BRUXELLES - Ministri financija eurozone dogovorili su se u noći na utorak o načinu pomoći Španjolskoj, koja bi tako trebala dobiti prvu tranšu kredita od 30 milijardi eura do kraja ovog mjeseca, rekao je predsjednik euroskupine Jean-Claude Juncker. Pomoć se daje uz uvjete, za financijski sektor općenito i za svaku bankarsku ustanovu pojedinačno. S druge strane, eurozona pristaje da se Španjolskoj, zbog gospodarskih teškoća u kojima se našla, dopusti da proračunski deficit smanji na tri posto tek 2014., umjesto 2013., rekao je u ponedjeljak Claude Juncker. Ministri financija sedamnaestorice donijeli su ujedno i odluku o produljenju Junckerova mandata za dodane dvije i pol godine.
DŽAKARTA - Glavna direktorica Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde ponovila je u utorak da sredstva, nedavno povećana, koja zemlje uplaćuju u fond nisu "vreća novca namijenjena (isključivo) Europi", nego da moraju koristiti svim zemljama-članicama. "Ta sredstva koja su izdvojile mnoge, mnoge zemlje u svijetu, nisu dar i subvencija. Ona su i dalje dio pričuva zemalja članica", podsjetila je Lagarde u prigodi posjeta Indoneziji, drugoj postaji njezine azijske turneje. "Ona se mogu koristiti samo kao pomoć u nuždi i ne dodjeljuju se nekom određenom dijelu svijeta. To nije velika vreća namijenjena samo Europi", dodala je.
LONDON - Nezaposlenost u razvijenim gospodarstvima ostat će visoka najmanje do kraja iduće godine, a najveći će teret najslabijeg gospodarskog oporavka u protekla četiri desetljeća ponijeti mladi ljudi i nisko-kvalificirani radnici, objavila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Stopa nezaposlenosti u 34 zemlje članice OECD-a zadržat će se na 7,7 posto do kraja iduće godine, što je blizu stopi od 7,9 posto zabilježenoj ovog svibnja, kada je bez posla bilo 48 milijuna ljudi, naveo je OECD u prognozama. Pogoršanje izgleda za gospodarstvo u posljednje vrijeme vrlo je loša vijest za tržište rada, zaključio je glavni tajnik OECD-a Angel Gurria. "Važno je da vlade iskoriste sva raspoloživa sredstva kako bi pomogle onima koji traže posao, osobito mladim ljudima, i to uklanjanjem prepreka za otvaranje novih radnih mjesta i ulaganjem u njihovo obrazovanje i vještine", rekao je Gurria.
PEKING - Kina je u utorak ponovila svoju potporu stabilnosti eurozone tijekom održavanja Strateškog dijaloga Kine i Europske unije, na kojemu se razgovaralo i o ljudskim pravima i o važnim međunarodnim pitanjima, poput Sirije i Irana. "Kina opetuje svoju potporu europskoj integraciji, naporima Europe na rješavanju dužničke krize i stabilnosti eurozone", navodi se u zajedničkom priopćenju. Dijalogom su predsjedali Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton i kineski državni savjetnik Dai Bingguo. Ashton je u kratkoj izjavi izrazila zadovoljstvo što Kina ishod posljednjeg summita EU-a smatra "dokazom odlučnosti Europe da riješi pitanja u vezi s javnim dugom nekolicine članica" EU-a. "Sigurni smo da EU ima dovoljno mudrosti i znanja da svlada sadašnje teškoće i ostvari bolji razvoj. Imamo puno povjerenje u budućnost Europe", rekao je Dai.
RIM - Sezonski prilagođena talijanska industrijska proizvodnja neočekivano je porasla u svibnju u odnosu na prethodni mjesec zahvaljujući povećanoj proizvodnji intermedijarnih i kapitalnih proizvoda, pokazali su podaci. Sezonski prilagođen indeks obujma industrijske proizvodnje porastao je u svibnju 0,8 posto u odnosu na travanj, izvijestio je državni statistički ured Istat. Na godišnjoj je razini indeks obujma kalendarski prilagođene industrijske proizvodnje u svibnju smanjen za 6,9 posto.
PEKING - Kineski trgovinski višak povećao se u lipnju zbog neočekivano oštrog pada potražnje za uvozom, što je dodatno potpirilo zabrinutost zbog usporavanja drugog najvećeg svjetskog gospodarstva. Trgovinski višak dosegnuo je u lipnju 31,73 milijarde dolara, što je 42,9 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavila je carinska uprava. Izvoz je pritom porastao 11,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 180,21 milijarde dolara dok je uvoz povećan samo 6,3 posto, na 148,48 milijarde dolara, pokazuju vladini podaci.
BEČ - Austrijski financijski sustav osjeća previranja na međunarodnim financijskim tržištima pogođenima tvrdokornom dužničkom krizom u eurozoni, ocijenila je austrijska središnja banka u najnovijem izvješću, sugerirajući bankama da ubrzaju povećanje kapitala. "Banke bi trebale namaknuti dodatni kapital zbog novih bankovnih pravila Basel III, povrata participirajućeg kapitala države, a i zbog toga što su banke njihova ranga još uvijek bolje kapitalizirane", kazao je izvršni direktor središnje banke Andreas Itnner. Među ostalim rizicima središnja banka izdvaja zajmove iskazane u švicarskim francima i visoku razinu loših zajmova u regiji.
LONDON - Britanski trgovački lanac Marks & Spencer (M&S) izvijestio je o padu prodaje grupe u prvom tromjesečju zbog teških uvjeta trgovanja. Ukupna prodaja pala je u 13 tjedana do 20. lipnja za 0,7 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne financijske godine, priopćio je M&S. Prodaja u britanskim trgovinama kliznula je u prvom tromjesečju 0,9 posto, dok je na godišnjoj razini bila u minusu 2,8 posto. Prodaja hrane u Velikoj Britaniji porasla je 0,6 posto, ali je pala prodaja odjeće i ostalih proizvoda, i to za 6,8 posto, što je najgori rezultat od prosinca 2008.
NEW YORK - Energetski div Royal Dutch Shell okončao je Wal-Martovu dvogodišnju vladavinu na ljestvici 500 najvećih kompanija u svijetu. Kompanija sa sjedištem u Nizozemskoj zauzela je prvo mjesto na ljestvici s više od 484 milijarde dolara prihoda u prošloj godini, 28,1 posto više nego u 2010. Dobit joj je porasla 53,6 posto, na 30,9 milijardi dolara. Na drugom je mjestu Exxon Mobil Corp, koji je prošle godine povećao dobit za 35 posto, na 41 milijardu dolara. Wal-Mart se našao na trećem mjestu, ostvarivši veliku dobit u inozemstvu, ali mu je na matičnom američkom tržištu dobit pala 4,2 posto. Ukupno je 500 najvećih kompanija u prošloj godini ostvarilo prihode od 29.500 milijardi dolara, što je 13,2 posto više nego u 2010. Ukupna dobit porasla je na 1.600 milijardi dolara. Čak je osam od deset najvećih kompanija iz energetskog sektora.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice porasle su temeljem špekulacija da će njemački ustavni sud dati svoj blagoslov novom europskom kriznom fondu koji bi mogao utrti put fleksibilnijem korištenju fondova. Indeks Londonske burze FTSE porastao je 0,9 posto na 5.676 bodova, indeks Frankfurtske burze DAX za 1,5 posto na 6.481 bod, dok je pariški CAC bio u plusu 1,1 posto i iznosio 3.190 bodova. Pozornost ulagača zaokupio je sastanak na kojem bi najviši njemački sud trebao razmotriti jesu li novi europski krizni fond (ESM) i proračunska pravila u skladu s njemačkim ustavom. Njemački parlament odobrio je ESM u lipnju, no saslušanje suda vjerojatno će potrajati neko vrijeme, držeći Europu na iglama. "Bilo bi blago pozitivno kada bi ga njemački sud odobrio, a ako to ne učini, to baš ne bi bilo sjajno za tržišta", kazao je analitičar jedne londonske tvrtke. Banke, koje će imati najveće koristi ako fond bude odobren, ojačale su zajedno s ostalom rizičnom imovinom.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, jer loši podaci o uvozu Kine ukazuju na slabljenje potražnje u drugom po veličini svjetskom gospodarstvu, što je još jedna potvrda da se poslovni uvjeti u svijetu pogoršavaju. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,2 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Južnoj Koreji. Šangaju i Australiji pale između 0,1 i 0,5 posto. U Singapuru su cijene dionica blago porasle, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na gubitku 0,3 posto, nakon što je jučer potonuo 1,6 posto.
NEW YORK - Na Wall Streetu su jučer burzovni indeksi blago pali, pod pritiskom slabih makroekonomskih podataka iz Azije i zabrinjavajuće visokih prinosa na obveznice Španjolske i Italije. Dow Jones indeks skliznuo je 36 bodova, ili 0,28 posto, na 12.736 bodova, dok je S&P 500 oslabio 0,16 posto, na 1.352 boda, a Nasdaq indeks 0,19 posto, 2.931 bod. Pad S&P 500 indeksa treći dan zaredom posljedica je, među ostalim, najnovijih podataka koji ukazuju na usporavanja rasta azijskih gospodarstava. Na oprez ulagača ukazuje mršav obujam trgovanja. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo samo oko 5,1 milijarda dionica, dok prosječni dnevni obujam od početka godine iznosi 6,8 milijardi.