Tečaj eura u tim je okolnostima nakratko dosegnuo 1,23337 dolara, što je njegova najviša razina od 10. srpnja. Potom se stabilizirao na 1,2323 dolara, što znači da je na dobitku od 0,36 posto u odnosu na jučer.
Tečaj dolara prema jenu ojačao je 0,20 posto, na 78,34 jena.
Uzlet tečaja eura nakratko su zauzdali podaci o rastu američkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 1,5 posto u drugom tromjesečju na godišnjoj razini. Iako su skladu s očekivanjima, oni svjedoče o usporavanju gospodarske aktivnosti zbog najslabije potrošnje Amerikanaca u proteklih godinu dana, što bi moglo potaknuti američku središnju banku da ubrizga nove injekcije u gospodarstvo.
Za današnji uzlet eura ponajviše su bili zaslužni napisi u francuskom listu Le Monde da se vlade eurozone i ECB spremaju intervenirati na finacijskim tržištima kako bi snizile troškove zaduživanja Italije i Španjolske. Pozivajući se na neimenovane izvore, taj list piše da je ECB spreman sudjelovati u toj akciji pod uvjetom da vlade dopuste korištenje sredstava iz Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) i Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM).
Prema tom planu, EFSF bi prvi mogao biti aktiviran za kupovine španjolskih i talijanskih dugova na primarnom tržištu. Potom bi uskočio ESM u rujnu, nakon što postane operativan, piše Le Monde.
Ranije tijekom dana loše je, međutim, odjeknula vijest iz njemačke središnje banke, koja je poručila kako se i dalje protivi tome da Europska središnja banka (ECB) kupuje državne obveznice članica eurozone, ali da nema ništa protiv da se posegne u privremeni krizni fond eurozone i time pomogne spustiti visoke troškove zaduživanja država
"Bundesbanka nije promijenila svoje stajalište u vezi ECB-ovih intervencija na tržištu u vidu kupovina državnih obveznica. Po mišljenju Bundesbanke, kupovine državnih obveznica od strane neke središnje banke nisu najbolji instrument za suzbijanje krize", izjavio je glasnogovornik.
Iz Bundesbanke su se oglasili dan nakon što je čelnik ECB-a Mario Draghi kazao da će Europska središnja banka poduzeti sve kako bi spasila euro, a koju su ekonomisti protumačili kao signal obnavljanja programa kupovina obveznica, ili nekih drugih mjera kako bi se smanjili troškovi zaduživanja država.