BRUXELLES - Hrvatska će biti pozvana da od početka 2013. godine, šest mjeseci prije ulaska u Uniju, sudjeluje u europskom semestru, jednom od instrumenta EU-a za koordinaciju ekonomskih politika između zemalja članica, doznaje se u utorak iz izvora Europske komisije. Europski semestar je šestomjesečno razdoblje u kojem države članice na europskoj razini usklađuju svoje proračunske, makroekonomske i strukturne politike kako bi Europska komisija mogla pravodobno upozoriti zemlje članice na moguće krize. Europski semestar započinje u siječnju kada Europska komisija objavljuje godišnji pregled gospodarskog rasta, u kojem definira prioritete EU-a u tekućoj godini za poticanje rasta i zapošljavanje. U ožujku čelnici zemalja članica, na podlozi godišnjeg pregleda gospodarskog rasta, donose smjernice za nacionalne politike. U travnju zemlje članice predstavljaju svoje nacionalne programe reformi s prijedlozima mjera za stabilne javne financije i mjera za gospodarski rast. Komisija zatim ocjenjuje te programe i po potrebi izdaje preporuke pojedinim zemljama članicama, koje onda potvrđuju čelnici EU-a na svom summitu u lipnju. Izvor iz Komisije je rekao da je glavna poruka sveobuhvatnog izvješća o monitoringu da je Hrvatska "nastavila s ispunjavanjem obveza i da je na pravom putu te da treba ubrzati s ispunjavanjem preostalih zadaća jer posao još nije gotov".
ATENA - Njemačka kancelarka Angela Merkel pozdravila je u utorak napore i postignuti napredak Grčke u provedbi reformi, zaželjevši da zemlja koja ima velike financijske, gospodarske i socijalne poteškoće ostane u eurozoni. "Želim da Grčka ostane u eurozoni", rekla je Merkel na konferenciji za novinare zajedno s grčkim premijerom Antonisom Samarasom, izrazivši pritom uvjerenje da su "ti teški napori vrijedni truda". "Puno je postignuto. Ima još puno toga za napraviti, a Njemačka i Grčka će usko surađivati ", dodala je. Upozorila je također da "ukoliko se sada problemi ne riješe, kasnije će se manifestirati na još puno teži način". Samaras je istaknuo da je Grčka odlučna u preuzimanju obveza po pitanju proračunske discipline i provedbe strukturnih reformi. Prema procjenama vlasti najmanje je 40.000 ljudi prosvjedovalo protiv mjera štednje i dolaska njemačke kancelarke.
BUDIMPEŠTA - Mađarski premijer Viktor Orban požalio se u utorak na nepošteni tretman mađarske naftne tvrtke MOL u Hrvatskoj, na Redovitom zasjedanju mađarskih manjinskih političara (MAERT) u Budimpešti, prenosi mađarska agencija MTI. Orban je pozvao da se poduzmu napori kako "taj ružan poslovni spor" ne bi zatrovao bilateralne odnose (s Hrvatskom), prenosi MTI na navodeći pojedinosti. Predsjednik mađarske vlade je to rekao na godišnjem sastanku MAERT-a na kojem sudjeluju čelnici mađarskih nacionalnih manjina u susjednim zemljama i u dijaspori.
ŽENEVA - Čelnik Međunarodne organizacije rada (ILO) Guy Ryder u razgovoru za list The Times upozorio je da vlade u južnoj Europi provode "toksične" reforme koje vode daljnjem smanjivanju gospodarstva. "Pouka u Španjolskoj i drugdje je da kada počnete s tim projektom u okolnostima vrlo teškog gospodarskog pada uz uvjet štednje, nije vjerojatno da ćete uskoro na obzoru vidjeti koristi do toga. Morate vidjeti kako te politike međusobno djeluju", rekao je. "Izvanredno je da je mirno kao što je do sada" u Španjolskoj, rekao je Ryder za list. U Grčkoj reforme koje zahtijevaju međunarodni zajmodavci, Europska komisija, MMF i ECB, imaju učinak "brisanja pristojnih i učinkovitih radnih odnosa". Mjere štednje će učiniti "teškim, ako ne i nemogućim" da Grčka ostvari svoje ciljeve u smanjivanju deficita, rekao je Ryder. Ryder je pozitivnije ocijenio perspektive Velike Britanije za koju je rekao da će vjerojatno izbjeći "spiralu prema dolje" kakva se bilježi u južnoj Europi. Britanac Ryder je 1. listopada postao 10. glavni direktor Međunarodne organizacije rada.
BRUXELLES - Europski povjerenik za poreze Algirdas Šemeta izjavio je da broj zemalja koje podupiru oporezivanje financijskih transakcija porastao na jedanaest, čime su se povećali izgledi za uspjeh te kontroverzne inicijative. "Još četiri zemlje članice namjeravaju pristupiti proširenoj suradnji, što znači da smo došli do brojke '11'", kazao je Šemeta nakon sastanka ministara na kojem su se Italija, Španjolska, Slovačka i Estonija pridružile zagovornicama uvođenja takvog poreza. Uvjet za aktiviranje mehanizma 'proširene suradnje' jest potpora minimalno devet zemalja, koje potom moraju razraditi i usuglasiti detalje predložene inicijative da bi potom konačnu verziju njihova prijedloga trebale odobriti i ostale članice EU-a. Novopridošlice će sada uputiti Europskoj komisiji zahtjev da izradi odgovarajući prijedlog zakona i time se pridružiti prvotnim predlagateljima Francuskoj i Njemačkoj, te Austriji, Belgiji, Grčkoj, Portugalu i Sloveniji. Britanski ministar George Osborne kazao je da neće priječiti uvođenje poreza, ali je upozorio da će London tek nakon proučavanja konkretnog prijedloga moći signalizirati zeleno svjetlo za njegovu provedbu u drugim zemljama EU-a. Britansko stajalište podupire i Švedska.
RIM - Kupovna moć domaćinstava u Italiji pala je u drugom tromjesečju 4,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, što predstavlja najoštriji pad od 2000. godine, objavila je talijanska statistička agencija ISTAT. U odnosu na prethodno tromjesečje kupovna moć bila je u razdoblju od travnja do kraja lipnja niža 1,6 posto, izvijestio je ISTAT. Stopa štednje domaćinstava pala je na tromjesečnoj razini za 0,6 postotnog boda, na 8,1 posto, što je ujedno pola postotnog boda manje nego u istom prošlogodišnjem tromjesečju. Talijanski BDP pao je u drugom tromjesečju 0,8 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, te za 2,6 posto u odnosu na drugo tromjesečje 2011., izvijestio je također ISTAT.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europska tržišta bilježila su u utorak mješovitu izvedbu nakon što je Međunarodni monetarni fond (MMF) snizio procjene rasta svjetskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini. Londonski FTSE pao je 0,1 posto na 5.837 bodova, frankfurtski DAX bio je na istom postotnom dobitku, dosegnuvši 7.302 boda, dok je pariški CAC bio u plusu 0,4 posto i iznosio 3.420 bodova. Pogoršane prognoze nepovoljno su utjecale na rudarske kompanije, zbog očekivanja smanjene potražnje, pa je Rio Tinto ojačao 2,5 posto, a Vedanta Resources i Anglo American 3,3 odnosno 2,4 posto. Proizvođači automobila bili su pak među gubitnicima, uz pad vrijednosti Peugeot Citroena za 0,6 odnosno Daimlera za 0,7 posto.
LONDON - Euro je u utorak dodatno oslabio prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima, pogođen zabrinutostima u vezi Španjolske i Grčke, a lošem raspoloženju pridonijele su i snižene MMF-ove prognoze za globalno gospodarstvo. U takvim se okolnostima tečaj eura nakratko spustio na najnižu razinu u danu od 1,2907 dolara, da bi se potom stabilizirao na 1,2920 dolara, što znači da je na gubitku 0,35 posto. Drži se tako osjetno ispod najviše razine u dva tjedna od 1,3072 dolara, na koju se popeo u petak. Jedinstvena europska valuta prema jenu je oslabila 0,5 posto i njome se trgovalo po 101,12 jena. Dolar je pak ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na jen, na 78,29 jena. Lošem ozračju pridonijelo je upozorenje Međunarodnog monetarnog fonda da se usporavanje globalnog gospodarstva pogoršava. MMF snizio je tako prognoze globalnog rasta na 3,3 posto u ovoj i na 3,6 posto u idućoj godini, što je za 0,2, odnosno 0,3 postotna boda niže u usporedbi sa srpanjskim procjenama.