WASHINGTON - Međunarodni monetarni fond (MMF) snizit će idući mjesec prognoze rasta za globalno gospodarstvo, kazao je dužnosnik MMF-ova odjela za gospodarstva u regiji Azije i Pacifika. "Globalno gospodarstvo je oslabilo pa smo snizili za nekoliko desetina postotnog boda prognozirane stope njegova rasta", rekao je u četvrtak pomoćnik direktora MMF-ova odjela za azijsku i pacifičku regiju Hoe Ee Khor u konferencijskom pozivu o južnokorejskom gospodarstvu. U zadnjim prognozama MMF je za ovu godinu procijenio da će globalno gospodarstvo rasti po stopi od 3,5 posto. Za 2013. prognoziran je nešto brži rast, po stopi od 3,9 posto. MMF će najnovije prognoze objaviti na godišnjem zasjedanju MMF-a i Svjetske banke koje će se održati 9. listopada u Tokiju. U globalnom međunarodnom zajmodavcu očekuju postupni oporavak globalnog gospodarstva duće godine, kazao je Khor, ujedno šef misije MMF-a za Južnu Koreju. Za to četvrto po veličini azijsko gospodarstvo MMF je u četvrtak snizio prognozu rasta za ovu godinu za 0,25 postotnog boda, na tri posto.
SINGAPUR - Svjetska trgovinska organizacija (WTO) snizila je prognozu globalne trgovine u 2012. s 3,7 na 2,5 posto, navodeći kao glavni razlog dužničku krizu eurozone. Posustalo američko gospodarstvo i usporavanje u Kini također su izdvojeni među čimbenicima sniženja prognoze globalne trgovine, ističe organizacija sa sjedištem u Ženevi. "Globalno gospodarstvo naišlo je na velike prepreke od prošle prognoze", stoji u priopćenju. "Podaci o proizvodnji i zapošljavanju iz SAD-a i dalje su razočaravajući, dok indeksi menadžera nabave i podaci o industrijskoj proizvodnji u Kini ukazuju na usporavanje rasta u najvećem svjetskom izvozniku." "Još je važnije da europska dužnička kriza nije riješena, što čini fiskalnu prilagodbu u rubnim gospodarstvima eurozone bolnijom i pojačava oscilacije". U travnju WTO je upozorio da će rast svjetske trgovine, koji je lani godine usporio nakon velikog oporavka u 2010, oslabiti u 2012. WTO sada u ovoj godini očekuje 1,5-postotni rast izvoza u skupini razvijenih gospodarstava, u odnosu na prethodno prognoziranih dva posto. Za zemlje u razvoju predviđa rast izvoza od 3,5 posto, naprema prijašnjih 5,6 posto. Za 2013. prognozira da će razvijene zemlje više nego udvostručiti rast izvoza, na 3,3 posto, dok će u zemljama u razvoju on ubrzati na 5,7 posto.
ZAGREB - Međunarodni zajmodavci razmatraju mogućnost opetovanog restrukturiranja grčkog duga, izvijestio je u petak Financial Times Deutschland. "Točno je da se o tome raspravlja", potvrdio je za FTD neimenovani visoki dužnosnik a prenosi europski informativni portal EUobserver. Rasprava se navodno vrti oko otpisa prvog paketa pomoći Grčkoj u iznosu 110 milijardi eura, koji su 2010. skrojili zemlje eurozone, Europska središnja banka (ECB) i Međunarodni monetarni fond (MMF). Ni MMF ni EB nisu spremni prihvatiti gubitke pa bi cijeli teret bio prebačen na leđa vlada eurozone, kazali su izvori za FTD. MMF uvijek inzistira na povratu novca koji posudi zemljama širom svijeta a ECB smatra otpis duga izravnim financiranjem vlada a to bi predstavljalo kršenje njegova mandata. Ako dogovor o otpisu bude postignut, dug Grčke bit će smanjen po drugi put, budući da su banke i investicijski fondovi ove godine već pristali otpisati 100 milijardi eura, odrekavši se 70 posto prinosa na grčke obveznice u svom vlasništvu. Prvi je to "angažman privatnog sektora" u otpisu duga neke članice eurozone ali i uvjet za novi paket pomoći u iznosu 130 milijardi eura koji su najvećim dijelom trebale financirati članice eurozone i ECB, uz tek mali doprinos MMF-a.
RIM - Talijanska vlada u novim sniženim prognozama očekuje pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2,4 posto u ovoj godini, a daljnji pad očekuje i u idućoj godini, premda po znatno nižoj stopi od 0,2 posto. Među razlozima navodi se pogoršanje uvjeta u vanjskom okruženju, stoji u novim projekcijama vlade u Rimu. U projekcijama vlade iz travnja za 2012. bio je predviđan pad gospodarstva po stopi od 1,2 posto, dok je za 2013. prognoziran rast od 0,5 posto. Premijer Mario Monti za 2013. prognozira ipak da će biti godina oporavka. Za 2014. i 2015. Rim prognozira rast gospodarstva po stopama od 1,1 odnosno 1,3 posto. Te prognoze temelje na očekivanom jačanju potražnje, domaće i inozemne, te očekivanim pozitivnim učincima uravnoteženog proračuna, smanjenjenja duga i strukturnih reformi. Vlada u Rimu ujedno je potvrdila zacrtane ciljeve o strukturno uravnoteženom proračunu u 2013., što znači proračunski manjak od 0,5 posto BDP-a unatoč težoj od očekivane recesiji i negativnim učincima prirodnih katastrofa poput potresa u regiji Emilia Romagna. U 2012. javni će dug iznositi 123,3 posto BDP-a, dok bi se u idućoj godini trebao smanjiti puni postotni bod, na 122,3 posto.
BERLIN - Europski povjerenik za zapošljavanje, socijalnu politiku i inkluziju Laszlo Andor pozvao je na povećanje plaća u Njemačkoj kako bi se pomoglo potaknuti posrnulo gospodarstvo Europske unije. "Plaće u Njemačkoj moraju ponovo slijediti trend kretanja produktivnosti", rekao je Andor u intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), objavljenom u petak. "U proteklom desetljeću Njemačka je silno obuzdavala rast plaća kako bi za godinu dvije bila konkurentnija ali to je imalo posljedice po druge zemlje Europske unije", istaknuo je povjerenik Andor, inače mađarski ekonomist. "Neravnoteže u eurozoni nisu samo rezultat pogrešne politike zemalja zahvaćenih krizom. Njemačka je također odigrala određenu ulogu, svojom po mišljenju nekih merkantilističkom gospodarskom politikom pojačala je neravnoteže u eurozoni i time bila jedan od faktora koji su prouzročili krizu", upozorio je. "Zato moramo ubuduće pomno pratiti trendove rasta plaća na europskoj razini i time pridonijeti da razlike među njima unutar eurozone više ne budu tako velike kao što su bile dosada", naglasio je Andor u razgovoru za FAZ.
LJUBLJANA - Ured za makroekonomske analize slovenske vlade (UMAR) snizio je u petak očekivanja u pogledu gospodarskog oporavka u ovoj i idućoj godini najavivši očekivani ovogodišnji pad BDP-a od dva posto. Prema analizama iz tzv. jesenskog izvješča UMAR-a, slovenski BDP u ovoj će godini pasti za dva posto, znatno više 0,9 postotnog pada, kolika je bila procjena UMAR-a iz proljetnog izvješća objavljenog prije šest mjeseci. Isto tako, umjesto ranije predviđenog rasta BDP-a od dva posto u ovoj godini, sada se predviđa njegov pad od 1,4 posto, dok bi ponovni "skromni rast" BDP-a, kojega je sada teško predvidjeti, uslijedio tek 2014. Direktor UMAR-a Boštjan Vasle iznio je na konferenciji za novinare da postoji rizik da će pad gospodarske aktivnosti biti i veći od prognoza te da će ove godine u Sloveniji prvi put od izbijanja globalne ekonomske krize biti smanjena i potrošnja građana, posebno u sektoru trajnih dobara kao što su automobili i kućanski aparati. Prema prognozama UMAR-a, broj nezaposlenih u 2013. će u Sloveniji porasti sa sadašnjih 110.000 na oko 120.000.
LJUBLJANA - Slovenska vlada planira otpuštanja u javnom sektoru i manje prilagodbe nekih poreza, što je vezano na novi rebalans ovogodišnjeg proračuna i donošenje proračunskih nacrta za iduće dvije godine, navode u petak slovenski mediji. Na proizvode i usluge za koje je do sada važila niža kamatna stopa od 8,5 posto stopa PDV-a će se povećati na 20 posto, ali ne i za hranu na koju će ostati 8,5 posto, a uvest će se i porez na nekretnine vrednije od 500.000 eura, navodi poslovni list "Finance" koji se poziva na izvore bliske vladi. Televizijska postaja POP-TV navodi da će biti povećane i sadašnje ekološke pristojbe. Ministar financija Janez Šušteršič izjavio je za Slovensku televiziju da vlada ne planira povećanja poreznih stopa u većem iznosu nego samo prilagodbe, ali je potvrdio da će doći do "racionalizacije" te smanjenja u masi plaća u javnom sektoru otpuštanjem, reorganizacijom i smanjivanjem troškova rada. Šušteršič je potrebu novih mjera štednje obrazložio očekivanim smanjem BDP-a u ovoj godini te potrebom da se proračunski deficit u ovoj godini smanji na 3,5 posto BDP-a, a u idućoj na manje od tri posto, odnosno najviše 1 milijardu eura.
OTTAWA - Dioničari kanadske naftne i plinske kompanije Nexen velikom su većinom prihvatili ponudu za preuzimanje koju je podastro kineski državni energetski div CNOOC-a vrijednu 15,1 milijardu dolara. "Sporazum je odobrilo oko 99 posto vlasnika Nexenovih redovnih dionica koji su pristupili glasanju i oko 87 posto vlasnika povlaštenih dionica na izvanrednoj skupštini održanoj 20. rujna 2012", navedeno je u Nexenovom priopćenju objavljenom u četvrtak. Predloženo preuzimanje bilo bi najveće kinesko strano ulaganje i najveća transakcija u energetici, pokazuju podaci tvrtke Dealogic. Novo istraživanje javnog mišljenja pokazuje pak da se Kanađani snažno protive tom sporazumu, koji tek treba odobriti regulator. Anketa koju je proveo Adbacus Data za novinsku grupu Sun pokazala je tako da se 69 posto Kanađana protivi tom preuzimanju a njih samo osam želi da regulator odobri sporazum. "Oko 15 posto ispitanika opravdava odbacivanje transakcije lošim stanjem ljudskih prava kod kineskih kompanija a drugi ga odbacuju iz 'strateških razloga, jer da to nije resurs koji bi trebalo prepustiti stranim tvrtkama, i to baš nijednoj stranoj tvrtki'", navodi Coletto.
SYDNEY/TOKIO - Novi iPhone 5 pojavio se u petak u trgovinama devet zemalja svijeta, a novi pametni mobitel tvrtke Apple prvi su mogli kupiti stanovnici Australije, gdje su se već prije otvaranja ispred Appleovih trgovina stvorili redovi nestrpljivih kupaca. Nakon Australije, prodaja iPhonea 5 počela je u Japanu, Hong Kongu i Singapuru, a od petka se taj uređaj može kupiti i u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Njemačkoj. Appleov iPhone 5, koji je predstavljen prošloga tjedna, naišao je na rekordnu potražnju. "Tanak je i lagan. Prije sam koristio Samsung, ali rukovanje, osjećaj s iPhoneom je bolji", rekao je jedan od ljubitelja iPhonea dok je čekao u redu u Tokiju od četvrtka poslijepodne. Apple je dobio više od 2 milijuna predbilježbi za iPhone 5 u prva 24 sata, što je dvostruko više od prvih dana prodaje prijašnjeg modela - iPhonea 4S. Nakon početnih devet, popis zemalja u kojima će se moći kupiti iPhone 5 proširit će se na još dvadeset zemalja, a do kraja godine prodaja bi trebala krenuti u stotinjak zemalja. Apple je prodao više od 243 milijuna iPhonea od njegovog prvog predstavljanja 2007.
LONDON - Cijene barela sirove nafte porasle su u petak u Londonu prema 111 dolara, poduprte zabrinutošću zbog nestabilnosti u Libiji i smanjene proizvodnje na Sjevernom moru. Cijena barela sirove nafte porasla je u Londonu 44 centa, na 110,47 dolara, nakon što je nakratko dosegnula i 111,11 dolara. U četvrtak je barel potonuo na najnižu razinu od 3. kolovoza od oko 107 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 59 centi višoj cijeni, od 93,01 dolar. Libija, treća najveća afrička izvoznica i članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC), brzo je obnovila proizvodnju nakon prošlogodišnje revolucije, ali prošlotjedni napad na američki konzulat potaknuo je strah da nova vlada ne uspijeva jamčiti stabilnost u zemlji. "Vidjeli smo da su cijene nafte poskočile 30 do 32 posto u prošloj godini kada Libija nije proizvodila", podsjeća Natalie Rampono iz ANZ-a. "To je faktor koji privlači pozornost, posebice ako se sigurnosno stanje pogoršava", dodala je. Strah za poremećaja u opskrbi potpirila je i odgoda utovara dvije pošiljke s polja Forties u Sjevernom moru, prvobitno zakazanog u listopadu. Razlog odgode je smanjena proizvodnja.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni jer su ulagači oprezni nakon niza podataka koji pokazuju da industrijska aktivnost u najvećim svjetskim gospodarstvima slabi. Dow Jones indeks ojačao je 18 bodova, ili 0,14 posto, na 13.596 bodova, dok je S&P 500 oslabio 0,05 posto, na 1.460 bodova, a Nasdaq indeks 0,21 posto, na 3.175 bodova. Industrijska aktivnost slabi u svim najvećim svjetskim gospodarstvima. U Kini je PMI indeks menadžera nabave, kojeg sastavlja HSBC banka, i u rujnu, već 11. mjesec zaredom, ostao ispod 50 bodova, što pokazuje da industrija slabi. Gospodarstvo eurozone zabilježilo je, pak, u rujnu najoštriji pad aktivnosti od lipnja 2009. godine. Tvrtka Markit objavila je da je ukupni indeks menadžera nabave (PMI) pao sa 46,3 na 45,9 bodova. U SAD-u je, pak, PMI indeks u rujnu ostao nepromijenjen na 51,5 bodova, što ukazuje na stabilan, ali nejak rast industrijske aktivnosti. U drugom je tromjesečju američki bruto domaći proizvod porastao mršavih 1,7 posto, a tada je PMI indeks prosječno iznosio 54,2 boda. U trećem je tromjesečju, međutim, u prosjeku iznosio 51,5 bodova, najniže nakon polovice 2009. godine, što najavljuje sporiji rast gospodarstva u trećem tromjesečju nego u prethodnom.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, nakon jučerašnjeg oštrog pada, jer se ulagači nadaju da će mjere središnjih banaka potaknuti rast uspavanog gospodarstva. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Singapuru, Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu porasle između 0,3 i 0,8 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na dobitku 0,7 posto. Svi jučer objavljeni makroekonomski podaci iz najvećih svjetskih gospodarstava, od Kine i eurozone do SAD-a, pokazali su da industrijska aktivnost slabi. No cijene dionica na azijskim burzama jutros su porasle jer se ulagači nadaju da će monetarne mjere, koje su posljednjih tjedana uvele europska i japanska središnja banka, kao i američki Fed, potaknuti rast gospodarstava.