PARIZ - Više cijene energije potaknule su jačanje godišnje inflacije u razvijenim gospodarstvima svijeta na 2,0 posto u kolovozu, sa srpanjskih 1,9 posto, upozorila je u utorak Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). "Rast cijena energije oštro je ubrzao u kolovozu, na 3,5 posto, sa svega 0,7 posto u srpnju, dok je rast cijena hrane usporio na 2,1 posto u kolovozu, u odnosu na 2,3 posto u srpnju", stoji u najnovijem priopćenju OECD-a. Isključi li se utjecaj cijena hrane i energije, godišnja stopa inflacije usporila je u kolovozu na 1,6 posto, sa srpanjskih 1,8 posto, pokazuju podaci te 34-člane organizacije. Promatrano po pojedinačnim zemljama, godišnja inflacija je ubrzala u Njemačkoj, dosegnuvši 2,1 posto u kolovozu, nakon 1,7 posto u prethodnom mjesecu. Dobila je na snazi i u Sjedinjenim Državama, popevši se na 1,7 posto, nasuprot 1,4 posto u srpnju. U Japanu su pak potrošačke cijene pale za 0,4 posto. Izvan regije OECD-a, godišnja inflacija također je ubrzala u Indiji i to na 10,3 posto, sa srpanjskih 9,8 posto. Ojačala je i u Rusiji, s 5,6 na 5,9 posto, te u Kini s 1,8 na dva posto.
FRANKFURT - Ulagači su u utorak prihvatili negativne prinose kako bi posudili novac europskom kriznom fondu, objavila je njemačka središnja banka koja je organizirala aukciju tromjesečnih trezorskih zapisa. Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) prodao je 1,99 milijardi eura trezorskih zapisa s rokom dospijeća od tri mjeseca uz prosječnu kamatu od minus 0,04 posto, objavila je Bundesbanka. Time je kamata ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na onu zabilježenu na sličnoj prošlomjesečnoj aukciji. Negativna kamata znači da su ulagači općenito i tijekom cijelog razdoblja povrata kredita teoretski spremni plaćati EFSF-u kako bi mu posudili novac. Unatoč slabim prinosima interes ulagača bio je velik. Potražnja je bila skoro trostruko veća od ponude i dosegnula je ukupno 5,63 milijarde eura, što znači da je premašila iznos ponuđen na upis 2,8 puta, objavila je Bundesbanka.
LONDON - Europske banke mogle bi steći nepoštenu prednost u odnosu na konkurenciju iz ostalih zemalja zato što europski regulator kasni s pravilnom primjenom međunarodnih propisa o kapitalu, upozorila je Banka za međunarodna poravnanja (BIS). Propisi Europske unije o primjeni međunarodnog sporazuma o bankovnom kapitalu "u značajnoj mjeri nisu usklađeni" s međunarodnim propisima" u dva ključna aspekta, konstatirao je neuobičajeno jasno BIS-ov Baselski odbor za nadzor banaka. Prva ključna razlika tiče se definicije temeljnog kapitala odnosno popisa instrumenata koji se mogu uključiti u zaštitni mehanizam. Regulatore u Baselu zabrinjava i kako banke koriste interne modele zbrajanja rizika u bilancama, poput izloženosti državnim obveznicama, čime posredno određuju i visinu rezervi za pokrivanje mogućih. Previše je "trajnih djelomičnih izuzeća", upozoravaju iz Basela, što znači da banke mogu, primjerice, portfelje državnih obveznica ocijeniti niskorizičnom ili čak nerizičnom imovinom i time izbjeći obvezu prikupljanja dodatnog kapitala. Baselski odbor objavio je slična izvješća i za SAD i za Japan, ali ona nisu bila tako kritički intonirana.
BRUXELLES - Stručna skupina EU-a preporučila je u utorak da se visokorizične aktivnosti banaka pravno odvoje unutar iste bankarske grupe od klasičnog poslovanja banaka kako bi se na taj način sačuvali štedni polozi. Stručna skupina pod vodstvom guvernera finske središnje banke Erkkija Likanena predala je u utorak svoje izvješće povjereniku za unutarnje tržište Michelu Barnieru. Ta skupina je zadužena da razmotri potrebu strukturnih reformi bankarskog sektora u EU-u kako bi se pojačala financijska stabilnost, poboljšala učinkovitost i zaštita potrošača. Stručna skupina je zaključila da je nužno tražiti pravno razdvajanje nekih posebno riskantnih financijskih aktivnosti od banaka koje posluju s depozitima unutar iste bankarske grupe, kaže se u zaključku, te dodaje da riskantne aktivnosti uključuju trgovinu dionicama, obveznicima, valutama i raznim financijskim derivatima. Pravno razdvajanje rizičnih aktivnosti omogućilo bi dijelovima banaka koji drže novac štediša i koji kreditiraju poduzeća da nastave poslovati čak i ako drugi dijelovi bankarske grupe bankrotiraju. Temeljeno na mjerama koje su već poduzete, vjerujem da bi preporuke, ako budu provedene, osigurale sigurniji, stabilniji i efikasniji bankarski sektor, koji služi interesima građana, gospodarstva EU-a i unutarnjeg tržišta, izjavio je Likanen.
LJUBLJANA - Redovita misija MMF-a završila je u utorak dvotjedni boravak u Sloveniji kojoj će, prema prvim ocjenama misije, biti potrebne bolne reforme da bi izašla iz sadašnje duboke recesije. Kako je na konferenciji za novinare u slovenskoj središnjoj banci izjavio šef misije MMF-a Antonio Spilimbergo, Slovenija je u recesiji, o čemu svjedoče prognoze po kojemu će njen BDP ove godine pasti za 2,2 posto, a iduće za dodatnih jedan posto. Slovenska recesija jedna je od najizrazitijih na području eurozone, zato su predviđene mjere fiskalne konsolidacije na kratak rok bolne, ali je to nužan korak prema vraćanju povjerenja na međunarodnom financijskom tržištu, ocijenio je. Misija MMF-a smatra da je jedan od razloga zašto je pad gospodarske aktivnosti u Sloveniji nakon izbijanja globalne krize bio izrazitiji "neodrživo" financiranje gospodarskog rasta velikim kreditiranjem, zbog čega je potrebno smanjenje visokog državnog udjela u bankarskom sektoru, uz privatizaciju većinski državnih banaka jer su i njihovi loši krediti najviši.
LJUBLJANA - Slovenski premijer Janez Janša potvrdio je u utorak da će zbog stabilizacije državnog proračuna u iduće dvije godine biti potrebno smanjivanje plaća u javnoj upravi, uz moguća otpuštanja. Osim otpuštanja zaposlenih postoje druge mogućnosti i rezerve za smanjenje mase plaća, no ponegdje toga nema pa će broj zaposlenih trebati smanjiti, rekao je Janša dodavši da će biti potrebni i oštriji rezovi ako se nastavi pad BDP-a i pad broja zaposlenih u gospodarstvu koje je, po njegovim riječima, u zadnje tri godine izgubilo 150.000 radnih mjesta. U vezi s ovih dana prihvaćenim zakonom o Slovenskom državnom holdingu (SDH), koji će objediniti upravljanja svim poduzećima u vlasništvu države, Janša je u parlamentu odbio kritike oporbe kako vlada želi rasprodati državnu imovinu. Po njegovim riječima, bit će donešena strategija upravljanja i prodaje državnog portfelja dionica. Janša je najavio da će prioritet dobiti oni projekti koji se mogu financirati sredstvima iz europskih fondova, iz danih koncesija te iz kapitala privatnih investitora.
LONDON - Euro je u utorak ojačao prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima, odskočivši s najniže razine u tri tjedna, uz podršku najnovijih naznaka da je Španjolska spremna zatražiti pomoć. Euro je u takvim okolnostima ojačao prema dolaru oko 0,4 posto, na 1,2936 dolara, odskočivši s najniže razine u tri tjedna od 1,2804 dolara, na koju se spustio u ponedjeljak. No, drži se i dalje znatno ispod najviše razine u četiri mjeseca od 1,31729 dolara, dosegnute sredinom rujna, nakon što je Europska središnja banka (ECB) objavila plan kupovine obveznica. Jedinstvena europska valuta ojačala je i prema japanskoj, za 0,5 posto na 100,95 jena. Dolar je također bio na dobitku prema jenu, od 0,2 posto i njime se trgovalo po 78,10 jena.