WASHINGTON - Zalihe kukuruza u SAD-u i svijetu smanjit će se u idućoj godini više nego što se do sada očekivalo, a suša je srezala urod pšenice u vodećem izvozniku Australiji, procijenila je u ključnom izvješću američka vlada. Kontinuirano visoka potražnja u svijetu spustiti američke zalihe kukuruza i soje na najnižu razinu u 17 odnosno osam godina, stoji u izvješću. Ministri poljoprivrede sastat će se idućeg tjedna u Rimu u organizaciji UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO). Zalihe kukuruza na kraju sezone procijenjene su na 619 milijuna bušela a stopa njihove iskorištenosti na 5,5 posto, što bi značilo da će ponuda biti gotovo potpuno iscpljena. Proizvodnja kukuruza pala je treću godinu zaredom. Svjetske zalihe kukuruza smanjit će se u sezoni 2012/2013. za 11 posto u odnosu na razinu iz 2011/2012., na najnižu razinu u šest godina, ponajprije zbog suše u SAD-u, navodi se u izvješću. Snizili su, za 2,6 posto, i procjenu ureda kukuruza u EU. U Australiji će pak suša smanjiti urod pšenice na 23 milijuna tona, što je 12 posto manje no što je procijenjeno prije mjesec dana. Vruće ljeto i rani mraz smanjili su i urod pšenice u Rusiji za dodatno tri posto, procjenjuje američka vlada. Ukupno će svjetske zalihe pšenice biti manje za 13 posto u odnosu na lani. Njihova će razina na kraju sezone biti najniža u četiri godine, procjenjuju.
LEMBOURG - Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni u kolovozu je porasla 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, istim tempom kao i u srpnju, pokazale su u petak procjene europskog statističkog ureda. U Europskoj uniji proizvodnja je u kolovozu porasla 0,3 posto, nakon 1-postotnog rasta u srpnju. Na godišnjoj razini, prema procjenama Eurostata, industrijska proizvodnja smanjila se u rujnu u eurozoni za 2,9 posto a u EU za 1,8 posto. U odnosu na prethodni mjesec, među zemljama čijim podacima raspolaže statistički ured, industrijska proizvodnja u kolovozu je porasla u 13 zemalja, pala u njih osam, a stagnirala u Irskoj. Na godišnjoj razini, među zemljama za koje postoje podaci, jedanaest ih je zabilježilo pad industrijske proizvodnje, a rast također njih jedanaest.
BERLIN - Njemačka vlada će podići prognozu rasta za njemačko gospodarstvo za ovu godinu ali i znatno sniziti prognoze za iduću godinu, piše njemački poslovni list Handelsblatt. Berlin bi tako trebao podići prognozu stope rasta za 2012. godinu na oko jedan posto, što je za 0,3 postotna boda više u usporedbi s ranijim procjenama. U 2013. gospodarstvo bi također trebalo porasti po stopi od oko jedan posto, čime je pak osjetno snižena prvotna procjena od 1,6 posto, piše nadalje njemački list. I vodeći njemački ekonomski instituti manje su optimistični glede rasta najvećeg europskog gospodarstva u idućoj godini, pokazalo je njihovo jučer objavljeno zajedničko izvješće. Prepolovili su tako ranije projekcije stope rasta za 2013. godinu, na jedan posto, dok su za ovu godinu prognozu rasta snizili za 0,1 postotni bod, na 0,8 posto.
RIM - Potrošačke cijene u Italiji porasle su u rujnu na godišnjoj razini istim tempom kao i u kolovozu, za 3,2 posto, izvijestio je državni statistički ured, potvrdivši time preliminarne procjene. Temeljna inflacija koja isključuje promjene cijena energije i hrane kliznula je u rujnu na 1,9 posto, s 2,1 posto u kolovozu, također u skladu s preliminarnom procjenom, pokazuju podaci ISTAT-a. Na mjesečnoj razini cijene su u rujnu ostale nepromijenjene dok su u kolovozu porasle 0,4 posto, pokazuju podaci ISTAT-A. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) kako ga izračunava Europska unija pokazuje pak rast cijena u Italiji u rujnu po godišnjoj stopi od 3,4 posto, što je također u skladu s ISTAT-ovim preliminarnim procjenama. Na mjesečnoj razini porastao je 2,1 posto.
ZAGREB - Talijanski premijer Mario Monti upozorio je da je aktualna gospodarska kriza u Europi izazvala "otpor protiv integracija", te je čelnike EU-a pozvao na otvorenu raspravu o tom pitanju, prenose europski mediji. Monti je u četvrtak na večeri koju je organizirao politički institut "Prijatelji Europe" u Bruxellesu kazao da je najveći politički problem Europe "otpor protiv integracija" izazvan gospodarskom krizom. Talijanski premijer je kazao da kriza "potkopava sirovinu na kojoj su sagrađene europske integracije", aludirajući na podjelu na "sjever protiv juga". Dodao je da postoji hitna potreba da šefovi država i vlada zemalja EU-a "slobodno raspravljaju o tom pitanju u Europskom vijeću". Monti se osvrnuo i na lipanjski summit EU-a, koji je opisao kao svojevrsnu prijelomnu točku budući da su tada zemlje članice "konačno shvatile da nije dovoljno samo održati red u svojoj financijskoj kući, dok je kuća tvog susjeda u plamenu".
TOKIO - Japanska vlada objavila je u listopadu pesimističniju prognozu za svoje gospodarstvo treći mjesec zaredom zbog pojačane zabrinutosti koju izaziva europska dužnička kriza i usporavanje u Kini. To je pet mjeseci zaredom i naglašava strahovanja Tokija da bi dugotrajno usporavanje svjetskog gospodarstva moglo ponovno gurnuti Japan u recesiju. Ministar gospodarstva Seidži Maehara rekao je da, iako je prerano za procjene o eventualnom klizanju Japana u recesiju, gospodarski trend je slab jer slaba globalna potražnja šteti izvozu. "Dodatno usporavanje globalnog rasta i oscilacije na financijskim tržištima mogu naštetiti japanskom gospodarstvu, što su rizici kojih moramo biti svjesni", rekao je u petak Maehara na konferenciji za novinare. Japansko gospodarstvo dosad je bilježilo bolje rezultate od većine zemalja u skupini najbogatijih gospodarstava svijeta G7 zbog potrošnje na obnovu nakon prošlogodišnjeg potresa i tsunamija. U ostatku godine analitičari pak očekuju stagnaciju zbog slabe vanjske potražnje i jakog jena.
SARAJEVO - Njemačka odvjetnička kuća Fuchsgruber KG preuzela je slučaj zastupanja bosanskohercegovačkih državljana prijeratnih štediša "Ljubljanske banke" i planira prenijeti problem stare devizne štednje na razinu spora između Njemačke i Slovenije, objavio je sarajevski "Dnevni avaz". Safet Alimehaj, kojega taj list navodi kao predstavnika te odvjetničke tvrtke, objasnio je kako je glavni cilj osigurati da se Njemačka proglasi nadležnom u rješavanju spora sa Slovenijom odnosno "Ljubljanskom bankom" i NLB bankom. "Nijemci to mogu uraditi s obzirom da je 'Ljubljanska banka' u toj zemlji prije rata također preuzimala štednju, a novce prebacivala u Sloveniju", kazao je Alimehaj. Na internetskoj stranici tvrtke Fuchsgruber KG moguće je pronaći podatak kako su oni specijalizirani za slučajeve investicijskih prijevara, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini, no uz pobrojane aktualne slučajeve kojima se bave nema i onog "Ljubljanske banke". Navodno je strategija te tvrtke prisiliti Sloveniju kao članicu Europske unije da isplati dugovanja državljanima BiH pod prijetnjom kako će je u protivnom tužiti Njemačka. Nije objašnjeno i tko je zapravo angažirao Fuchsgruber KG da zastupa bivše štediše "Ljubljanske banke". Procjenjuje se kako "Ljubljanska banka" prijeratnim štedišama iz BiH duguje najmanje 600 milijuna eura.
LONDON - Cijene nafte mogle bi postupno oslabiti u narednih pet godina zbog slabašnog gospodarskog rasta i poboljšane energetske učinkovitosti, i to u kontekstu naglog povećanja proizvodnje u Iraku i Sjevernoj Americi, priopćila je u petak Međunarodna agencija za energiju (IEA). IEA je snizila prognozu rasta svjetske potražnje za naftom u razdoblju od 2011. do 2016. za 500.000 barela dnevno u odnosu na prethodno izvješće iz prosinca 2011. U prethodnom srednjoročnom izvješću iz prosinca 2011. IEA je očekivala rast potražnje za naftom u svijetu za oko osam posto u razdoblju od 2010. do 2016. godine, dodajući ipak da bi odnos ponude i potražnje na tržištima trebao biti manje tijesan nego prethodnih godina. Deset mjeseci kasnije IEA dočarava još komotniji odnos ponude i potražnje, prognozirajući rast potražnje za manje od sedam posto u razdoblju od 2012. do 2017., kada bi trebala iznositi 95,7 milijuna barela dnevno. "Prognoza potražnje čini se prigušenijom dok transformativni utjecaj nekonvencionalnih tehnologija proizvodnje nafte iz formacija škriljca u Sjevernoj Americi nadmašuje dosadašnja očekivanja", tumače u agenciji.
LONDON - Cijene nafte kliznule su u petak na međunarodnim tržištima prema razini od 115 dolara za barel budući da su predviđanja o nastavljenom padu potrošnje i većoj proizvodnji amortizirala strah od mogućeg poremećaja u opskrbi s Bliskog istoka. Cijena barela sirove nafte kliznula je na londonskom tržištu 52 centa, na 115,19 dolara, nakon što je nakratko potonula i na 114,23 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 21 cent nižoj cijeni od 92,28 dolara. Međunarodna agencija za energiju (IEA) snizila je u petak prognozu rasta potražnje za naftom u svijetu u razdoblju od 2011. do 2016. za 500 tisuća barela dnevno u odnosu na prognozu iz prosinca, čime se ublažava pritisak na Organizaciju zemalja-izvoznica nafte (OPEC) da proizvodi više nafte. Snižena je i prognoza o potražnji za naftom u 2013., za 100 tisuća barela dnevno, na ukupno 90,48 milijuna barela dnevno, zbog smanjene potrošnje u Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi i Kini. Potporu cijenama nafte ipak i dalje pružaju napetosti između Turske i Sirije, zbog mogućeg poremećaja u opskrbi iz naftom bogate regije Bliskog istoka.
TOKYO - Na azijskim se burzama jutros trguje vrlo oprezno, dok je tečaj eura stabilan, jer zbog slabih poslovnih rezultata kompanija i usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu blagih 0,1 posto, a za toliko su pale i cijene dionica u Šangaju. Burzovni indeksi u Australiji, Južnoj Koreji, Singapuru i Hong Kongu ojačali su između 0,1 i 0,5 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na dobitku 0,2 posto. Od početka tjedna taj je indeks u minusu oko 1 posto. Stabilna je samo cijena nafte, što je posljedica strahovanja od poremećaja opskrbe naftom s Bliskog istoka ako dođe do eskalacije krize između Sirije i Turske. Zbog toga posljednjih dana terminska cijena nafte na burzi u New Yorku jača, pa je jutros dosegnula 92,15 dolara po barelu.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni jer dobre vijesti s američkog tržišta rada nisu umirile ulagače koji su zabrinuti zbog slabih kvartalnih poslovnih rezultata kompanija. Dow Jones oslabio je 18 bodova, ili 0,14 posto, na 13.326 bodova, a Nasdaq indeks 0,08 posto, na 3.049 bodova. S&P 500 ojačao je, pak, 0,02 posto, na 1.432 boda. Na oprez ulagača ukazuje ispodprosječan obujam trgovanja. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo oko 6,10 milijardi dionica, dok prosječan dnevni obujam u ovoj godini iznosi 6,52 milijarde. Među najvećim gubitnicama bila je jučer dionica Applea, s padom cijene za 2 posto, jer je američki prizivni sud poništio odluku nižeg suda o zabrani prodaje Samsungovog Galaxy Nexus smartphonea, što je Apple tražio kako bi zaštitio svoja patentna prava.