ZAGREB
Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB) sudjelovali su u istraživanjima Europskoga centra za nuklearna istraživanja (CERN) koja su dovela do otkrivanja nove subatomske čestice s obilježjima Higgsova bozona, popularno nazvanog "Božja čestica". CERN je danas potvrdio da je takva čestica uočena, a znanstvenici koji rade na projektima CMS i ATLAS predstavili su rezultate istraživanja, kojima je potvrđeno da se nova čestica raspada na dva fotona što govori da se radi o bozonu, čija je masa 125-126 GeV i čini ga najmasovnijim bozonom, izvijestili su danas s IRB-a. Nova čestica je konzistentna s očekivanjem za Higgsov bozon, ali znanstvenici ne mogu još sa stopostotnom sigurnošću potvrditi da se doista radi o dugo očekivanoj "Božjoj čestici". U CMS istraživanjima sudjelovali su dr. Vuko Brigljević, i dr. Krešo Kadija te znanstveni novaci Senka Đurić, Srećko Morović i Jelena Luetić s IRB-a. "Ruđerovci" u CMS-u imaju vodeću ulogu u mjerenju procesa u kojima se stvaraju parovi bozona, ističu s IRB-a. Takvi procesi predstavljaju bitnu pozadinu u potrazi za Higgsovim bozonom i njihovo je precizno mjerenje važan gradivni element te potrage. Znanstveni novaci Senka Đurić i Srećko Morović trenutno završavaju doktorate na prvim mjerenjima takvih procesa, dok je dr. Vuko Brigljević voditelj CMS grupe koja je odgovorna za takva mjerenja.
ZAGREB
U raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu vladajući zastupnici su hitnost postupka opravdavali potrebom usklađivanja sa Zakonom o socijalnoj skrbi, dok oporbeni zastupnici smatraju da su izmjene trebale proći dva čitanja prije donošenja. Također oporba se protivi smanjenju kriterija za potrebnu obrazovanost udomitelja, koji, pak, vladajući ne smatraju bitnim uvjetom za kvalitetu udomiteljstva. Sonja Koenig (Klub HNS-a), najavila je da će podržati izmjene zakona, jer drži da će ubrzati, olakšati i pojednostavniti postupak udomljavanja i povećati broj potencijalnih udomitelja. Rekla je kako je namjera da se do 2016. poveća udio izvaninstitucionalnog udomljavanja u odnosu na institucionalno u omjeru 80 prema 20 posto. Tu namjeru kao i žurno donošenje izmjena zakona kao prijelazno rješenje podržala je i Romana Jerković (Klub SDP-a) jer drži da će se time olakšati rad na terenu te je naglasila kako je potrebno razvijati mrežu udomitelja. Dodala je kako su se potvrdile ranije sumnje da tome neće pridonijeti uvjetovanje stupnjem obrazovanja. Dražen Đurović (Klub HDSSB-a) najavio je da neće podržati izmjene i dopune Zakona ni donošenje po hitnom postupku, već drži da su trebale ići u dva čitanja. Sunčana Glavak (Klub HDZ-a) istaknula je kako je udomiteljstvo potrebno društvu, ali ne na predloženom zakonskom rješenju.
ZAGREB
Zastupnici Hrvatskog sabora raspravili su večeras konačni prijedlog zakona o javno privatnom partnerstvu (JPP) koji bi trebao omogućiti brže i efikasnije ugovaranje i provedbu projekata od javnog interesa. Prema prijedlogu se vrijeme izdavanja suglasnosti Ministarstva financija i Agencije za JPP skaćuje sa 180 dana na 30 dana. Nakon toga sve faze mogu završiti za šest do deset mjeseci, a do sada se to nije moglo za manje od 18 mjeseci. Novina je zakona i mogućnost da se u jednom dijelu javne građevine koriste komercijalno, a omogućuje sklapanje ugovora i na rok duži od 40 godina, ali samo ako je takav duži rok propisan posebnim zakonom. Dragutin Lesar (Klub Hrvatskih laburista - stranke rada) rekao je kako bi se javno privatno partnerstvo moglo definirati kao troškovi javni - profit privatni. Zašto se mijenja postojeći zakon bez ikakve analize njegova učinka, upitao je Lesar. Natalija Martinčević (klub HNS-a) istaknula je da model JPP omogućava ubrzanu izgradnju ili rekonstrukciju postojećih objekata za javne potrebe. Domagoj Ivan Milošević (klub HDZ-a) drži da bi zakon trebao omogućiti rast industrije, gospodarski oporavak i usporiti rast javnog duga. Pohvalio je napor vlade da se napravi dobar prijedlog, ali ne podržava donošenje u hitnom postupku.
ZAGREB
Predstavnici Matice hrvatskih sindikata večeras su opovrgnuli da je u današnjem krugu pregovora Vlade i sindikata javnih službi postignut dogovor da neće biti isplaćene božićnice, regresi i jubilarne nagrade, kako su nakon sastanka izvijestili ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić i predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek. "Nečuvena je manipulacija koju je večeras napravila Vlada RH uz pomoć Spomenke Avberšek. Sindikati se na današnjim pregovorima nisu odrekli božićnice, regresa, jubilarne nagrade kako su to izvijestili Mirando Mrsić i Spomenka Avberšek a prenijeli mediji. O manipulaciji i stvarnom događanju na pregovorima izvijestit ćemo na sutrašnjoj konferenciji za tisak", kaže se u kratkom priopćenju koje su potpisali predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić (Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja), njegov zamjenik Branimir Mihalinec (Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske), Zvonko Laktašić (Sindikata hrvatskih učitelja) i Anica Prašnjak (Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara).
ZAGREB
SDP-ovo Predsjedništvo završilo je popodnevno zasjedanje nakon manje od sat vremena, a po riječima dijela članova Predsjedništva, nije se raspravljalo o prvom potpredsjedniku Vlade Radimiru Čačiću, kao ni o "slinavcima" koje je spominjao potpredsjednik stranke Zlatko Komadina. Komadina je nakon sjednice novinarima izjavio kako Radimir Čačić i nepravomoćna presuda protiv njega kao ni "slinavci" nisu bili tema rasprave, a upitan zar o tome nije bilo baš ni riječi, odgovorio je kako to ne može kategorički tvrditi ali da ta pitanja nisu prevladavala. Raspravljalo se, rekao je, o zakonodavnim inicijativama koje se pripremaju do kraja srpnja te o pripremama za jesen. Člana Predsjedništva SDP-a Arsena Bauka novinari su pitali zašto je sjednica trajala tako kratko, manje od sat vremena, na što im je odgovorio kako svaki sastanak koji traje dulje od sat i pol smatra neproduktivnim, a SDP je, rekao je, produktivna stranka koja je dogovorila sve što treba.
ZAGREB
Hrvatska televizija (HTV) najgledanija je televizija u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci ove godine te je s 29,67 posto udjela u gledanosti iza sebe ostavila Nova grupu s 29,5 posto te RTL grupu s 21 posto udjela u gledanosti. Predstavljajući na konferenciji za novinare podatke agencije AGB Nielsena, glavni urednik HTV-a Bruno Kovačević istaknuo je kako su razlog takvom uspjehu promjene koje su se dogodile u sadržaju programa. Uspjehu je pridonio i prijenos Europskoga nogometnog prvenstva (EURO 2012.). Sportski su prijenosi pridonijeli i rastu gledanosti Drugog programa HTV-a, koji je u odnosu prema 2011. gledalo 63.000 ljudi više. Podatci o gledanosti otkrivaju i kako je sve češće najgledanija informativna emisija na svim trima televizijama bio HRT-ov "Dnevnik u podne", koji je samo tijekom lipnja čak 18 puta bio najgledanija dnevna informativna emisija u Hrvatskoj. Emisije sa stalnom visokom gledanošću su iz vlastite proizvodnje, poput "Plodova zemlje" i "Nedjeljom u 2". Kovačević je istaknuo kako je HTV još krajem 2011. bio među 13 od više od 50 europskih javnih televizija, a danas je među osam.
ZAGREB
USKOK je povukao optužnicu protiv bivšeg ministra unutarnjih poslova Ivice Kirina u slučaju Fimi media, doznaje se danas na zagrebačkom Županijskom sudu. "Sud je jučer dobio dopis od USKOK-a da povlače optužnicu. Taj potez nisu ničim obrazložili, što po Zakonu o kaznenom postupku nisu ni dužni", kazao je Hini glasnogovornik suda Krešimir Devčić. Dodao je državno odvjetništvo, odnosno USKOK može podići novu, izmijenjenu optužnicu najkasnije u idućih dvanaest mjeseci. U USKOK-u se danas nije moglo dobiti nikakvo objašnjenje, a Kirinova braniteljica Višnja Drenški Lasan Hini je kazala da nju i njezinog branjenika nije iznenadio potez USKOK-a. "Iako nema službenog obrazloženja odluke, vjerujem kako se razlozi povlačenja optužnice, između ostalog, mogu tražiti i u onome što obrana tvrdi od prvog dana, a to je da se zakasnilo s podizanjem optužnice, odnosno da su rokovi za to bili probijeni", kazala je. Dodala je i kako potez USKOK-a nije neočekivan s obzirom na raniju odluku zagrebačkog Županijskog suda u slučaju HAC. Sud je, naime, prošlog tjedna utvrdio da optužnica protiv bivših čelnika Hrvatskih autocesta (HAC) Marija Crnjaka, Jurice Prskala i Josipa Sapunara te bivšeg predsjednika uprave Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ) Zlatka Korpara, također optuženih zbog afere Fimi media, nije podnesena u zakonskom roku pa ju je odbacio. Ta je odluka nepravomoćna, a iz tužiteljstva su najavili da će se žaliti Vrhovnom sudu.
ZAGREB
Bivši predsjednik uprave Podravke Miroslav Vitković, kojega mediji nazivaju krunskim svjedokom USKOK-a u aferi "Spice" danas je 11. put sjeo na stolac za svjedoke na kojemu se nije mogao sjetiti je li prije tri godine optuženim bivšim čelnicima Podravke poslao prijeteću sms poruku da će ih strpati u zatvor. Na pitanje obrane zašto tijekom iskaza iznosi neke tvrdnje, a iz dokumentacije proizlazi drukčije, Vitković je u nastavku unakrsnog ispitivanja objasnio da je u godini bilo 50-ak sjednica uprave, a on je u upravi bio devet godina pa se teško može sjetiti što je i kada točno rečeno i na kojoj sjednici. Među ostalim, nije se mogao sjetiti je li optuženim bivšim čelnicima Podravke Darku Marincu, Zdravku Šestaku, Saši Romcu i Josipu Pavloviću 21. rujna 2009. navečer u razmaku od desetak minuta poslao sms poruku: "Strpat ću vas u zatvor majke mi." Suca Sinišu Plešu zanimalo je šalje li i inače bilo kome tako neobične poruke, na što je Vitković odgovorio negativno, a na pitanje kako se onda ne sjeća je li poslao spomenutu poruku odgovorio je kako nije decidirano odgovorio ni da je to učinio ni da nije te da se "jednostavno ne sjeća". Suđenje se nastavlja 9. srpnja.