ZAGREB - Novoizabrani srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić izjavio je u opsežnom je razgovoru za njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung da je projekt Velike Srbije njegov neostvareni san i da danas poštuje međunarodno priznate granice Republike Hrvatske, te da se Hrvati nemaju što vraćati u Vukovar "jer je to bio srpski grad". Nikolić je novinarom FAZ-a razgovarao uoči drugog kruga predsjedničkih izbora u Srbiji i ovaj ga je pitao kako će prijašnje izjave o Velikoj Srbiji sada kada je izabran za srbijanskog predsjednika biti prihvaćene u susjednim zemljama, poput primjerice Hrvatske. "Ima snova koje čovjek nikad ne može ispuniti. Već odavno vidim da je Hrvatska međunarodno priznata država, da su hrvatske granice na Dunavu i da neće biti daljih promjena granica. Isto vrijedi i za Bosnu i Hercegovinu... Moji snovi, iz vremena kad se Jugoslavija raspadala, kad se odlučivalo tko će gdje živjeti, nažalost, nisu se ispunili. I, kako stvari stoje, neće se ni ispuniti", odgovorio je Nikolić. Na pitanje novinara da komentira to što u Vukovaru danas živi više Srba nego prije deset godina, Nikolić je kazao da je to "zato što je Vukovar bio srpski grad" i da se zato u njega Hrvati sada "nemaju što vraćati". Novi srbijanski predsjednik kazao je također da je bio u dobrovoljac u ratu, u kojem mu je dodijeljena titula četničkog vojvode, i da zbog toga ne žali. "Tada sam rekao da kao četnički vojvoda moram uvijek ostati četnik i da ću, ako me netko nekad ponovo pozove, ponovo braniti Srbiju", rekao je.
ZAGREB - Američki State Department objavio je u petak redovito godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u svijetu, a u dijelu izvješća o Hrvatskoj kao glavni problemi se izdvajaju društvena diskriminacija i u nekim slučajevima nasilje protiv etničkih manjina, posebice Srba i Roma, porast nesnošljivosti i nasilja prema lezbijkama, gejevima, biseksualnim i transrodnim osobama (LGBT), te korupcija u državnim strukturama. "Tijekom godine, najznačajniji problemi u zemlji je bila društvena diskriminacija prema pripadnicima etničkih manjina, posebice Srba i Roma, što je obeshrabrilo povratak raseljenih u svoje domove, usporilo povrat imovine i oporavak od ratnih sukoba početkom 90-ih. Nesnošljivost i nasilje prema LGBT zajednici je tijekom godine poraslo. Korupcija u državnim strukturama je duboko ukorijenjen problem, usprkos procesu u tijeku protiv bivšeg premijera i ostalih visokih dužnosnika", piše u izvješću Ureda State Departmenta za demokraciju, ljudska prava i rad. U izvješću se navodi da je hrvatska vlada pojačala napore u rješavanju povrata imovine zakonskim vlasnicima, ali da je po pitanju stambenog zbrinjavanja više vodila računa o Hrvatima izbjeglicama i prognanicima nego hrvatskim Srbima koji su izvorni vlasnici domova. State Department se osvrće i na prvi pokušaj održavanja Povorke ponosa u Splitu u lipnju prošle godine u kojoj su aktivisti za prava lezbijki, gejeva, biseksualnih i transrodnih osoba (LGBT) organizirali povorku kojom su pozivali na jednaka prava istospolnih parova i okončanje širokorasprostranjene diskriminacije LGBT zajednice u Hrvatskoj. U izvješću se podsjeća da je povorka nasilno prekinuta, da je više sudionika i sudionica ozlijeđeno. Također ističe da je tjedan dana nakon nasilnih događaja u Splitu održana Povorka ponosa u Zagrebu, koja je protekla uspješno i bez većih incidenata.
BRUXELLES - Europska komisija ne želi komentirati informacije po kojima je hrvatskom ministarstvu unutarnjih poslova sugerirano da se ne žuri s izborom za glavnog ravnatelja policije dok se ne riješe žalbe policijskih službenika nezadovljnih odlukama o prevođenju u nove policijske činove. "Nemamo komentara. Proučavamo situaciju", jedino je što je htio reći Peter Stano, glasnogovornik povjerenika za proširenje Štefana Fuelea zamoljen da komentira informaciju iz hrvatskog tiska. Prema tim informacijama iz Delegacije EU-a u Zagrebu sugerirano je ministarstvu unutarnjih poslova da se ne žuri s natječajem za glavnog ravnatelja policije sve dok odbor za državne službenike ne riješi 533 žalbe, koje su tom odboru uputili policijski službenici, nazadovoljni odlukama bivšeg ministra Tomislava Karamarka o prevođenju u nove policijske činove.
LJUBLJANA - Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy u svom je govoru u slovenskom parlamentu u petak među ostalim izrazio očekivanje da će procesi ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s Europskom unijom u nacionalnim parlamentima svih sadašnjih 27 članica EU-a biti na vrijeme zaključeni. "Nadam se da će se postupci ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora u svim državama članicama zaključiti pravodobno, kako bi Hrvatska postala članicom s 1. srpnja 2013. godine", rekao je Van Rompuy, dodavši da će EU u međuvremenu pratiti Hrvatsku u njenim zadnjim koracima prema članstvu te da se nada da će se i bilateralna pitanja među državama u regiji rješavati na osnovi dobrosusjedstva i kompromisima jer je to, kako je istaknuo, i princip na kojemu je nastajala Europska unija. Predsjednik Europskog vijeća rekao je će članstvo Hrvatske u EU dati nov poticaj europskoj perspektivi svih država na zapadnom Balkanu, kad završe svoje reforme i ispune uvjete za članstvo, a vlasti u Srbiji pozvao je da nastave s europskim putem i nakon nedavnih izbora. "Ulazak država zapadnog Balkana u Europsku uniju značit će zaključivanje zadnjeg građanskog rata u Europi", rekao je Van Rompuy dodajući da je Slovenija iz "prve ruke" zna da članstvo u EU donosi mir i stabilnost jer je stalno podržavala europsku perspektivu i potencijalno članstvo država zapadnog Balkana.
MOSTAR - Načelnik Neuma Živko Matuško oštro se usprotivio nakani entitetskih vlasti Federacije BiH da u Neumu izgrade luku kojom bi vlasti, kako tvrdi, pokušale parirati luci Ploče i potpuno upravljati ovom općinom, priopćeno je u petak iz ureda neumskog načelnika. Matuško je na sastanku održanom u Neumu s predstavnicima Ministarstva prostornoga uređenja Federacije BiH upozorio da općinske vlasti neće prihvatiti prijedloge po kojima bi se u ovoj jedinoj pomorskoj općini u BiH izgradila luka, nakon čega je napustio sastanak. "U svome nacrtu (prostornog plana) nisu uzeli u razmatranje stajališta lokalne zajednice, kao ni županijske vlasti. Federalna vlast nastavila je realizaciju odavno zacrtanog plana da od Neuma napravi luku koja bi parirala luci Ploče", navodi se u pisanoj izjavi načelnika općine Neum Živka Matuška dostavljenoj medijima. On je kazao da je cilj vlasti u Sarajevu "proglašenje područja općine Neum područjem od posebnog interesa za Federaciju, čime bi područjem općine Neum upravljala federalna vlast".Matuško je dodao i da općina ima svoje prostorne i regulacijske planove ne dopuštajući izgradnju luke bez suglasnosti lokalnih vlasti i pučanstva, a o čemu federalne vlasti, dodaje Matuško, žele samostalno odlučiti.
RIM - Bivši talijanski premijer Silvio Berlusconi je u petak predložio da Italija usvoji predsjednički sustav vlasti, nalik na francuski, i nije isključio mogućnost da će se kandidirati za predsjednika države usvoji li se takva ustavna reforma. "Želimo li biti poput Grčke gdje se treba ponovno glasovati i gdje nema vlade, ili treba okrenuti prema Parizu?", pitao je Berlusconi na konferenciji za novinare u Senatu. Na pitanje o mogućoj kandidaturi za predsjednika države 2013. godine, Berlusconi je odgovorio da će učiniti ono što će njegova stranka Narod sloboda zatražiti. Dao je naslutiti da je bliži kandidaturi u slučaju da ustavna reforma prođe, ali ne u kontekstu svojih ambicija nego odgovornosti za državu koja se ne mogu izbjeći. Berlusconi je ocijenio da Italija treba preuzeti francuski sustav i rekao je da želi ponuditi mogućnost građanima da izravno izaberu predsjednika države. Italija je parlamentarna republika i šef države ima vrlo male ovlasti te se bira u parlamentu na jedan mandat od sedam godina. Predsjedniku Giorgiju Napolitanu mandat završava u svibnju 2013.
VATIKAN - Vatikan, koji je mjesecima uvučen u skandal s curenjem tajnih dokumenata, u petak je objavio da je policija pritvorila osobu kod koje su pronađeni povjerljivi dokumenti. U priopćenju se kaže da tu osobu ispituju vatikanski suci, ali pojedinosti nisu objavljene. Vatikanski izvor kaže da nije riječ o svećeniku. Veći dio ove godine Vatikan je u središtu skandala povezanog s curenjem dokumenata talijanskim medijima. Spominju se čak i osobna pisma papi Benediktu XVI. U nekim od dokumenata govori se o korupciji, lošem upravljanju i ortačkim vezama u Vatikanu, kao i o unutrašnjoj neslozi u upravljanju Vatikanskom bankom. Kažu da je Papa bio šokiran i tužan zbog curenja dokumenata i zapovjedio je provođenje nekoliko istraga, pa i jednu kojom rukovodi vatikanska policija, a drugom povjerenstvo kardinala.
KABUL - Francuski predsjednik Francois Hollande u petak je u Kabulu izrazio želju da Francuzi ostanu u Afganistanu i nakon povlačenja francuskih snaga iz te zemlje, ali na drukčiji način koji će suradnji Pariza i Kabula dati civilnu ili ekonomsku dimenziju. Hollande na konferenciji za novinare u Kabulu rekao da želi omogućiti Afganistancima da budu "sami sebi dovoljni", a spomenuo je i buduće francuske investicije u toj zemlji. Hollande je, kako prenosi France presse, u višesatni posjet Afganistanu doputovao iznenada. Prije sastanka s afganistanskim predsjednikom Hamidom Karzaijem posjetio je francuske vojnike u jednoj od njihovih vojnih baza. Francuzi žele "civilnu" suradnji s Afganistanom kroz, rekao je Hollande, edukaciju, kulturu ili arheologiju. Spomenuo je i perspektive na razini ekonomskog aspekta, poput primjerice pitanja stanovanja, obnovljive energije, istraživanja na području naftne industrije ili poljoprivrede. "Želimo da Francuzi ostanu prisutni u Afganistanu drukčije nego dosad", rekao je Hollande. Misija borbe protiv terorizma "samo što nije dovršena i zbog toga smo vrlo ponosni", istaknuo je. Francuski predsjednik namjerava francuske vojnike, kojih u Afganistanu ima oko 3400, povući do kraja 2012. godine, prije nego što je to predviđeno rasporedom NATO-a.