MILANO - Nove nadzorne ovlasti Europske središnje banke (ECB) trebale bi obuhvatiti sve banke eurozone a ne samo one najveće i ključne za financijski sustav, doznaje talijanski dnevnik Il Sole 24 Ore iz nacrta prijedloga Europske komisije. Komisija će o pripremljenom planu raspravljati danas u Bruxellesu a njegova konačna službena verzija bit će predstavljena sredinom rujna, piše list. Prijedlog također sugerira da bi Europska agencija za banke (EBA) trebala zadržati regulatornu ulogu u bankovnom sektoru cijele Europske unije. U lipnju čelnici eurozone obvezali su se da će u sklopu procesa uspostave europske bankovne unije uspostaviti jedinstveno nadzorno tijelo za sve banke u zoni primjene jedinstvene europske valute, koje bi trebalo biti oslonjeno na ECB. Takvo je tijelo uvjet za izravno ubrizgavanje novca iz europskih kriznih fondova u posrnule zajmodavce. Europa mora hitno poduzeti konkretne korake u smjeru uspostave takve unije, kazali su u utorak u Španjolskoj na zajedničkoj konferenciji za novinare predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy i njegov domaćin, španjolski premijer Mariano Rajoy.
WASHINGTON - Ministri financija skupine sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) pozvali su zemlje-proizvođače nafte da povećaju proizvodnju kako bi se zajamčila dostatna opskrba tržišta te upozorili da je Zapad spreman posegnuti u strateške rezerve nafte kako bi se anulirale rastuće cijene koje bi mogle zakočiti globalni rast. Cijene nafte porasle su nakon što su zapadne sankcije Iranu dovele do gubitka milijun barela sirove nafte koliko je izvozila ta članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC). Cijene nafte u utorak su porasle zbog približavanja uragana Isaaca američkoj obali Meksičkog zaljeva koja obiluje naftom. Vlada američkog predsjednika Baracka Obame priopćila je kako je i dalje spremna razmotriti mogućnost puštanja nafte iz strateških rezervi. Službeni Washington je u ožujku razmatrao mogućnost posezanja u strateške rezerve nafte, ali se suzdržao od toga nakon što su cijene nafte pale. Izvršna direktorica IEA, organizacije koja zastupa 28 zemalja potrošača, izrazila je dosad najsnažnije protivljenje puštanju nafte iz strateških rezervi. "Visoke cijene nafte same po sebi nisu otponac za IEA-ino kolektivno otpuštanje rezervi i u ovom trenutku ocjenjujemo da je tržište nafte dostatno opskrbljeno", kazala je Maria van der Hoeven u utorak na konferenciji u Norveškoj.
ZAGREB/ATENA - Čelnici političkih stranaka iz grčke vladajuće koalicije nastavili su u srijedu pregovore o uštedi novih 11,5 milijarda eura u iduće dvije godine na što Atenu obvezuju Europska unija (EU) i Međunarodni monetarni fond (MMF) u zamjenu za isplatu nove tranše pomoći. Fotis Kouvelis, čelnik Demokratske ljevice rekao je u srijedu da je odbacio prijedlog rezanja plaća i mirovina jer Grci s niskim prihodima moraju biti zaštićeni. Prijedlogu se protivi i čelnik Socijalista Evangelos Venizelos, dodaje agencija AFP. Razgovori se nastavljaju, piše agencija Reuters i podsjeća da je u utorak kasno navečer ministar financija Yannis Stournaras nakon sastanka s premijerom Antonisom Samarasom izjavio da je vlada "odobrila" uštede od 11,5 milijarda eura. Socijalisti i Demokratska ljevica oklijevaju prihvatiti nova rezanja mirovina i plaća vojske te policije i podsjećaju Samarasa da se u lipnju, prije preuzimanja vlasti, obvezao braniti njihove interese. Nove uštede uvjet su Grčkoj za isplatu 31,5 milijarda eura pomoći. Ta svota je nova tranša ukupnog plana pomoći od 130 milijarda eura prema uvjetima EU-a i MMF-a.
RIM - Raspoloženje talijanskih potrošača ponovo se pogoršalo u kolovozu, nakon oporavka u prethodnom mjesecu, zbog zabrinutosti za gospodarske izglede i za obiteljske financije, pokazali su podaci objavljeni u srijedu. Indeks povjerenja potrošača u Italiji pao je u kolovozu na 86 bodova, sa srpanjskih 86,5 bodova, objavio je talijanski statistički ured ISTAT. Objavljeni podaci u skladu su s prosječnom prognozom analitičara koje je anketirao Reuters. Time se indeks u tekućem mjesecu ponovo spustio prema rekordno niskoj razini iz lipnja od 85,3 boda. Iako su potrošači pesimistični glede gospodarskih izgleda i obiteljskih financija, blago je ojačao njihov optimizam u vezi s trenutnom gospodarskom situacijom. Talijanski premijer Mario Monti u ovom je mjesecu kazao da je talijansko gospodarstvo, treće po veličini u eurozoni, u boljoj formi nego što je bilo prije godinu dana i da su građani svjesniji teškoća s kojima se ono suočava. Italija je već godinu dana u recesiji, pokazali su podaci objavljeni u kolovozu. Bruto domaći proizvod pao je 0,7 posto u drugom tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca, te za 2,5 posto na godišnjoj razini.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel putuje ovaj tjedan u drugi ovogodišnji posjet Kini kojim će dominirati dužnička kriza u eurozoni i bilateralna gospodarska suradnja. Merkel će u posjetu Pekingu i Tianjinu u četvrtak i petak pratiti devetero ministara i veliko poslovno izaslanstvo, a predviđeni su sastanci s premijerom Wen Jiabaom i zajednički sastanak kabineta. Posjet će biti posvećen dužničkoj krizi u eurozoni i jačanju bilateralne gospodarske suradnje. Europljani se nadaju da će Kina uložiti dio svojih golemih deviznih rezervi u europske krizne fondove iako za to još nema naznaka. Ipak, na sastanku EU-a i Kine u Pekingu u srpnju, kineski predstavnik Dai Bingguo istaknuo je da je "Kina iskrena i odlučna u potpori europskim naporima u rješavanju problema državnog duga." "Moramo uvjeriti Kinu, kao i druge ulagače, da su ti fondovi sigurni", rekao je jedan izvor iz njemačke vlade, napominjući da je Kina morala otpisati dio ulaganja u Grčku. Njemačka i Kina nastoje poboljšati i bilateralne gospodarske odnose s obzirom na to da kriza u eurozoni pogađa obje zemlje.
ZAGREB - Španjolska autonomna regija Katalonija, koja stvara gotovo petinu španjolskog BDP-a, najavila je da će zatražiti pomoć od Madrida u iznosu od pet milijardi eura, čime su porasli izgledi da će Španjolska možda morati zatražiti novu pomoć EU-a, prenose u srijedu europski mediji. Vlada Katalonije, koja je dužna 42 milijarde eura, objavila je u utorak da više ne može dobiti zajmove na financijskim tržištima kako bi servisirala svoje dugove te da će zatražiti pomoć iz državnog fonda za spašavanje španjolskih regija. Ta regija postat će time, nakon Valencije i Murcije, treća od 17 španjolskih autonomnih regija koja će formalno zatražiti pomoć iz tog fonda vrijednog 18 milijardi eura. Španjolska vlada objavila je u srpnju da će osnovati mehanizam za pomoć španjolskim regijama u servisiranju dugova, koristeći novac države lutrije i bankovne zajmove, no taj mehanizam još nije zaživio. Očekuje se da će pomoć središnje vlade trebati najmanje šest španjolskih regija. Euroskupina je 20. srpnja odobrila 100 milijardi eura pomoći Španjolskoj za sanaciju njezinih posrnulih banaka. Očekuje se da će Španjolska od tog iznosa iskoristiti oko 60 milijardi eura, po procjenama neovisnih revizora.
HELSINKI - Političari bi trebali dobro promisliti prije no što progovore o budućnosti eurozone kako ne bi unijeli nervozu na tržšta koja bi mogla dodatno raspiriti krizu, izjavio je u jednom novinskom intervjuu član upravnog vijeća Europske središnje banke Erkki Liikanen. "Poruka o neopozivosti eura tako je važna da ne bi trebalo poticati neizvjesnost koja će potom izmaknuti kontroli", rekao je u intervjuu za finski dnevni list Aamulehti, objavljen u srijedu. Ovog je mjeseca finski ministar vanjskih poslova Erkki Tuomioja za britanski Daily Telegraph izjavio da su se dužnosnici pripremili za mogući raspad eurozone. Čelnik njemačke središnje banke Bundesbank Jens Weidmann opetovano se pak usprotivio ECB-ovim planovima o kupnji obveznica krizom pogođenih članica eurozone kao što su Italija i Španjolska. Liikanen, inače guverner finske središnje banke, nije poimence naveo nijednog političara. Dodao je također da bi se kriza u eurozoni mogla pogoršati ako se ne obuzdaju problemi u bankama. "
LONDON - Cijena sirove nafte pala je u srijedu na londonskom tržištu ispod razine od 112 dolara za barel budući da je prolazak uragana Izak kroz američki dio Meksičkog zaljeva nije prouzročio veća oštećenja na naftnim postrojenjima. Cijena barela sirove nafte pala je na londonskom tržištu jedan dolar, na 111,58 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 80 centi nižoj cijeni od 95,53 dolara. Američke naftne kompanije zatvorile su većinu postrojenja u Meksičkom zaljevu, smanjujući proizvodnju nafte u regiji više od 90 posto. Većina tih mjera bila je preventivne naravi. Neočekivani rast američkih zaliha sirove nafte i oslabljeno povjerenje potrošača u Sjedinjenim Državama također su pritisnuli cijene dok ih nastavljene napetosti na Bliskom istoku podržavaju. "Cijene nafte jutros su nešto niže jer se očekuje da će se proizvodnja nafte u Meksičkom zaljevu brzo vratiti u normalu. Povrh toga, podaci iz SAD-a su razočaravajući. Kratkoročno će cijene vjerojatno umjereno padati jer se američka proizvodnja nafte normalizira", rekao je Carsten Fritsch iz Commerzbanka.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni, nakon vrlo mirnog trgovanja, jer nepoticajni makroekonomski podaci nisu ulagačima dali razloga za znatnije mijenjanje pozicija prije sastanka središnjih bankara u Jackson Holeu krajem tjedna. Dow Jones indeks oslabio je 21 bod, ili 0,17 posto, na 13.102 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,08 posto, na 1.409 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,13 posto, na 3.077 bodova. Ni jučer, a ni prethodnih dana nije bilo vijesti koje bi navele ulagače na promjenu pozicija uoči sastanka središnjih bankara u Jackson Holeu u Wyomingu krajem tjedna. Ulagači se nadaju da će predsjednik Feda Ben Bernanke na tom skupu najaviti novi, treći krug kvantitativnog popuštanja monetarne politike, odnosno kupnje državnih obveznica, kako bi se povećala likvidnost na financijskim tržištima i tako smanjile kamate te potaknuo rast američkog gospodarstva.
TOKYO - Na azijskim su burzama jutros trguje oprezno jer ulagači ne žele previše riskirati uoči sastanka središnjih bankara u Jackson Holeu krajem tjedna. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,4 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Singapuru i Južnoj Koreji porasle između 0,2 i 0,6 posto. U Šangaju i Australiji burzovni su indeks pali do 0,2 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati stagnirao na jučerašnjim razinama. Na tržištu vladaju špekulacije o poticajnim gospodarskim mjerama. Ulagači se nadaju da će predsjednik Feda Ben Bernanke u petak na skupu u Jackson Holeu najaviti novi, treći krug kvantitativnog popuštanja monetarne politike. Ta nada podržava tržište već dva mjeseca, no sve je više špekulacija da Bernanke to ipak neće učiniti već sada jer niz posljednjih podataka ukazuje na blagi, ali ipak oporavak američkog gospodarstva.