ZAGREB/FRANKFURT - Hrvatska je vrlo zadovoljna izvješćem Europske komisije o napretku i namjerava do sljedećeg izvješća ispuniti i preostale zadaće, a od Njemačke očekuje samo pravednu ocjenu svojih postignuća, kazala je u srijedu u razgovoru za njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. Na pitanje je li bila iznenađena ocjenom predsjednika Bundestaga Norberta Lammerta da Hrvatska "očito nije zrela za članstvo", hrvatska ministrica je kazala: "Da, bila sam prilično iznenađena, ne zbog toga što od Njemačke očekujem povlašteni postupak već zbog toga što je ovo bilo najbolje izvješće koje smo od Komisije dobili od početka pregovora u listopadu 2005.". "Hrvatska je prva zemlja uopće koja je bila podvrgnuta novom mehanizmu monitoringa EU-a", podsjetila je, dodajući da je Hrvatska, govoreći u postocima, od proljeća do danas, dakle u šest mjeseci, ispunila 80 posto svojih zadaća.
ZAGREB/DEN HAAG - Drugi dan suđenja Goranu Hadžiću na Haškom sudu (ICTY), prvi svjedok tužiteljstva Zlatko Antunović, koji je u jesen 1991. godine imao 17 godina, u srijedu je opisao premlaćivanja i zlostavljanja kojima je bio izložen tijekom zatočeništva u zgradi Doma kulture u Dalju koja je srpskoj miliciji služila kao zatvor. Na pitanje tužiteljice koji bi mogao biti razlog njegova uhićenja i mučenja, odgovorio je da se vjerojatno radi o tome što je Hrvat i što je bio član mladeži HDZ-a. Antunović je prvi put nakon rata Erdut posjetio 1999. godine, kada mu je umrla teta, a vratio se 2003. u obnovljenu kuću. U protuispitivanju je objasnio da je odbio razgovarati s obranom optuženog Gorana Hadžića jer je "već po dolasku imao veliki pritisak". Kanadski odvjetnik Christopher Gosnell, branitelj Gorana Hadžića, ukazao je na nelogičnosti i suprotne tvrdnje u odnosu na njegov iskaz iz 1999., a koji se odnose na vremenski slijed događanja. "Možda pogriješim s datumima, ali ja znam što se dogodilo", rekao je Antunović. Protuispitivanje je trajalo kraće nego se očekivalo, a suđenje se nastavlja u četvrtak ujutro.
BEJRUT - Međunarodni posrednik Lakhdar Brahimi izjavio je u srijedu da bi se sirijski građanski rat mogao proširiti izvan granica Sirije i prerasti u širi sukob ako se pravodobno ne riješi. "Ova kriza ne može zauvijek ostati u granicama Sirije. Ili ćemo je riješiti, ili će se proširiti", rekao je. Brahimi je posjetio sunitske zemlje koje podupiru pobunjenike protiv sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, kao i šijitski Iran, najjačeg Asadova regionalnog saveznika, u pokušaju pronalaska političkog rješenja za rat u Siriji.
PARIZ - Francuski predsjednik Francois Hollande misli da će doći do "političke unije" u EU-a, nakon one proračunske i socijalne a ostvarit će se "nakon europskih izbora 2014.", ocijenio je u razgovoru za više europskih novina, a prenosi agencija AFP. "Politička unija je etapa koja će doći nakon proračunske, bankovne i socijalne unije. Dogodit će se (...) nakon europskih izbora 2014. Na tim će se izborima odlučivati o sudbini Unije", rekao je Hollande u tom razgovoru koji je dao dan prije summita u Bruxellesu. "Institucije se nerijetko spominju kao razlog zato da se ne bi morale donositi odluke. Oni koji su najspremniji da govore o političkoj uniji ponekad su najsporiji u donošenju žurnih odluka, bez kojih je ona nezamisliva", rekao je Hollande.
DIJARBAKIR - Kurdski militanti napali su u noći s utorka na srijedu položaje turske vojske na jugoistoku Turske i ubili trojicu vojnika, objavili su u srijedu sigurnosni izvori. Naoružani minobacačima i strojnicama, gerilci iz Radničke stranke Kurdistana (PKK) izveli su napad na vojne položaje u Cukurci u pokrajini Hakkari, planinskom području uz granicu s Irakom i Iranom. PKK, koju Turska, SAD i EU smatraju terorističkom skupinom, izvela je posljednjih mjeseci seriju napada na položaje turske vojske jačajući pobunu dugu 28 godina. Više od 40.000 ljudi poginulo je u sukobima od 1984. kada je PKK počela vojnu pobunu s ciljem osnivanja neovisne kurdske države.
PEKING - Stanje nuklearne sigurnosti u Kini ne ulijeva optimizam a otežava ga uporaba različitih tipova reaktora i tehnologija, ističe se u izvješću čije je pojedinosti objavilo ministarstvo za zaštitu okoliša u Pekingu. Izvješće, kojega je privremenu verziju u lipnju odobrila kineska vlada, važan je korak prije nego Kina ponovo ne pokrene svoj program gradnje nuklearnih centrala, prekinut nakon nesreće u Fukushimi u Japanu u ožujku 2011. Nakon nesreće u Fukushimi Kina je pristupila provjeri svog 41 reaktora u radu ili u izgradnji te je nakon toga prekinula izdavanje dopuštenja za gradnju novih centrala.