,33 milijuna kuna, a kada se tome doda PDV trošak iznosi 10,42 milijuna kuna. Cijena ponude BDO-a zajedno sa njegovim partnerom, tvrtkom Lagerkvist & Partners iz Stockoholma, je 12,08 milijuna kuna bez PDV-a, odnosno 15,1 milijun kuna sa PDV-om. Povjerenstvo Ministarstva financija će u roku od 30 dana izvršiti uvid u ponude i sukladno zakonu donijeti odluku o odabiru ili poništenju, a ukoliko se odabere ponuditelj, nakon isteka roka od 15 dana za žalbu, potpisuje se ugovor i ponuditelj kreće u posao. Kriterij odabira koji će se primjenjivati u ovom postupku je ekonomski najpovoljnija ponuda te će se uz cijenu ponuda vrednovati i specifično iskustvo ponuditelja, adekvatnost plana i metodologije privatizacije te kvalifikacije i kompetentnost predviđenog osoblja za rad na ovom projektu.
ZAGREB - Oko 6 posto kućanstava u Hrvatskoj ima nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana, 42 posto kućanstava smatra da su ostali na istom, dok njih više od polovice, oko 51 posto, sadašnje financijsko stanje ocjenjuje lošijim nego prije godinu dana, pokazuju danas objavljeni rezultati GfK istraživanja "Potrošačka klima u Hrvatskoj". Lošije financije u odnosu na prethodnu godinu, više od prosjeka za zemlju u cjelini, navode građani u Slavoniji (55 posto) te oni s prosječnim mjesečnim primanjima kućanstva do 3.500 kuna (65 posto). Istodobno, takvih je najmanje u Istri s Primorjem (39 posto) i Dalmaciji (43 posto) te kod kućanstava s primanjima preko 11.000 kuma (33 posto). U ocjeni trenutnog financijskog stanja u njihovom kućanstvu pak prevladava ocjena da kućanstva jedva spajaju kraj s krajem (50 posto kućanstava), i to prvenstveno u Slavoniji (61 posto), a najmanje u Zagrebu (35 posto). U idućih godinu dana oko 12 posto ispitanih nada se da će im financijska situacija biti barem malo bolja. Oko 43 posto kućanstava procjenjuje da će im financijska situacija ostati približno ista, ali 42 posto kućanstava ocjenjuje da će im biti još lošije.
ZAGREB - Gotovo 70 posto građana Hrvatske redovito štedi i pritom mjesečno u prosjeku za štednju izdvajaju 443 kune, dok 30 posto građana koji ne štede kao glavni razlog navode nemogućnost odvajanja financijskih sredstava za te potrebe, pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj koje je u kolovozu 2012. na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe. Prema danas objavljenim rezultatima tog istraživanja, muškarci mjesečno u prosjeku štede 486 kuna, a žene 409 kuna, pri čemu najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina, u prosjeku 467 kuna mjesečno. Najveći broj građana, prema ovom istraživanju, odlučuje se na klasičnu štednju, a slijede životna osiguranja, stambene štedionice i dobrovoljna mirovinska štednja. Manji broj njih odlučuje se na ulaganja u vrijednosne papire i investicijske fondove, a kao osnovni razlog ističu povećani rizik, nesigurnost i prethodna iskustva.
ZAGREB - Zagreb i Hrvatska od danas imaju prvi put direktnu zračnu liniju sa glavnim švicarskim gradom Bernom posredstvom švicarske avio kompanije SkyWork Airlines čiji je zrakoplov na toj liniji danas sletio u Zračnu luku Zagreb (ZLZ) te će Zagreb i Bern za sada povezivati dva put tjedno, a iduće godine tri ili četiri puta tjedno. SkyWork je ujedno 13-ta avio kompanija koja će letjeti na ZLZ u zimskom redu letenja, a na prigodnoj svečanosti najvaljeno je i da će ta švicarska kompanija od ljeta 2013. povezivati Bern i s gradovima na hrvatskoj obali, Rijekom, Zadrom i Splitom. Novi predsjednik Uprave Zračne luke Zagreb Miroslav Drljača naglasio je da je dolazak nove kompanije rezultat dobrih komunikacijskih i marketinških aktivnosti same ZLZ, ali i prepoznavanja atraktivnosti Zagreba kao gospodarske i turističke destinacije od strane prijevoznika. Očekuje da će ZLZ do kraja ove godine ostvariti ukupni promet putnika 2 posto veći u odnosu na prošlu godinu, dok će u financijskom smislu godinu sigurno završiti s dobiti, kao i svake godine, ali možda nešto manjom nego lani.
ZAGREB - Grupa Končar Elektroindustrija (EI) u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci povećala ukupne prihode za više od pet posto, a neto dobit za više od 7 posto, pokazuje danas objavljeno konsolidirano financijsko izvješće te tvrtke. Dobit nakon oporezivanja Grupe Končar EI dosegnula je 108,4 milijuna kuna, te je bila 7,2 posto veća nego u istom razdoblju lani. Od 21 društva koje čini Grupu Končar njih pet iskazalo je gubitak u iznosu od 25,7 milijuna kuna. Ukupni prihodi Grupe u prvih su devet mjeseci dosegnuli 1,9 milijardi kuna i veći su 5,1 posto. Na domaćem tržištu ostvaren je prihod od prodaje od 812,4 milijuna kuna, što je 18,6 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, a u izvozu 882,5 milijuna kuna ili 7,8 posto manje. Končar EI grupa u promatranom je razdoblju povećala i ukupne rashode za 5,1 posto, na 1,79 milijardi kuna. Prema sadašnjim procjenama Uprave, prihodi od prodaje proizvoda i usluga za cijelu 2012. godinu dosegnut će 2,4 milijarde kuna, što je 3 posto više od ostvarenog u 2011.
ZAGREB - Atlantska plovidba na razini grupe zabilježila je u prvih devet mjeseci pad ukupnih konsolidiranih prihoda za gotovo 14 posto te je poslovala s gubitkom od 20,1 milijun kuna i to zbog gubitku u djelatnosti pomorstva, pokazuje danas objavljeno financijsko izvješće te grupe. Ukupni konsolidirani prihodi u prvih devet mjeseci bili su 413,8 milijuna kuna, odnosno 13,9 posto manji nego u istom razdoblju lani. Istodobno, troškovi su dosegnuli 433 milijuna kuna, te su bili 0,1 posto manji nego lani. Ostvareni gubitak grupe pripisan imateljima kapitala matice iznosio je 20,1 milijun kuna. Pritom je u djelatnosti pomorstva gubitak bio 31,8 milijun kuna, dok je u djelatnosti hoteli i agencije ostvarena dobit od 11,7 milijuna kuna. U istom razdoblju prošle godine ostvarena je dobit od 43,4 milijuna kuna. Ostvareni gubitak pomorstva je, kako se navodi, očekivan, nešto manji od planiranog, kao posljedica povijesno najnižih vozarina na svjetskom tržištu prijevoza suhih tereta, dok je dobit ostalih djelatnosti grupe veća od planirane zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni.
ZAGREB - Dionički indeksi Zagrebačke burze današnje su trgovanje završili u minusu, Crobex je pao za 1,53 posto, na 1.749,50 bodova, a Crobex10 za 1,95 posto, na 980,27 bodova. Redovni promet Burze iznosio je 13,9 milijuna kuna, svega je jedna dionica imala milijunski promet, dok su osjetan pad cijene zabilježile dionice više tvrtki - Ingre za 11,95 posto, Diokija 9,79 posto, Dalekovoda za 7,46 posto. Najveći promet, od 1,8 milijuna kuna, imala je dionica HT-a, uz pad cijena za 0,88 posto, na 208,15 kuna. Promet dionicom Dalekovoda iznosio je 825,2 tisuće kuna, a cijena joj je pala za 7,46 posto, na 102,49 kuna. Burza je dionicu Dalekovoda stavila u segment promatranja nakon objave uprave te tvrtke o blokadi računa. Dalekovod je izvijestio Burzu da je s današnjim datumom račun tvrtke u blokadi, te da uprava poduzima sve neophodne mjere u svrhu što bržeg otklanjanja uzroka blokade.