ZAGREB - Od ponoći se smanjuju cijene naftnih derivata - cijene motornih benzina bit će niže od 32 do 34 lipe po litri, eurodizela za 11 lipa, a lož ulja i plavog dizela za po tri lipe po litri, pokazuju podaci Ministarstva gospodarstva koje je danas na svojim web stranicama objavilo najviše razine maloprodajnih cijena naftnih derivata u razdoblju od 30. listopada do 12. studenog. Najprodavaniji motorni benzin, eurosuper 95, pojeftinjuje za 32 lipe, pa od ponoći i u iduća dva tjedna njegova najviša cijena može biti 10,49 kuna po litri (do sada 10,81 kunu). Za 33 lipe smanjuje se cijena eurosupera 98 koji će najviše koštati 10,84 kune (do sada 11,17 kuna), dok će eurosuper 100 pojeftiniti za 34 lipe i najviša mu cijena može biti 11,06 kuna (do sada 11,40 kuna). Za 11 lipa smanjuje se cijena eurodizela čiju je najvišu cijenu Ministarstvo gospodarstva utvrdilo na 10,04 kune (prema dosadašnjih 10,15 kuna). Cijene loživih ulja od ponoći će biti niže za tri lipe po litri - najviša cijena euro plinskog ulja može biti 7,44 kune (do sada 7,47 kunu), a običnog loživog ulja 7,20 kuna (do sada 7,23 kune). Plinsko ulje obojano plavom bojom tzv. plavi dizel od sutra će koštati 6,41 kunu (do sada 6,44 kune).
ZAGREB - Izmjenama i dopunama proračuna za ovu godinu neće se povećavati niti smanjivati ni prihodi niti rashodi, već se se preraspodjelom unutar proračunskih stavki pokriti izdaci za zaposlene u javnom sektoru, koji nisu smanjeni u skladu s planovima, izjavio je danas ministar financija Slavko Linić, koji je i komentirajući nedavni govor guverenera središnje banke kazao da ne razumije što su to stari ekonomski modeli. Prilikom potpisivanja ugovora o zajmu između hrvatske i međunarodne banke za obnovu i razvoj Linić je, odgovarajući na novinarski upit da li će se zbog potpisivanja ugovora o privatizaciji Brodosplita ići na rebalans proračuna ponovio da toga neće doći, već se se ići u izmjene i dopune proračuna, ali ne zbog Brodosplita. Time se neće povećavati niti smanjivati prihodi i rashodi proračuna, već će se sredstva preraspodijeliti unutar proračunskih stavki kako bi se, smanjenjem izdataka za neke od projekata koji se ne provode po planu pokrili troškovi za zaposlene u javnom sektoru, gdje nije postignuta očekivana ušteda. U sklopu toga će se osigurati i sredstva za Brodosplit, kazao je Linić.
BRUXELLES - Hrvatska Vlada ponudit će danas samoborskoj tvrtki DIV prijedlog ugovora za prodaju Brodosplita, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić. "Novi vlasnik dobit će danas prijedlog ugovora, koji će ići na Vladu", izjavio je Čačić novinarima u Bruxellesu gdje je sudjelovao na ministarskom sastanku na poziv povjerenika za energiju Guentera Oettingera vezano uz projekt Južni tok. "Kupac će potpisati ugovor ili će to odbiti, to je njegovo pravo", rekao je prvi potpredsjednik Vlade dodajući da ugovor do sada nije bio potpisan jer u proračunu nije bilo predviđene stavke za tu svrhu. Čačić je rekao da su do donošenja rebalansa proračuna DIV-u bila ponuđena državna jamstva, koja je on odbio, a sada su ta jamstva stavljena u ugovor. Na pitanje što ako DIV odbije ponudu Vlade, Čačić je odgovorio da će se onda tražiti ili novi kupac ili će se ići u stečaj. Govoreći o druga dva brodogradilišta, Čačić je rekao da Brodotrogir nije upitan, a pitanje 3. maja je još otvoreno. "Što se 3. maja tiče, stoji opcija načelno dogovorena s Uljanikom, ali nije do kraja zatvorena. Privatizacija Uljanika je zatvorena, a sljedeća faza može biti, ali i ne mora, realizacija projekta 3. maj", rekao je Čačić.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić, komentirajući nedavni govor guvernera središnje banke, kazao da ne razumije što su to stari ekonomski modeli. Rekao je to odgovarajući na upit novinara da komentira prošlotjedni govor guvernera HNB-a Borisa Vujčića koji je kazao da je "zabrinjavajuće da se umjesto nove, drukčije ekonomske politike, u zadnje vrijeme ponovno nude obrasci starih propalih politika". Linić je odgovorio da od guvernera treba zatražiti pojašnjenje što su to stari modeli ekonomske politike. Kriza u hrvatskom gospodarstvu je enormna, potpuno su uništene kapitalne vrijednosti u trgovačkim društvima, koje su nedovoljne i za održavanje proizvodnje, a kamoli za investiranje, kazao je. Ove je godine došlo do smanjivanja fiskalnog opterećenja smanjenjem cijene rada i skidanjem parafiskalnih nameta, a proračunski deficit i dalje iznosi 10 milijardi kuna, odnosno 3,2 posto BDP-a. U takvoj situaciji pitanje je što dalje učiniti u fiskalnoj politici, osim štednje, rekao je Linić. Državne investicije nisu dale rezultata, a interesa za kredite za investicije u privatnom sektoru nema, jer nismo proveli restrukturiranje tvrtki i s time će se krenuti s provedbom zakona o financijskom poslovanju, rekao je ministar financija te istaknuo da on nije "primjetio da su to stare ekonomske metode".
ZAGREB - Između Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) danas je potpisan 50 milijuna eura vrijedan Ugovor o zajmu za dodatno financiranje u sklopu Projekta kreditnog programa financiranja izvoza (CEFIL), a sredstva će se koristiti za podršku privatnom sektoru u pristupu financiranju te jačanju konkurentnosti u razdoblju pripreme Hrvatske za ulazak u Europsku uniju. Ugovor o zajmu potpisali su predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev i voditelj Ureda Svjetske banke u Zagrebu Hongjoo Hahm, s kojim je, za potrebe tog zajma, ministar financija Slavko Linić potpisao i Ugovor o jamstvu. Zajam je HBOR-u izdan uz kamatnu stop od EURIBOR plus 0,95 posto (prema podacima za 24. listopada to je oko 1,3 posto), na rok otplate od 28,5 godine u čemu je i 7,5 godina počeka. Ugovorom su tako osigurana dodatna sredstva za postojeći projekt CEFIL, originalnog iznosa od 100 milijuna eura. Sredstva iz tog projekta do sada je koristilo 57 tvrtki, izvoznika i hotelijera. Hahm i Linić su kazali da je danas potpisanim ugovorom osiguran relativno mali iznos sredstava, ali da će se u idućoj godini pronaći načina da se osiguraju doda
ZAGREB - Ekonomski institut Zagreb smanjio je prognoze hrvatskog gospodarstva za ovu i sljedeću godinu, pa tako sada očekuje pad BDP-a u ovoj godini za 1,4 posto, a u 2013. blagi oporavak, i to za 0,5 posto. To je nešto veći pad nego što se očekivalo ranije, a do revizije prognoze došlo je zbog ubrzanog pada osobne potrošnje i izostanka oporavka investicija, navodi se u novom broju publikacije Ekonomskog instituta "Croatian Economic Outlook Quarterly". Još u svibnju Ekonomski institut procjenjivao je da će BDP u 2012. smanjiti za oko 1,0 posto, a u 2013. porasti 1,2 posto. Nakon poskupljenja osnovnih energenata za kućanstva te povećanja stope inflacije zbog rasta stope PDV-a, realna je kupovna moć stanovništva smanjena, što će uz loše izglede na tržištu rada uzrokovati pad osobne potrošnje za 2,6 posto u ovoj godini. U sljedećoj godini analitičari EIZ-a očekuju blag oporavak gospodarstva uz rast BDP-a od 0,5 posto. Očekuju se povoljnije međunarodne okolnosti, pozitivan učinak ulaska u EU, prevladavanje prvog šoka konsolidacije javnih financija te intenzivnija realizacija Vladinih investicijskih planova. Osobna bi potrošnja ljedeće godine mogla zabilježiti znakove oporavka, ali se na razini prosjeka godine očekuje njezin pad od 0,4 posto. Bez obzira na blagi rast, u sljedećoj se godini ne očekuje oporavak tržišta rada.
ZAGREB - Grupa Zagrebačke banke u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je dobit nakon oporezivanja od 1,2 milijarde kuna, što je za 3,8 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2011. godine, pokazuju danas objavljena financijska izvješća te grupe. Ostvareni rezultat pod utjecajem je još uvijek visokih troškova rezerviranja, povećanih troškova financiranja uzrokovanih fiskalnom krizom u Europi, povećanih kamatnih stopa na depozite kao primarnog izvora financiranja, smanjene potražnje za kreditima te nižih prihoda od naknada, navodi se u izvješću. Poslovni prihodi grupe dosegnuli su u tome razdoblju 4,02 milijarde kuna, što je 3,5 posto manje nego u istom razdoblju 2011. Ukupni troškovi poslovanja Grupe, pak, iznosili su 2,02 milijarde kuna, te su bili 0,5 posto manji. Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznose 571 milijun kuna, i manji su 10,6 posto u odnosu na lani. Neto krediti komitentima dosegnuli su 77,54 milijarde kuna, te su smanjeni 2,5 posto odnosno u odnosu na kraj prethodne godine, kao rezultat recesijskog okruženja, odgođenih investicija, razduživanja građana i smanjenja raspoloživog dohotka.
ZAGREB - AD Plastik u prvih devet mjeseci ove godine ostvario je četiri posto više ukupne prihode u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok mu je neto dobit blago smanjena, pokazuju danas objavljeni konsolidirani poslovni rezultati te kompanije. AD Plastik u tome je razdoblju ostvario 593,89 milijuna kuna ukupnih prihoda i neto dobit od na 42,96 milijuna kuna, što je 1,6 posto niže nego u prvih devet mjeseci prošle godine. Smanjenje profitabilnosti AD Plastika u prvih devet mjeseci ove godine posljedica je pada prihoda u matičnom društvu, uslijed smanjene prodaje automobila u Europskoj uniji, kao i činjenice da su akvizicije društva počela ostvarivati prihode tek u trećem kvartalu, i to s nešto manjim volumenom od planiranog. Ukupni konsolidirani rashodi AD Plastika u promatranom su razdoblju iznosili 550,9 milijuna kuna i povećani su 4,46 posto.
ZAGREB - Indeksi Zagrebačke burze oko podneva bili su u blagom minusu, pri čemu je u nešto većem fokusu investitora bila dionica AD Plastika nakon objave nešto slabijih poslovnih rezultata za treće tromjesečje. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,33 posto, na 1.770 bodova, a Crobex10 0,38 posto, na 996 bodova. Promet dionicama iznosio je do podneva 3,6 milijuna kuna. Cijena dionice AD Plastika oslabila je 0,65 posto, na 105 kuna, uz promet od 213,3 tisuće kuna. Najveći promet do podneva ostvaren je dionicom Zagrebačke banke, u visini od 446,6 tisuća kuna. Cijena joj pritom stagnira na 38 kuna. Slijedi dionica HT-a, s 247,3 tisuće kuna prometa, pri čemu joj je cijena oslabila 0,61 posto, na 209,75 kuna.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, kuna je ojačala prema euru za 0,20 posto. Srednji tečaj eura na tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,537908 kuna. U odnosu na razine s tečajnice HNB-a od petka, kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi ojačala i prema ostalim važnijim svjetskim valutama. Srednji tečaj američkog dolara tako je smanjen za 0,02 posto, na 5,840170 kuna, srednji tečaj švicarskog franka pao je za 0,17 posto, na 6,235345 kuna, dok je srednji tečaj britanske funte niži za 0,36 posto i iznosi 9,382509 kuna.