TOKIO - Iako Europa daje sve od sebe da ne bude u središtu pozornosti, ipak su Grčka, Španjolska i spor napredak eurozone prema reformi duga, glavne teme sastanka Međunarodnog monetarnog fonda koji je počeo u petak u Tokiju. MMF je preporučio da neke od europskih zaduženih zemalja dobiju više vremena za reduciranje proračunskog deficita, jer bi, kažu u MMF-u, prebrzo smanjivanje bilo kontraproduktivno, štetilo bi gospodarstvu. Taj su pomak pozdravile neke zemlje brzorastućih gospodarstava i stari kritičari koji tvrde da strogi uvjeti kojima su opterećeni zajmovi MMF-a samo otežavaju zaduženim zemljama izlazak iz duga. "Već dugo tvrdimo da drakonski fiskalni uvjeti mogu biti kontraproduktivni i mogu se obiti o glavu", kaže brazilski ministar financija Guido Mantega. No Njemačka, najveći europski kreditor i presudan faktor svake trajne fiskalne reforme, ne slaže se s time i tvrdi da bi kretanje u suprotnome smjeru u vezi s obećanim redukcijama deficita umanjilo kredibilitet. Ministar financija Wolfgang Schaeuble rekao je da je Europa ostvarila znatan napredak u borbi protiv krize, a drugi europski dužnosnici kažu kako bi trebalo obratiti veću pozornost na američke fiskalne probleme.
STOCKHOLM - Švedska telekomunikacijska grupa Tele2 u petak je priopćila da će na njezinu dobit prije kamata i oporezivanja (EBIT) u trećem tromjesečju negativno utjecati jednokratne stavke čija se ukupna vrijednost procjenjuje na 538 milijuna švedskih kruna (82 milijuna dolara), od čega gotovo polovina otpada na dio poslovanja u Hrvatskoj. Kako se navodi u današnjem priopćenju, od ukupnog iznosa jednokratnih troškova od 88 milijuna kruna pripisuje se otpisu goodwila u Tele2 Hrvatska, a iznos od 162 milijuna kruna otpisu ostale fiksne imovine u tom hrvatskom ogranku. U srpnju švedska JE grupa izmijenila ciljanu stopu rasta dobiti prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) za hrvatski ogranak u ovoj godini na četiri do šest posto, a prethodno je ciljala na 20-postotni rast EBITDA do trećeg tromjesečja iduće godine. Hrvatska ne ispunjava očekivanja, kazao je analitičar Handelsbanken Capital Marketsa Thomas Heath, dodajući da nije riječ o šokantnim vijestima, prenio je Reuters. U 2011. Tele2 je ostvario neto prihode od 41 milijardu kruna i EBITDA od 11,2 milijarde kruna, stoji još u priopćenju.
NEW YORK - Neto dobit američkog bankarskog diva JP Morgan Chasea poskočila je u trećem tromjesečju 34 posto zahvaljujući zaradi na investicijama i boljim rezultatima u većini dijelova bančina poslovanja. U tromjesečnom razdoblju do 30. rujna neto dobit JP Morgan Chasea iznosila je 5,71 milijardu dolara, izvijestila je u petak ta američka banka. Dobit po dionici iznosila je 1,4 dolara, u odnosu na 1,02 dolara u istom razdoblju prošle godine. Takav rezultat temelji se u prvom redu na zaokretu u bančinim investicijskim aktivnostima, na kojima je JP Morgan Chase inače u ovoj godini nagomilao ogromne gubitke u debaklu s trgovanjem financijskim izvedenicama. U trećem su tromjesečju bančin glavni ured za investicije, te odjel za rizničarske poslove i investicijski fond ubilježili prihod od 221 milijun dolara, u odnosu na gubitak od 645 milijuna dolara u istom prošlogodišnjem tromjesečju, te 1,78 milijardi dolara gubitka u prethodna tri mjeseca. Pozitivno je utjecao i 26 posto niži iznos rezervacija, od 1,79 milijardi dolara. Glavni izvršni direktor Jamie Dimon kazao je i da je američko tržište nekretnina po bančinim procjenama "okrenulo novu stranicu", pa je JP Morgan Chase smanjio rezervacije za gubitke povezane s hipotekama za 900 milijuna dolara.
LONDON - Euro je u petak na međunarodnim deviznim tržištima dodatno ojačao, zadržavši se unutar uobičajenog raspona iz prethodnih dana jer se i dalje ne zna hoće li u konačnici Madrid ipak zatražiti međunarodni paket pomoći. Euro je ojačao 0,4 posto prema dolaru i njime se trgovalo po 1,2976 dolara. Jedinstvena europska valuta u sličnom je postotku ojačala prema jenu, na 101,69 jena. Dolar je pak ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na jen, na oko 78,36 jena. Euro i dalje muku muči s nepopustljivim neizvjesnostima u vezi podnošenja španjolskog zahtjeva za međunarodnom pomoći, čime bi se uklonile prepreke početku kupovina obveznica te zemlje u sklopu programa koji je najavila Europska središnja banka (ECB). Time bi se poljedično snizili visoki troškovi zaduživanja te posrnule članice eurozone.