LUXEMBOURG - Njemačka želi Hrvatsku kao članicu Europske unije, o tome je odluka već donesena, ali je također potrebno ispuniti kriterije i pri tome za Hrvatsku neće biti dodatnih poteškoća, ali ni popusta, izjavio je u ponedjeljak u Luxembourgu njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle. "Ostaje vrijediti ono što je već dogovoreno, uvjeren sam da će sporazum između Eurposke unije i Hrvatske biti ispunjen korak po korak. Dobro je poznato da želimo Hrvatsku kao članicu EU-a, to je već odlučeno, ali je također potrebno da relevantni kriteriji budu ispunjeni. Neće biti umjetnih prepreka za Hrvatsku, ali ni popusta. Ozbiljno ćemo provesti, točku po točku, ono što je dogovoreno između EU-a i Hrvatske", rekao je Westerwelle na pitanje o stajalištu njegove vlade o ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora. Westerwelle je izjavu dao prije početka sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a, koji su se u ponedjeljak okupili u Luxembourgu. Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, koja na ministraskom sastanku u Luxembourgu sudjeluje kao promatračica, u nedjelju navečer je razgovorala s Westerwelleom o pitanju ratifikacije hrvatskog ugovora u njemačkom parlamentu.
HARKIV - Suđenje bivšoj ukrajinskoj prremijerki Juliji Timošeko, optuženoj za izbjegavanje poreza i pronevjeru, u ponedjeljak je ponovo odgođeno do 13. studenoga zbog njezina lošeg zdravlja. Timošenko (51), glavna politička protivnica predsjednika Viktora Janukoviča, već služi sedmogodišnju zatvorsku kaznu zbog zloporabe ovlasti vezano uz plinski sporazum koji je sklopila s Rusijom 2009. dok je obnašala dužnost premijerke. Suđenje Timošeko u Harkivu zbog izbjegavanja poreze i pronevjere '90-ih godina već je nekoliko puta odgođeno jer je ona odbija doći na sud zbog problema s kralježnicom. Ako bude proglašena krivom, bivša premijerka će ostati iza rešetaka čak i ako Europski sud za ljudska prava poništi njezinu prvu osudu nakon što je ukrajinski vrhovni sud odbacio njezinu žalbu. Timošenko odbacuje sve optužbe i tvrdi da su one politički motivirane.
ANKARA - Broj Sirijaca koji su pobjegli od građanskog rata u svojoj zemlji i sklonili se u Tursku premašio je 100.000, rečeno je u ponedjeljak iz turskog službenog izvora. Ukupno 100.363 izbjeglica službeno je smješteno u 13 raspršenih izbjegličkih kampova u pokrajinama na jugoistoku Turske koje graniče sa Sirijom, priopćila je turska uprava za izvanredna stanja. Brojka koju su iznijele vlasti odnosi se na osobe službeno upisane u registre. No, više stotina, čak više tisuća Sirijaca koji su ušli u Tursku vlasti nisu popisale, a borave kod rodbine. Turska vlada koja je prekinula odnose s režimom sirijskog predsjednika Bašara al-Asada odredila je ljetos maksimalan broj izbjeglica koji je spremna prihvatiti na 100.000. No, kasnije je dodala da će moći premašiti tu granicu ako im međunarodna zajednica priskoči u pomoć.
BEJRUT - Međunarodni posrednik za Siriju Lakhdar Brahimi zatražio je od iranskih vlasti da pomognu u postizanju primirja u Siriji tijekom islamskog blagdana Kurban-bajrama kasnije ovoga mjeseca, rekao je u ponedjeljak Brahimijev glasnogovornik. Brahimi je iznio tu molbu u razgovorima s iranskim čelnicima tijekom posjeta Teheranu, koji snažno podržava napore sirijskog predsjednika Bašara al Asada u gušenju 19-mjesečnog ustanka protiv režima. "Brahimi je pozvao iranske vlasti da pomognu u postizanju primirja u Siriji tijekom predstojećeg Kurban-bajrama, jednog od najsvetijih blagdana muslimana diljem svijeta", rekao je Brahimijev glasnogovornik. Brahimi je također rekao da se kriza u Siriji "svakoga dana sve više pogoršava i naglasio je hitnu potrebu da se zaustavi krvoproliće", kazao je glasnogovornik. Primirje bi "pomoglo stvoriti okružje koje bi dopustilo razvoj političkog procesa".
VILNIUS - Litavci su na referendumu u nedjejlu sa 62,7 posto glasova odbacili plan izgradnje nuklearne elektrane iako će zbog toga, ukoliko vlada prihvati volju birača, i dalje uvelike energetski ovisiti o Rusiji, pokazali su rezultati objavljeni u ponedjeljak. Potpora izgradnji nuklearne elektrane doslovce se istopila nakon prošlogodišnje nuklearne katastrofe u japanskoj Fukushimi, a plan nije spasila činjenica da je Litva jedna od zemalja EU-a koja najviše ovisi o uvozu ruske energije. Na izbore je izašlo 52 posto građana, što je nešto iznad praga potrebnog da bi referendum bio valjan. Protiv izgradnje nuklearke glasovalo je 62,7 posto građana, a zeleno svjetlo dalo joj je 33,96 posto. Referendum u nedjelju je bio savjetodavan, što znači da vlasti ne moraju odustati od izgradnje nuklearke. Glasovanje je održano istovremeno s parlamentarnim izborima nakon kojih će vlast najvjerojatnije preuzeti oporbena koalicija, što će se pouzdano znati nakon drugog kruga za dva tjedna.
MANILA - Filipinska vlada i najveća muslimanska pobunjenička skupina u zemlji potpisale su u ponedjeljak mirovni sporazum koji će poslužiti kao smjernica za uspostavu nove autonomne regije na jugu zemlje, što je korak prema okončanju više od 40 godina sukoba. Predsjednik države Benigno Aquino i čelnik Islamske oslobodilačke fronte Moro (MILF) Ebrahim Murad razgovarali su u četiri oka prije nego što su potpisali mirovni sporazum. Prije sastanka je Murad, koji je prvi put bio u predsjedničkoj palači u Manili, poklonio je Aquinu minijaturni gong. "To je zvuk mira", rekao je Murad nakon što s gong oglasio. Ovaj sporazum je korak prema okončanju četrdesetogodišnjeg sukoba u kojem je poginulo više od 120 tisuća ljudi i tijekom kojeg je razoreno gospodarstvo te regije. Njime se počinje ostvarivati plan prema kojem će se na jugu Filipina uspostaviti nova autonomna regija - Bangsamoro u kojoj dominiraju muslimani u toj većinski katoličkoj zemlji.