WASHINGTON - Američki gospodarski rast bio je u drugom tromjesečju znatno slabiji nego što se procjenjivalo zbog suše i smanjenih zaliha, pokazale su najnovoije prognoze američke vlade. BDP je porastao za 1,3 posto na godišnjoj razini, najsporijim tempom od trećeg tromjesečja 2011. Time je ministarstvo trgovine u konačnoj procjeni snizilo prošlomjesečnu prognozu o 1,7-postotnom rastu. Stopa rasta BDP-a revidirana je naniže zbog najgore suše u proteklih 50 godina, koja je ovog ljeta zahvatila veliki dio zemlje, rezultirajući padom zaliha poljoprivrednih proizvoda za 5,3 milijarde dolara, nakon što su u prva tri ovogodišnja mjeseca kliznule za milijardu dolara. Dodatni su razlog bili i slabija osobna potrošnja i izvoz. U razdoblju od siječnja do ožujka gospodarstvo je poraslo 2,0 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Podaci za treće tromjesečje ne signaliziraju značajnije ubrzanje, usprkos postupnom oporavku tržišta nekretnina, i to s obzirom na posustajanje industrijskog sektora koji je nakon krize iz 2007-2009. bio glavni oslonac gospodarskog oporavka, a sada ga nagriza strah od proračunskih problema u SAD-u i slabije potražnje u svijetu.
LONDON - Velikim europskim bankama nedostaje ukupno 199 milijardi eura dodatnog kapitala kako bi se uskladile s postroženim međunarodnim kapitalnim propisima, izvijestila je u četvrtak Europska agencija za banke (EBA). Procjena se temelji na ciljanoj minimalnoj stopi adekvatnosti kapitala od sedam posto, a ukupni iznos manji je za 32,3 milijarde eura no što je bio u lipnju, objavio je europski regulator u izvješću o usklađivanju europskih banaka s novim međunarodnim propisima Basel III. Novi međunarodni propisi o kapitalu banaka, poznatiji pod nazivom Basel III, postupno će stupati na snagu od siječnja iduće godine da bi se u cijelosti počeli primjenjivati od 2019. Popis nadziranih banaka nije objavljen, uz napomenu da su prema visini temeljnog kapitala razvrstane u dvije skupine. Prva je obuhvatila 44 banke iz 14 zemalja EU i Norveške, s temeljnim kapitalom većim od tri milijarde eura i međunarodnim poslovanjem. U drugu skupinu uvrštene su sve ostale banke, njih ukupno 112. U prvoj skupini prosječna stopa adekvatnosti kapitala iznosi 6,9 posto, pri čemu otprilike polovina banaka ima stopu adekvatnosti kapitala sedam posto ili višu. U drugoj skupini prosječna stopa adekvatnosti kapitala iznosi 7,2 posto.
ŽENEVA - Europska unija tražila je od Svjetske trgovinske organizacije (WTO) da Sjedinjenim Državama nametne trgovinske sankcije godišnje ukupne vrijednosti 12 milijardi dolara zbog protupropisnog subvencioniranja proizvođača zrakoplova Boeinga, objavio je WTO-a. Taj je zahtjev najnoviji pravni potez u velikom, sada već sedmogodišnjem trgovinskom sporu koji se vrti oko subvencioniranja američkog Boeinga i njegova europskog konkurenta Airbusa. EU smatra da Sjedinjene Države nisu postupile sukladno presudi WTO-a koji je utvrdio da je Boeing dobio milijarde dolara protupropisnih subvencija. SAD je ustvrdio da postupio u skladu s presudom u propisanom roku koji je istekao u nedjelju. EU je odmah opovrgnuo tu tvrdnju.
RIM - Italija se u četvrtak uspješno zadužila za ukupno gotovo 5,65 milijardi eura s rokom otplate od pet i deset godina, i po znatno nižoj cijeni nego na prijašnjoj sličnoj aukciji. Talijansko ministarstvo financija prodalo je 2,72 milijardi eura vrijednih obveznica s rokom dospijeća od pet godina. Prosječna kamatna stopa iznosila je 4,09 posto, nasuprot 4,73 posto, koliko je Rim bio primoran platiti na sličnoj aukciji prije mjesec dana. Prodano je i 2,93 milijardi eura vrijednih 10-godišnjih obveznica, uz kamatnu stopu od 5,24 posto, također znatno nižu u usporedbi s 5,82 posto plaćenih na aukciji krajem kolovoza. Ministarstvo je tako uspješno prodalo obveznica u nešto manjem iznosu od ciljanih šest milijardi eura. Aukciju su budno pratila tržišta u ozračju novih napetosti zbog spekulacija da bi Rim mogao postati žrtva dužničke krize koja oštro pritišće Španjolsku. Poteze Madrida tržišta prate u stopu jer prevladava mišljenje da je samo pitanje vremena kada će podnijeti zahtjev za sveobuhvatnim paketom pomoći.
PARIZ/HAMBURG - Iran je u protekla dva tjedna potiho kupio oko milijun tona pšenice uglavnom od zemalja Europske unije, objavila su u četvrtak tržišta, što pokazuje da je ta država sposobna uvoziti hranu bez obzira na financijske sankcije koje su joj nametnute zbog razvoja nuklearnog programa. Iran je u prošlosti izvozio pšenicu, ali su se sankcije koje je Zapad uveo poklopile s lošom žetvom prisiljavajući zemlju da na globalnim tržištima kupi pšenicu kako bi nahranila stanovništvo. "U protekla dva tjedna uzeli su gotovo sve što je bilo na tržištu", kazali su trgovački izvori u Europi, dok su ranije kupili pšenicu i u Rusiji i Australiji. Kako bi zaobišao sankcije Iran je za plaćanje umjesto dolara koristio valute poput eura ili japanskog jena. Iran je ove godine kupovao i kukuruz i ječam, a još je tijekom ljeta kupio milijune tona pšenice od Pakistana i Indije.
LONDON - Tečaj eura prema dolaru u četvrtak se na međunarodnim deviznim tržištima zadržao nedaleko najnižih razina u posljednja dva tjedna jer ulagači čekaju prijedlog španjolskog proračuna koji bi mogao utrti put predaji zahtjeva za međunarodnim paketom pomoći. Tečaj eura je u takvim okolnostima ostao gotovo nepromijenjen, u visini 1,2862 dolara. Jedinstvena europska valuta skliznula je pak premu jenu i njome se trgovalo po 99,89 jena. Jen je bio na manjem dobitku i prema dolaru, čiji je tečaj tako dosegnuo 77,69 jena. Posljednjih dana uteg euru bila je neizvjesnost oko vremenskog okvira u kojem će Madrid zatražiti pomoć, a dodatni pritisak na jedinstvenu europsku valutu generirao je rast prinosa na španjolske državne obveznice koji su trenutno u visini oko šest posto. Većina stratega smatra da će euro vrlo vjerojatno ojačati ako i kada Španjolska zatraži paket pomoći i time stekne pravo sudjelovanja u ECB-ovu planu kupovina obveznica prezaduženih članica eurozone, no da će veće dobitke tada priječiti neizvjesnost u vezi Grčke.