LUXEMBOURG - Godišnja inflacija u eurozoni skočila je u kolovozu na 2,6 posto, s 2,4 posto u prethodnom mjesecu, dok je u Europskoj uniji porasla na 2,7 posto, naprema srpanjskih 2,5 posto, objavio je europski statistički ured Eurostat, potvrdivši time prve procjene. U prošlogodišnjem kolovozu inflacija je u eurozoni iznosila 2,5 posto a EU27 tri posto. Najveću je potporu godišnjoj inflaciji u kolovozu pružio rast cijena prijevoza, za 4,8 posto, alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, za 4,5 posto, te stanovanja, za 4,1 posto. Nasuprot tome, cijene komunikacijskih usluga smanjile su se za 3,1 posto, a tek slabi rast, po stopi od 0,8 posto, zabilježile su cijene usluga rekreacije i kulture. U odnosu na srpanj cijene su u kolovozu u eurozoni i EU porasle za 0,4 posto. Najviše su porasle cijene prijevoza, za 1,7 posto, te cijene stanovanja i odjeće, za 0,5 odnosno 0,4 posto. Cijene hrane i zdravstvenih usluga smanjile su se 0,1 posto, dok su cijene komunikacijskih usluga, rekreacije, kulture i obrazovanja ostale nepromijenjene, pokazuju podaci Eurostata.
ZAGREB/LUXEMBOURG - Broj zaposlenih osoba u 17-članoj eurozoni ostao je u drugom tromjesečju nepromijenjen u odnosu na prethodna tri mjeseca, dok je u 27 članica Europske unije blago porastao, izvijestio je u petak europski statistički ured. U Europskoj uniji u prethodnom je tromjesečju zaposleno bilo 223,4 milijuna ljudi, od čega 146,4 milijuna u eurozoni, procjenjuje Eurostat, napominjući da je riječ o sezonski prilagođenim podacima. Time je njihov broj u EU porastao za 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje dok je u eurozoni ostao gotovo nepromijenjen. U prvom tromjesečju broj zaposlenih smanjio se za 0,3 posto u eurozoni, te za 0,1 posto u EU. Najviše je u drugom tromjesečju povećan broj zaposlenih u sektoru nekretnina, za 0,7 posto u eurozoni, te za 1,4 posto u EU, dok je najveći pad zabilježen u sektoru financijskih i usluga osiguranja, za 0,8 posto u eurozoni i za 0,7 posto u EU. Na godišnjoj razini zaposlenost je u drugom tromjesečju smanjena za 0,6 posto u eurozoni, te za 0,2 posto u EU. U prvom tromjesečju pala je za 0,5 odnosno 0,2 posto.
BERLIN - Europa već vidi pozitivne rezultate najavljenog plana Europske središnje banke (ECB) o kupnji obveznica zemalja eurozone u neograničenom iznosu, ustvrdio je bančin predsjednik Mario Draghi u razgovoru za njemački tisak. "Već se uočavaju pozitivni rezultati. Najava programa otkupa obveznica pridonijela je jačanju povjerenja u eurozonu i u euro diljem svijeta", kazao je Draghi u razgovoru za njemački dnevnik Sueddeutsche Zeitung. "Fond menadžeri ponovno vraćaju novac u Europu, što je dobro za gospodarstvo eurozone", dodao je. Upitan je li euro sada spašen, nakon što je njemački ustavni sud dao zeleno svjetlo novom kriznom fondu eurozone, Draghi je ponovio kako i pojedinačne zemlje članice eurozone moraju odraditi svoj dio posla, a svi zajedno moramo dovršiti uspostavu gospodarske i monetarne unije, poručio je. Ocijenio je da je eurozona na dobrome putu da prevlada krizu. "Smjer politike u mnogim je zemljama bio pogrešan i trebalo ga je korigirati. Takav se postupak sada provodi, no čeka nas još puno posla", zaključio je za njemački dnevnik.
BRASILIA - Brazil je snizio prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini s tri na dva posto i najavio nove poticajne mjere kako bi potaknuo posustale gospodarske aktivnosti u idućoj godini. "Prognoza za 2012. revidirana je naniže, na dva posto", kazao je na konferenciji za novinare ministar financija Guido Mantega. Dodao je ipak da gospodarstvo pokazuje znakove oporavka i da bi trebalo porasti više od četiri posto u 2013., potaknuto nedavnim mjerama za poticanje potrošnje i industrijske proizvodnje, kao i oštrim smanjenjem kamatnih stopa. Mantega je također istaknuo da će vlada povećati s 25 na 40 broj industrijskih i uslužnih sektora u kojima će poslodavci plaćati niže doprinose. Ta će mjera iduće godine stajati vladu 6,5 milijardi dolara, odnosno 14,8 milijardi u četverogodišnjem razdoblju. Zauzvrat će se poduzeća obvezati plaćati porez na dodatnu vrijednost (PDV). Najnoviji su koraci usmjereni na poticanje zapošljavanja, smanjenje troškova i povećanje konkurentnosti brazilske industrije.
LONDON - Veliki izvoznik pšenice Australija ne podupire francuski prijedlog o formiranju međunarodnih zaliha žitarica radi stabilizacije cijena hrane ali bi prihvatila takvu mjeru ako bi ona bila namijenjena u humanitarne svrhe, objavilo je u petak ministarstvo poljoprivrede. Od sredine lipnja cijene pšenice porasle su na međunarodnim tržištma gotovo 40 posto nakon što je američki urod pogodila najteža suša u 56 godina, a zabrinutost za opskrbu dodatno je potpirilo suho vrijeme u Australiji i u regiji Crnog mora. Francuska je prvi puta iznijela prijedlog o formiranju globalnih zaliha prošle godine, tijekom predsjedateljskog mandata u skupini 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u razvoju. "Načelno ne preporučujemo stvaranje zaliha jer to može negativno utjecati na cijene i proizvodnju", kazao je glasnogovornik ministra poljoprivrede ribarstva i šumarstva Joea Ludwiga.
ZUERICH - Oslo, Zuerich i Tokio najskuplji su gradovi na svijetu, a švicarska gospodarska prijestolnica ima najveću kupovnu moć, pokazalo je istraživanje švicarske banke UBS pod nazivom "Cijene i plaće - kupovna moć u svijetu". Podaci se temelje na košarici od 122 proizvoda i usluga, bez stanarine, a odnose se na 72 grada u svijetu. Nakon tri najskuplja redom slijede Ženeva, Kopenhagen, New York, Luxembourg, Stockholm, Caracas i London. Pariz je 14., a nama susjedna Ljubljana 43. na popisu. Troškovi života najniži su u indijskim gradovima New Delhiju i Mumbaiju, pokazuje istraživanje objavljeno na mrežnoj stranici banke. Najviše plaće isplaćuju se u Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi, dok najviše bruto plaće zarađuju radnici u Zuerichu, Ženevi i Kopenhagenu. Koliko plaća stvarno vrijedi najbolje pokazuje usporedba kupovne moći u odnosu na proizvode poznate diljem svijeta.
LONDON - Cijene nafte poskočile su u petak na međunarodnim tržištima više od dolara i pol temeljem očekivanja jače globalne naftne potražnje nakon što je američka središnja banka pokrenula agresivan program za poticanje gospodarskog rasta. Barel sirove nafte na londonskom je tržištu poskupio za 1,67 dolara, na 117,55 dolara, nakon što je nakratko dosegnuo najvišu razinu u posljednja četiri mjeseca od 117,95 dolara. Na američkom se tržištu barel prodavao po 1,82 dolara višoj cijeni, od 100,13 dolara. Fedova odluka da izravno poveže treći krug kupnje obveznica s prilikama u gospodarstvu potez je bez presedana i njime je banka osjetno intenzivirala svoj angažman na smanjenju američke nezaposlenosti. Naftna tržišta podupire i eskalacija protuameričkih prosvjeda. Prosvjednici su u srijedu napali američku ambasadu u Jemenu i Egiptu, a Sjedinjene Države su poslale ratne brodove prema Libiji, gdje je ovoga tjedna ubijen američki veleposlanik i još dva djelatnika veleposlanstva.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros snažno porasle, dok je dolar oštro pao, nakon što je jučer navečer američki Fed najavio nove agresivne mjere za poticanje gospodarskog rasta. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 2,2 posto, a više od 2 posto skočile su i cijene dionica u Hong Kongu te Južnoj Koreji. Burzovni indeksi u Šangaju, Singapuru i Australiji porasli su, pak, između 0,8 i 1,2 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na dobitku 2,2 posto, dosegnuvši najvišu razinu u četiri mjeseca. Euforija na azijskim burzama zahvaljuje se najavi američke središnje banke da će ubuduće mjesečno kupovati 40 milijardi dolara vrijedne hipotekarne obveznice sve dok stopa nezaposlenosti značajnije ne padne. Osim novog, trećeg kruga kvantitativnog popuštanja monetarne politike, Fed je najavio i da će ključne kamatne stope zadržati na rekordno niskim razinama sve do sredine 2015. godine, što bi trebalo potaknuti rast uspavanog gospodarstva.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica skočile na najviše razine u gotovo pet godina, jer je američka središnja banka Fed najavila agresivan plan kupnje obveznica kako bi potaknula rast gospodarstva i smanjila nezaposlenost. Dow Jones indeks ojačao je 206 bodova, ili 1,55 posto, na 13.333 boda, dok je S&P 500 skočio 1,63 posto, na 1.459 bodova, a Nasdaq indeks 1,33 posto, na 3.155 bodova. Za Dow Jones i S&P 500 indeks to su najviše razine od prosinca 2007. a za Nasdaq od studenoga 2000. godine. Nakon dvodnevne sjednice, Fed je u četvrtak najavio dugo očekivani treći krug kvantitativnog popuštanja monetarne politike, tzv. QE3. Ubuduće će mjesečno otkupljivati 40 milijardi dolara vrijedne obveznice s hipotekarnim jamstvima sve dok stopa nezaposlenosti, koja iznosi 8,1 posto, značajnije ne padne. Fed je također poručio da će ključne kamatne stope zadržati na rekordno niskim razinama od oko nula posto sve do sredine 2015. godine, čime je produžio prvotni rok koji je postavio do kraja 2014. Glavni je cilj američke središnje banke zadržati dugoročne kamate, posebice one na tržištu nekretnina, niskima kako bi potaknula potrošnju, a time i rast gospodarstva i zaposlenosti.