BRUXELLES - Pad kreditnog rejtinga talijanskih banaka, među kojima su i dvije koje djeluju u Hrvatskoj, ne treba zabrinjavati njihove štediše i oni mogu mirno spavati, izjavio je u utorak u Bruxellesu hrvatski ministar financija Slavko Linić. "Oni nemaju apsolutno nikakva razloga za zabrinutost. Pad kreditnog rejtinga nema nikakve veza sa štedišama i svi oni mogu mirno spavati. Sustav je stabilan, a kredibilnost banaka se prije svega odnosi na kreditiranje i ulaganje, a štediše se apsolutne sigurne", rekao je Linić zamoljen da komentira odluku američke rejtinške agencije Moody's, koja je snizila rejting za 26 talijanskih banaka, među kojima i dvije banke koje djeluju i u Hrvatskoj, Intesa San Paolo i Unicredit. Ista je poruka i zamjenika guvernera HNB-a Borisa Vujčića. "Pad rejtinga talijanskih banaka odražava nekoliko stvari, jedna je pogoršanje kvalitete aktive, druga je okruženje koje je sve lošije u eurozoni, treće su uvjeti financiranja na tržištima, ali to nije nešto što bi trebalo zabrinjavati hrvatske štediše pogotovo što te banke, bar one koje su prisutne u Hrvatskoj, i dalje imaju dovoljno dobar rejting", rekao je Vujčić. Linić i Vujčić sudjelovali su u Bruxellesu na sastanku ministara financija zemalja članica Europske unije. Na sastanku se razgovoralo i o pretpristupnim ekonomskim programima (PEP) Hrvatske, kao pristupajuće zemlje, te zemalja kandidata.
LJUBLJANA - Razgovor predsjednika slovenske i hrvatske vlade Janeza Janše i Zorana Milanovića u utorak u Mariboru odvijao se u korektnoj i prijateljskoj atmosferi, pri čemu su obojica istaknuli da su odnosi dviju država dobri, te da će njihove vlade poštovati obveze koje su bile dogovorene već ranije, vodeća je ocjena slovenskih medija. Svi slovenski mediji u prvi plan ističu izjavu Janše o problematici Ljubljanske banke, u kojoj je izrazio zadovoljstvo što je od predsjednika hrvatske vlade dobio jamstvo kako na tom području "sve ostaje ostaja onako kako je bilo dogovoreno kad je Hrvatska zatvarala poglavlja za ulazak u EU, pa i poglavlje broj četiri, da se u tom pogledu ništa nije promijenilo".
BRUXELLES - Hrvatska se u utorak potpisivanjem zajedničke izjave pridružila skupini od 10 zemalja članica EU-a koje podržavaju prijedlog Europske komisije o znatnijem povećenju europskog proračuna za sljedeću godinu. Hrvatski ministar financija Slavko Linić potpisao je u utorak u Bruxellesu zajedničku deklaraciju s kolegama iz Bugarske, Estonije, Mađarske, Latvije, Litve, Malte, Poljske, Portugala, Rumunjske i Slovačke. Komisija je predložila proračun za sljedeću godinu izražen u obvezama od 150,9 milijardi eura, što je povećanje od dva posto u odnosu na ovogodišnji proračun i riječ je nominalnom povećanju jer je tolika sadašnja stopa inflacije. Proračun izražen u stvarnim plaćanjima predložen je u iznosu od 137,9 milijardi eura, što je 6,8 posto više od ovogodišnjeg proračuna. Više zemalja članica protive se takvom povećanju, tvrdeći da se u vremenima krize i proračunskih rezova u državama članicama mora smanjiti i europski proračun. Europska komisija s druge strane ističe da je to potpuno izokretanje stvarnosti, jer je tu riječ o plaćanju ranije preuzetih obveza koje su izglasale same države članice. Ministri financija 10 zemalja članica i Hrvatske kao pristupajuće zemlje ističu u svojoj izjavi da se "napori EU-a i skromni javni resursi treba usredotočiti prije svega na rast i zapošljavanje. U tom kontekstu, kohezijska politika ima ključnu ulogu za investicije za izlazak iz krize".
SALZBURG - Austrijsko je pravosuđe ustupilo Hrvatskoj postupak zbog pranja novca protiv bivšeg predsjednika hrvatske vlade Ive Sanadera nakon što je hrvatsko pravosuđe prihvatilo odgovarajući zahtjev državnog odvjetništva za istraživanje gospodarskog kriminala i korupcije u Beču, objavilo je u utorak to austrijsko državno odvjetništvo. "Postupak će se voditi u Hrvatskoj", izjavio je za austrijsku novinsku agenciju APA glasnogovornik austrijskog državnog odvjetništva za istraživanje gospodarskog kriminala i korupcije Martin Ulrich. Jedna banka iz Tirola podnijela je u prosincu 2010. prijavu zbog sumnje u pranje novca, nakon što je utvrdila da se na bankovnim računima Sanadera ili nekog od članova njegove obitelji nalazi iznos od 1,3 milijuna eura. Sanaderova je obrana međutim ustvrdila kako je riječ o "novcu što ga je zaradio prije svoje političke karijere". Sanader također odbacuje optužbe da je umiješan u aferu vezanu za korušku banku Hypo Alpe Adria, odnosno da je u tome slučaju primao proviziju. Austrijsko državno odvjetništvo za istraživanje gospodarskog kriminala i korupcije početkom je godine zatražilo od hrvatskog pravosuđa da preuzme slučaj vezan sa sumnju u pranje novca. Austrijsko pravosuđe smatra da se slučaj treba dalje voditi u Hrvatskoj, budući da je djelo za koje se Sanadera sumnjiči počinjeno u Hrvatskoj gdje se i on sada nalazi. Ukoliko Sanader u Hrvatskoj bude oslobođen optužbi, slučaj će biti okončan i za austrijsko pravosuđe, pojasnila su pravosudna tijela u Beču.
ZAGREB - Predsjednik Haaškoga suda Theodor Meron odbio je u utorak, dan prije početka suđenja bivšem zapovjedniku vojske bosanskih Srba generalu Ratku Mladiću za genocid u BiH, zahtjev njegove obrane za izuzećem jednog od članova sudskog vijeća Alphonsa Oriea i odgodom početka suđenja, objavio je ICTY. Meron je ocijenio da su tvrdnje obrane da je Orie pristran zbog toga što je Nizozemac te zbog toga što je bio član sudskih vijeća koja su sudila Mladićevim suradnicima neutemeljene. Obrana je podnijela proteklih dana ukupno dva zahtjeva za odgodom početka suđenja. U prvom podnesenom u petak tražila je odgodu suđenja zbog navodne pristranosti Orieja a u drugom zahtjevu podnesenom u ponedjeljak tražila je odgodu početka suđenja za šest mjeseci tvrdeći da tužiteljstvo nije na vrijeme predalo sve dokaze obrani. Suđenje Mladiću trebalo bi započeti u srijedu pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) u Haagu uvodnim riječima tužitelja dok će obrana svoje uvodne riječi iznijeti na početku dokaznog postupka obrane. Tužitelji bi prvog od svojih 140 svjedoka trebali izvesti 29. svibnja. Mladić je optužen za genocid u BiH počinjen pokoljem tisuća muslimanskih muškaraca u Srebrenici u srpnju 1995. godine, progon muslimanskog i hrvatskog stanovništva širom BiH, višegodišnju opsadu i teror stanovnika Sarajeva i uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce.
BEOGRAD - Voditelj izaslanstva Europske unije (EU) u Srbiji Vincent Degert izjavio je u utorak da će nakon ulaska Hrvatske u Uniju, 1.srpnja 2013 godine, doći do prirodne stanke u proširenju EU, jer zemlje balkanske regije, koje teže članstvu u uniji, još nisu započele s pregovorima o pristupanju. Degert je u izjavi novinarima u Beogradu izrazio nadu da će do polovice 2012. Crna Gora započeti pregovore o pristupanju EU, kao i da će te pregovore Srbija započeti do kraja 2012. ili početkom slijedeće godine. Podsjetio je kako pregovore o pristupanju s Unijom trenutačno vode samo Turska i Island, kao i da nakon završetka pregovora o pristupanju dolazi sporazum o pristupanju koji mora biti ratificiran u zemlji koja pristupa EU, kao i u svim zemljama članicama Unije. Navodeći kako ne zna hoće li ta stanka u proširenju Unije trajati kraće ili dulje, Degert je istaknuo kako je riječ o prirodnoj stanci u kojoj, kako je rekao, nema "ničeg novog ni posebnog".
BEJRUT - Najmanje 43 osobe ubijene su u utorak u Siriji, od čega 20 dok su prisustvovali pogrebu u sjevernom dijelu zemlje, izvijestio je sirijski Ured za ljudska prava sa sjedištem u Londonu, ocijenivši napad na pogrebnu povorku "masakrom". "Pripadnici sirijskog režima u utorak su počinili masakr u Kan Šejkunu" u sjeverozapadnoj pokrajini Idleb, objavio je londonski Ured, zatraživši hitnu istragu o tome. Kako je objavio sirijski Ured za ljudska prava, pripadnici sirijskog režima ubili su 20 osoba koje su u Kan Šejkunu prisustvovale pokopu muškarca iz istog sela, ubijenog dan ranije. Napadu je svjedočilo i sedam promatrača UN-a i njihova su tri vozila oštećena. Njihovo konvoj pogodila je i jedna eksplozivna naprava. Uhvaćeni između dvije vatre, promatrači su zaštitu našli među ustaničkim borcima. Glasnogovornik oporbenog vijeća kazao je da se radi na njihovu sigurnom izlasku iz Kan Šejkuna. Vladini mediji tvrde da su pucnjavu počeli ustanici i da su oni ti koji su napali promatrače UN-a. I u ostalim dijelovima Sirije u utorak je bilo dosta nasilja i napada snaga režima, u njima su smrtno stradale stradale 23 osobe - 22 civila i jedan dezerter.
ATENA - Grčka će raspisati nove izbore nakon neuspjelih pokušaja da sastavi novu vladu u utorak, devet dana nakon zadnjih izbora koji nisu dali većinskog pobjednika te se politička kriza nastavlja, a prezadužena članica Europska unija sve je bliže stečaju i napuštanju eurozone. Nakon tri dana neuspješnih pregovora o vladajućoj koaliciji, glasnogovornik predsjednika Karolosa Papouliasa proglasio je neuspjeh i objavio da će se morati održati novi izbori. Zasad nije objavio pojedinosti, ali se čini najizglednijim da će se izbori održati sredinom lipnja. Tehnička vlada bit će oformljena u srijedu, rekao je glasnogovornik. Nijedna stranka na izborima 6. svibnja nije dobila potrebnu većinu da sastavi vladu, a stranke se nisu uspjele dogovoriti o koaliciji jer se razilaze između pristaša i protivnika zajma od 130 milijarda eura. Zajam su međunarodne novčarske ustanove odobrile prezaduženoj Grčkoj u zamjenu za bolno rezanje plaća, mirovina i javne potrošnje. Ankete su pokazale da bi na novim izborima pobjednica mogla biti stranka ljevice Syriza koja se pokazala dosljednom u odbacivanju zajmovnih aranžmana. Trebala bi dobiti 27 posto glasova i kao stranka s najviše glasova imat će pravo, prema grčkome zakonu, na nagradnih 50 dodatnih mjesta u parlamentu od 300 te će moći sastaviti vladu.
BERLIN - Neuspjelo formiranje vlade u Grčkoj ozbiljan je korak unatrag, ocijenio je u utorak njemački ministar vanjskih poslova Guido Westewelle. "Riječ je o ozbiljnom nazadovanju kada je riječ o hitno potrebnom povjerenju u snagu reformi u Grčkoj", rekao je šef njemačke diplomacije izrazivši veliku zabrinutost zbog općeg stanja u toj zemlji. Podsjetio je na potrebu, kako je kazao, provedbe teških i bolnih reformi u Grčkoj, jer alternative nema. "To je jedini put prema postizanju gospodarskog rasta i konkurentnosti", smatra Westerwelle. "Željeli bismo da Grčka ostane dio eurozone", izjavio je u utorak navečer Westerwelle - prvi njemački visoki dužnosnik koji je govorio o novim izborima u Grčkoj. Stanovnici Grčke do kraja lipnja moraju ponovno na izbore jer se grčki politički dužnosnici nisu uspjeli dogovoriti oko sastava koalicijske vlade, a nakon parlamentarnih izbora održanih 6. svibnja. Kancelarka Angela Merkel u utorak navečer u Berlinu će ugostiti novoga francuskog predsjednika Francoisa Hollanda te s njim, među ostalim, razgovarati o krizi u eurozoni, kao i o situaciji u Grčkoj.
WASHINGTON/ZAGREB - Nova anketa američke TV mreže CBS News i lista The New York Times, objavljena u utorak, pokazala je da se vjerojatni republikanski predsjednički kandidat Mitt Romney nalazi u malom vodstvu ispred predsjednika Baracka Obame šest mjeseci uoči predsjedničkih izbora. Romney, bivši guverner Massachusettsa, vodi ispred Obame s 46 prema 43 posto glasova, pokazalo je ispitivanje. Prošloga su mjeseca u istoj anketi Romney i Obama vodili mrtvu trku rezultatom 46 prema 46 posto glasova. Novo ispitivanje raspoloženja američkih birača provedeno je 11. svibnja. Nijedan od dvojice kandidata nije imao više od šest postotnih bodova prednosti otkako su CBS News i The New York Times u siječnju počeli voditi istraživanje o njihovu izbornom sučeljavanju.
VATIKAN - Talijanska modna kuća Benetton pristala je isplatiti donaciju katoličkoj dobrotvornoj udruzi i tako okončati sudski spor s Vatikanom zbog oglasnog plakata na kojem papa Benedikt XVI. ljubi u usta imama, potvrdio je u utorak Vatikan. Glasnogovornik Federico Lombardi je kazao da je Vatikan odnio moralnu pobjedu, obranivši ugled Pape pravnim sredstvima. Benetton je obećao da neće više distribuirati tu fotomontažu te da će pokušati zaustaviti korištenje slike trećih strana. Također se obvezao da fotografiju Pape ni u buduće neće koristiti bez dopuštenja. Fotografija Pape bila je dio šokantne promotivne kampanje pod sloganom UNHATE u kojoj su prikazani brojni svjetski čelnici. Tako, primjerice, Barack Obama na jednoj fotomontaži ljubi Huga Chaveza, predsjednika Venezuele. Kampanja je pokrenuta u studenome, a Vatikan je odmah prosvjedovao i najavio pravnu akciju. Talijanska modna kuća brzo je uklonila fotomontaže Pape, ali joj to nije pomoglo u izbjegavanju sudskog spora. Iznos koji je Benetton uplatio katoličkoj dobrotvornoj udruzi je nepoznat.
RAMALAH - Suprotstaviti se Izraelu nenasiljem može polučiti ohrabrujuće rezultate, izjavili su u utorak Palestinci nakon što je štrajk glađu zatvorenika urodio ustupcima izraelske strane. Dogovor o prekidu jednomjesečnog štrajka glađu, na koji je u ponedjeljak pristalo oko 1.600 palestinskih zatvorenika, sklopljen je uoči Dana nakbe (Dan katastrofe) kojim Palestinci obilježavaju proglašenje izraelske države 15. svibnja 1948., nakon čega je 700.000 Palestinaca napustilo ili je bilo primorano napustiti svoje domove. Dvojica palestinskih zatvorenika gladovala su čak 77 dana, izazvavši bojazan izraelske strane od negativnih odjeka ukoliko umru. Prema dogovoru kojem je kumovao Egipat, Izrael je pristao ukinuti samicu za 19 Palestinaca i ukinuti zabranu posjeta obitelji i rođaka koji žive u Pojasu Gaze, području pod kontrolom Hamasa. Izrael je također pristao osloboditi zatvorenike zatočene bez suđenja šest ili više mjeseci, prema odredbi o tzv. "administrativnom pritvoru". "Nadam se da će ovaj potez Izraela pridonijeti izgradnji povjerenja između dviju strana i promicanju mira", kazao je Mark Regev, glasnogovornik premijera Benjamina Netanyahua.
PARIZ - Novi francuski predsjednik Francois Hollande imenovao je u utorak predsjednika kluba zastupnika socijalista Jean-Marca Ayraulta za novog francuskog premijera. Jean-Marc Ayrault (62) zadužen je sastaviti novu francusku vladu čiji će sastav biti objavljen u srijedu. Ayrault preuzima dužnost koju je u vladi dosadašnjeg predsjednika Nicolasa Sarkozyja obavljao Francois Fillon od svibnja 2007. do svibnja 2012. Poput Hollandea ni Ayrault nije nikada bio ministar. Predsjednik kluba zastupnika socijalista u Nacionalnoj skupštini, Ayraut je zastupnik od 1986., a gradonačelnik Nantesa od 1989. Posebni Hollandeov savjetnik tijekom predsjedničke kampanje Jean-Marc Ayrault, po struci profesor njemačkog jezika i dobar poznavatelj Njemačke, odabran je za premijera unatoč osudi iz 1997. za pogodovanje prilikom dodjele posla na javnom natječaju.
NEW YORK - Dominique Strauss-Kahn podnio je tužbu zbog lažnih izjava, klevete i zlouporabe pravosuđa protiv gvinejske sobarice Nafissatou Diallo koja ga je optužila za silovanje u hotelu Sofitelu u New Yorku prije godinu dana, doznaje se u utorak. Po tužbi predanoj na sudu u Bronxu, koju je agencija France Presse u utorak dobila na uvid, bivši glavni direktor Međunarodnoga monetarnog fonda traži od Diallo milijun dolara, optuživši je da je "potpuno svjesno i namjerno dala redarstvenicima lažne izjave" i tako naštetila njegovu ugledu u svijetu, zbog čega je izgubio "druge poslovne prilike". U sudskim dokumentima koje je na početku afere objavio New York Post na svojoj internetskoj stranici, Strauss-Kahn podsjeća da su ga u vrijeme događaja "neki smatrali idućim francuskim predsjednikom". U tužbi se ističe da se spolni odnos s Diallo 14. svibnja 2011. dogodio uz "obostrani pristanak", bez "prisile i nasilja", dodavši da je nije ozlijedio. "Uz pomoć osoblja Sofitela", jedan sat nakon događaja u hotelskoj sobi, Diallo je slagala policiji da ju je Kahn silovao "iako je znala da to nije istina", dodaje se u tužbi.
BRUXELLES - NATO je u utorak objavio da je na summit koji će se sljedeći tjedan održati u Chicagu uputio pozivnicu Pakistanu, uklonivši tako pritajenu prijetnju da bi tu zemlju mogao isključiti iz pregovora o budućnosti Afganistana. "Saveznici su odlučili na summit u Chicagu, gdje će se razgovarati i o Afganistanu, pozvati pakistanskog predsjednika Asifa Alija Zardarija", izjavila je glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu, objasnivši da će na tom sastanku biti zemlje uključene u operaciju ISAF, Japan, Rusija te zemlje regije. "Taj će sastanak biti potvrda snažne obveze koju međunarodna zajednica ima prema narodu Afganistana i njegovoj budućnosti. Pakistan igra važnu ulogu u toj budućnosti", dodala je Lungescu. Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen je ranije najavio da bi Pakistan mogao biti isključen sa summmita nakon što je Islamabad odbio ponovo otvoriti opskrbne pravce prema Afganistanu. Pakistan se na to odlučio nakon što je u napadu NATO-a prošlog studenoga poginulo 24 pakistanskih vojnika. Bojkotirao je i međunarodnu konferenciju o Afganistanu održanu u prosincu u Bonnu, također u znak prosvjeda protiv zračnih napada NATO-a.