SARAJEVO - Visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko izvjestio je u utorak Vijeće sigurnosti Ujedinjenjih naroda kako se stanje u BiH nakon dugotrajnog zastoja poboljšalo od početka ove godine, a pri tom je istaknuo kako je napredak koji je postignut ujedno rezultat pozitivnog ozračja u susjedstvu što su ga stvorili hrvatski predsjednik Ivo Josipović i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić uz potporu srbijanskog predsjednika Borisa Tadića. Inzko je u utorak navečer po srednjoeuropskom vremenu Vijeću sigurnosti UN podnio redovito šestomjesečno izvješće o provedbi Daytonskog sporazuma, istaknuvši kako je pred BiH još dugi put prije nego što taj dokument bude u cjelosti proveden, prenio je njegov ured u Sarajevu (OHR). Inzko je podsjetio kako je nakon više od šesnaest mjeseci neplodnih rasprava BiH početkom godine dobila novo vijeće ministara, kojemu predsjedava Hrvat Vjekoslav Bevanda. "Stalno sam inzistirao da se poštuje načelo rotiranja predstavnika različitih nacionalnosti na dužnosti državnog premijera između mandata. Shodno tome sada imamo premijera koji je iz hrvatskog konstitutivnog naroda. I uzgred, on je odlično započeo svoj mandat", kazao je u svom govoru u UN-u Inzko. Dodao je kako je čelnicima ključnih političkih stranaka svo vrijeme jasno poručivao da međunarodna zajednica neće intervenirati i da oni moraju postići dogovor o novoj vlasti. "Moj ured će ohrabrivati i podržavati lokalne organe vlasti da postignu napredak, ali ja neću raditi umjesto njih. Ta su vremena prošla. Napredak mogu ostvariti jedino domaće institucije", izjavio je Inzko.
Dodao je kako uz činjenicu da su se domaći političari napokon počeli dogovarati BiH istodobno ima koristi od pozitivne klime u susjedstvu. "Tome su u velikoj mjeri pridonijeli predsjednik Republike Hrvatske Josipović i ministrica vanjskih poslova Pusić, kao i predsjednik Republike Srbije, Tadić. Uloga Crne Gore u ovom poboljšanom regionalnom okruženju također je bila izuzetno konstruktivna", kazao je Inzko pred Vijećem sigurnosti UN. Austrijski je diplomat međutim upozorio i na negativne trendove u BiH, posebice ističići "nastavljene pozive na podjelu" i dovođenje u pitanje Daytonskog sporazuma i teritorijalnog integriteta BiH. "Uzimajući u obzir moj mandat, ovakve izazove moram shvatati ozbiljno", kazao je Inzko. Izrazio je nadu da će parlament BiH brzo završiti svoj posao oko usvajanja proračuna, pri čemu tek treba vidjetikako će taj proračun, koji je manji od onog za 2010. godinu, utjecati na funkcioniranje državnih institucija.
Izborna pravila za Mostar i Srebrenicu Inzko je također naznačio kao problem uoči provedbe lokalnih izbora najavljenih za listopad. Ocijenio je kako ova pitanja mogu značajno utjecati na tijek izborne kampanje, jer su obadva grada posebna i zahtijevaju stalnu pozornost. Inzko je zaključio kako je euroatlantska budućnost jedina realna za BiH, dodajući kako su politički čelnici u BiH u proteklim mjesecima pokazali da mogu postići napredak, a sada im valja dokazati da mogu i više od toga. Na kraju je pozvao međunarodnu zajednicu da ostane ujedinjena glede angažiranja u BiH, sve dok ta zemlja ne dosegne potrebnu razinu stabilnosti.
PODGORICA - Četvrti po redu protuvladin prosvjedni skup održan je se u utorak navečer u Podgorici, a građani su i ovaj put "prošetali" od državnog sveučilišta do zgrade crnogorske vlade, obilazeći "stupove sustava" i tražeći od premijera Igora Lukšića da podnese ostavku. Bio je to odgovor organizatora prosvjeda, Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Unije Slobodnih sindikata (USSCG) i Studentske unije na poruku premijera Igora Lukšića da nema namjeru podnijeti ostavku, koju su od njega zatražili na prethodnom skupu održanom 5. svibnja, već da će on i njegova vlada ostati posvećeni euroatlanskim integracijama i rješavanju socijalnih i gospodarskih prilika u zemlji. Prosvjed u utorak održan je pod nazivom "Hoćemo sretniju Crnu Goru" i na njemu je sudjelovalo nekoliko tisuća ljudi. Opet se tražila ostavka premijera Lukšića i njegove vlade koju prosvjednici smatraju "nesposobnom za svoj posao i za borbu s organiziranim kriminalom". Organizatori prosvjeda pozvali su građane na neposlušnost režimu i pružanje nenasilnog otpora. Premijer Lukšić je kazao, komentirajući zahtjeve prosvjednika, da oni koji traže njegovu ostavku ne nude jasnu alternativu šta poslije toga te da će građani Crne Gore na parlamentarnim izborima, vjerojatno u rujnu, imati priliku ocijeniti rad aktualne izvršne vlasti. Građani Crne Gore nezadovoljni su trenutnim socijalnim i ekonomskim stanjem u zemlji. Posljednjih nekoliko mjeseci došlo do brojnih poskupljenja, osobito struje, što predstavlja novi udar na standard građana. Nezadovoljni su i ukupnim procesom privatizacije, koju nazivaju pljačkaškom, pa sada oni moraju plaćati ceh kardinalnim promašajima u gospodarskoj politici. Novi prosvjed zakazan je za 24. svibnja.
BERLIN - Francuski predsjednik Francois Hollande izjavio je nakon sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu da Europa mora razmotriti sve moguće mjere koje mogu potaknuti ekonomsku aktivnost i rast, javljaju agencije. Hollande, koji mjerama za poticanje rasta želi ublažiti politiku stroge štednje kakvu zagovara Berlin, rekao je na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s Merkel da Francuska i Njemačka žele da Grčka ostane u eurozoni i kako se nada da će isto pokazati i grčki birači na novim izborima 17. lipnja. "Nadam se da Grcima možemo poručiti da je Europa spremna dodati mjere za poticanje rasta i potporu ekonomskoj aktivnosti", kazao je Hollande. Njemačka i Francuska voljne su razmotriti "mjere za rast u Grčkoj, ako ta zemlja to zatraži", rekla je Merkel, koja je, kako javljaju agencije, dodala da postoje neke općenite "točke razumijevanja" između nje i Hollandea po pitanju poticanja rasta. "Kada govorimo o rastu, suglasni smo da sve ideje i prijedloge treba staviti na stol i vidjeti što nam sve stoji na raspolaganju, kakve zakonske mogućnosti imamo da ih pokrenemo", dodao je. "Ja sam spreman staviti sve na stol na summitu EU-a 23. svibnja, uključujući i euro-obveznice", koji su dosad bili tabu tema za Njemačku, kazao je Hollande, ponovivši da želi ponovne pregovore o fiskalnom paktu, ali je odmah dodao da ih neće poticati prije konzultacija s kancelarkom. Unatoč delikatnosti sastanka, piše AFP, obje državnika na 'pressici' su djelovali opušteno i bili nasmiješeni. Merkel je kazala da su Francuska i Njemačka "svjesne odgovornosti koju imaju za razvoj Europe" i da im je dužnost raditi zajedno. Hollande je dodao da je dvije zemlje žele zajedno raditi za europsku dobrobit i da on želi uravnotežen i odnos pun poštovanja između Pariza i Berlina. Hollande je, inače, imao težak prvi radni dan. Krštenje mu nije bilo vatreno, nego vodeno. Osim brojnih obaveza, polaganja prisege, nastupnog govora, nekoliko protokolarnih dužnosti, imenovanja premijera i prvog putovanja u inozemstvo, pratile su ga i silne neprilike s lošim vremenom. Prvo je pokisao do "gole kože" tijekom inauguralne parade, pa zatim nakon presvlačenja još jednom na svečanosti polaganja vijenca na grob neznanog vojnika kod Slavoluka pobjede. Putem do Berlina njegov je predsjednički zrakoplov pogodio grom pa se morao vratiti u Pariz i iz sigurnosnih razloga sjesti u drugi. Kako je u do tada sunčani Berlin kasnio dva sata, sustigla ga je oluja koja ga je cijeli dan pratila u Francuskoj i "oprala" ga i u Njemačkoj. Prije susreta s kancelarkom Merkel morao se presvući i treći put. Hollandeove nevolje s nevremenom tako su se pretvorile u glavnu šalu francuskih medija, posebno satiričkog tjednika Le Canard Enchaine koji je tome posvetio cijelu svoju naslovnicu. Njemačka kancelarka bila je blaža i nakon radne večere sugerirala da je Hollandeov dolazak u Berlin unatoč udaru groma možda dobar predznak njihove buduće suradnje.
WASHINGTON/ZAGREB - Jamie Dimon zadržat će položaj predsjednika i izvršnog direktora velike američke banke JPMorgan Chase, unatoč nedavnom gubitku od dvije milijarde dolara i padu vrijednosti dionice banke za 12 posto, objavili su u utorak američki mediji. Dioničari su na godišnjem sastanku u Tampi, na Floridi, velikom većinom glasali da Dimon ostane na čelu uprave i odobrili mu isplatu kompenzacijskog paketa. Samo 40 posto dioničara glasalo je za neobvezujući prijedlog o razdvajanju radnog mjesta predsjednika i izvršnog direktora, čime bi Dimon bio smijenjen s dužnosti predsjednika. Banka nije objavila konačne rezultate glasanja, koji kasnije trebaju biti podneseni Komisiji za burze i vrijednosnice (SEC). Njegov bonus iz prošle godine od 23 milijuna dolara dioničari su odobrili s 91 posto glasova. Dimon je rekao dioničarima da si je greške tvrtka sama nanijela, te da se "to nije trebalo nikada dogoditi", a novinarima je kasnije rekao da "dolar uvijek stane kod njega", odnosno da je on taj koji odlučuje i snosi odgovornost. Neki dioničari su na skupštini kritizirali Dimona zbog gubitaka, koji su poljuljali povjerenje ulagača u banku i zakomplicirali napore JPMorgana protiv strože regulacije Wall Streeta. Pastor Seamus Finn, predstavnik dioničara iz katoličke organizacije Misionari bezgrešne Marije, rekao je da su dioničari i prije čuli isprike Dimona za krizu s hipotekarnim kreditima i druge probleme. "Čuli smo taj isti refren: Naučili smo iz svojih grešaka. To se više nikada neće ponoviti", rekao je Finn i dodao "pitam se da li vi to slušate?". Nakon objave gubitka od dvije milijarde dolara u dva dana trgovanja na burzi, dionica JP Morgan Chasea pala je za 12 posto, a banka je izgubila gotovo 20 milijardi dolara tržišne vrijednosti. U utorak se dionica oporavila i rasla za 3 posto. U ponedjeljak je Bijela kuća objavila kako gubitak JPMorgana naglašava potrebu za strožim propisima na Wall Streetu, kao što su financijske reforme sadržane u tzv. Dodd-Frankovu zakona, čiji je veliki zagovornik predsjednik Barack Obama. Ina Drew, glavni investicijski dužnosnik banke izjavila je u ponedjeljak da će podnijeti ostavku. Drew je bila na čelu odjela JPMorgana odgovornog za dvije milijarde dolara gubitka.
BOGOTA - Najmanje pet ljudi je poginulo, a oko dvadesetak je ozlijeđeno u eksploziji u kolumbijskoj prijestolnici Bogoti, javlja u utorak BBC pozivajući se na policijske i bolničke izvore. Među ozlijeđenima je i bivši ministar pravosuđa i unutarnjih poslova Fernando Londono, potvrdio je kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos. Prema Santosovim riječima, upravo je Londono, koji je ministarsku dužnost obnašao od 2002. do 2004., bio meta napada. Poginuli su, dodao je, njegov vozač i policijski pratitelj. Londono se nalazi u bolnici i njegovo je stanje stabilno. Gradonačelnik Bogote Gustavo Petro osudio je napad i pozvao stanovnike na budnost te da se "udruže protiv mržnje". Do eksplozije je došlo svega nekoliko sati pošto je policija deaktivirala eksploziv postavljenu automobilu blizu policijskog stožera. Motivi napada zasad su nepoznati.
WASHINGTON/ZAGREB - Bivši američki predsjednik George W. Bush izjavio je u utorak da podržava vjerojatnog republikanskog kandidata Mitta Romneyja u utrci za Bijelu kuću. "Ja sam za Mitta Romneya", izjavio je Bush za TV mrežu ABC News nakon što je na skupu u Washingtonu održao govor o promicanju ljudskih prava u svijetu, u okviru kampanje koju vodi njegov Predsjednički centar. Bushova potpora nije iznenađenje, s obzirom na to da je Romney gotovo sigurni predsjednički kandidat Republikanske stranke. No, 43. predsjednik SAD-a do sada nije sudjelovao u predizbornoj kampanji 2012., niti je davao javne komentare u kojima bi pokazao potporu Romneyju, navodi ABC News. Romney je u ožujku dobio formalnu potporu Bushovih roditelja, bivšeg predsjednika George H.W. Busha i Barbare Bush, a podržao ga je i njihov mlađi sin Jeb Bush, bivši guverner Floride. Ljudi koji su radili u Bushovoj administraciji kažu kako sumnjaju da će bivši predsjednik biti u Romneyjevoj kampanji ove godine. Čak i u svom poslijepredsjedničkom životu, Bushu se, prema anketama, još uvijek pripisuje puno krivnje za loše gospodarstvo, iako je postao popularniji otkako je napustio Bijelu kuću. U ožujku Romney je dobio potporu bivšeg predsjednika Georgea H.W. Busha, koji je održao zajedničku tiskovnu konferenciju s bivšim guvernerom Massachusettsa u svom uredu u Houstonu. No, kada je novinar pitao Romneyja je li se sastao s 43. predsjednikom dok je bio u Teksasu, Romney je odgovorio: "Nisam se sastao s predsjednikom Georgeom W. Bushom, razgovaramo s vremena na vrijeme". Nakon konferencije za novinare, moglo se čuti kako Bush stariji pita Romneyja je li ga njegov sin podržao. "Ne", odgovorio je tada Romney.