BEOGRAD - Prema konačnim rezultatima izbora za srbijanskog predsjednika, koje je u četvrtak navečer objavilo srbijansko državno izborno povjerenstvo, kandidat koalicije predvođene Demokratskom strankom (DS) Boris Tadić i kandidat Srpske napredne stranke (SNS) Tomislav Nikolić osvojili su najveći broj glasova u prvome krugu. Tadić je, po podatcima izbornog povjerenstva, osvojio 25,31 posto glasova, dok je Nikolić osvojio 25,02 posto glasova, a njih dvojica će se za potporu birača boriti u drugom krugu predsjedničkih izbora 20. svibnja. Na parlamentarnim izborima, održanim u nedjelju kada i predjednički, prema konačnim rezultatima izbornog povjerenstva, koalicija oko Nikolićevog SNS-a osvojila je 73 od ukupno 250 zastupničkih mandata koliko čini srbijanski parlament, dok je koalicija oko Tadićevog DS-a dobila 67 mandata. Na trećem je mjestu koalicija koju predvodi Socijalistička partije Srbije (SPS) Ivice Dačića, kojoj pripada 44 mandata, a slijedi Demokratska stranka Srbije (DSS) Vojislava Koštunice s osvojenim 21 mandatom. U novi saziv parlamenta ulazi i koalicija "Preokret" okupljena oko Liberalno demokratske partije (LDP) Čedomira Jovanovića, koja je dobila 19 mandata, kao i Ujedinjeni regioni Srbije (URS) Mlađana Dinkića sa 16 mandata.
SARAJEVO - Zastupnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine u četvrtak je u prvom čitanju podržao prijedlog proračuna za 2012., u iznosu od 950 milijuna konvertibilnih maraka (oko 475 milijuna eura). Nakon gotovo cjelodnevne rasprave, za proračun u iznosu kojega je predložilo vijeće ministara BiH, od 42 zastupnika koliko ih je u zastupničkom domu glasovalo je 26 zastupnika iz pet od šest stranaka članica vladajuće koalicije. Zastupnici iz Stranke demokratske akcije (SDA) bili su protiv, iako je i ta stranka u vladajućoj koaliciji, a svoje protivljenje obrazložili su tvrdnjom kako je predloženi iznos nedostatan za učinkovito funkcioniranje ključnih državnih institucija, uključujući i agencije za provedbu zakona. Slične argumente iznijeli su i predstavnici oporbenih stranaka. Zastupnik HDZ BiH u državnom parlamentu Dragan Vrankić kazao je kako i njegova stranka ima stanovitih rezervi u odnosu na predloženi sporazum, no odlučila ga je poduprijeti jer smatra da je bilo kakav proračun bolji od tromjesečnih odluka o privremenom financiranju o kojima funkcioniranje države ovisi već gotovo godinu i pol. Obrazlažući prijedlog proračuna na početku sjednice zastupničkog doma, ministar financija Nikola Špirić ocijenio je kako je on realan i temeljen na procjeni ostvarivih prihoda.
SARAJEVO - Posao međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini još nije završen i ona se mora nastaviti angažirati kako bi se osiguralo poštivanje Daytonskog sporazuma, ocjena je koju je u četvrtak u Washingtonu dužnosnicima američke administracije predočio visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Valentin Inzko. Kako je priopćeno iz njegova sarajevskog ureda (OHR), Inzko se tijekom dana sastao sa zamjenikom američke državne tajnice Williamom Burnsom te Samanthom Power, posebnom savjetnicom predsjednika Baracka Obame, a razgovarali su o stanju u BiH uoči sjednice Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) zakazane za 22. i 23. svibnja. Inzkova je ocjena kako je "nakon šest teških godina" u BiH nakon uspostave novog vijeća ministara došlo do stanovitog napretka, no stanje je takvo da međunarodna zajednica mora nastaviti djelovati a pri tom je od ključnog značenja da SAD ostanu "čvrsto angažirane" u BiH. Među značajne izazove koje valja što prije rješiti, Inzko je ubrojao probleme u Mostaru odnosno potrebu izmjene izbornih pravila koji vrijede za taj grad kako bi se i u njemu 7. listopada mogli provesti lokalni izbori. Inzko idućeg tjedna putuje u New York, kako bi u utorak Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda predstavio svoje redovito šestomjesečno izvješće o stanju u BiH.
SARAJEVO - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u četvrtak kako mu je žao što postoje oružane snage Bosne i Hercegovine, a istodobno je za Ratka Mladića, koji je optužen za najteže ratne zločine, kazao kako je "značajna povijesna osoba". "Moram kazati da mi je žao što smo donijeli odluku o stvaranju oružanih snaga BiH i ukidanju vojske RS", izjavio je Dodik u Banjoj Luci tijekom sudjelovanja na cermoniji obilježavanja dana osnutka nekadašnje vojske bosanskih Srba (VRS). 12. svibnja 1992. i formalno je utemeljena vojska na čijem je čelu bio Ratko Mladić, kojega pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) 16. svibnja očekuje početak suđenja za genocid i druge teške oblike kršenja međunarodnog humanitarnog i ratnog prava. Entitetske vojske, koje su u BiH nastavile postojati i nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, ukinute su 2005. pod pritiskom međunarodne zajednice, a istodobno su uspostavljene jedinstvene oružane snage BiH. One broje pet tisuća časnika i profesionalnih vojnika uz deset tisuća ljudi u sastavu tzv. aktivne pričuve. Jezgru OS BiH čine tri pješačke pukovnije koje nastavljaju tradiciju nekadašnjeg HVO-a odnosno Armije BiH i VRS po uzoru na sustav regimenti kakav ima britanska vojska.
PARIZ - Novi francuski predsjednik Francois Hollande sastat će se s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u utorak, 15. svibnja poslije podne u Berlinu, neposredno nakon što preuzme dužnost, objavio je AFP, pozivajući se na nekoliko izvora. Nakon što u utorak obavi primopredaju dužnosti s dosadašnjim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem, Hollande bi poslije podne trebao stići u Berlin, gdje će s Merkel sudjelovati na radnoj večeri, nakon koje je predviđena konferencija za novinare. Francois Hollande želi ponovno otvoriti pregovore o europskom paktu proračunske discipline kako bi on bio dopunjen mjerama za gospodarski rast. Njemačka kancelarka se protivi bilo kakvim novim pregovorima o proračunskom sporazumu i poticanju rasta povećanjem javne potrošnje. Merkel je u četvrtak ocijenila bitnim da svi prihvate ideju kako će "izlazak iz krize biti dug proces" tijekom kojeg se treba uhvatiti ukoštac sa strukturnim problemima nekih europskih zemalja kao što su "katastrofalna zaduženost" i "nedostatna konkurentnost".
ZAGREB - Kofi Annan, posebni mirovni izaslanik UN-a i Arapske lige za Siriju, osudio je u četvrtak napade u Damasku s 55 žrtava i 372 ranjenih prema najnovijim podacima, a osude su izrekli i Europska unija i Sjedinjene Države te Francuska koja je oštro ukorila sirijski režim, prenose agencije. "Ovi užasni napadi neprihvatljivi su i nasilje u Siriji mora prestati", poručio je Annan priopćenjem objavljenim u Ženevi, prenosi Reuters. U dvostrukom napadu u glavnome gradu Sirije ubijeno je 55 osoba, a ranjene su 372, prema najnovijim podacima koje prenose agencije te izvješavaju o apokaliptičnim slikama na poprištu napada. Europska unija u izjavi kojom je osudila dvostruki napad u Siriji rekla je da nova eksplozija nasilja "sve više otežava Annanovu misiju "no ona upravo zbog toga postaje sve važnija", javlja AFP. Annanov plan "i dalje je najbolji način za napredak" prema rješenju sirijske krize, rekao je glasnogovornik diplomatske službe Europske unije Michael Mann u Bruxellesu. Sirijski režim i oporba međusobno se optužuju za atentate, što uobičajeno čine, a Kofi Annan je poručio da je prioritet "zaustaviti ubijanje". "Sjedinjene Države osuđuju najoštrijim rječnikom današnje napade u Damasku", objavilo je američko veleposlanstvo u Bejrutu i poručilo da je "neselektivno ubijanje civila za osudu i neprihvatljivo u bilo kojem kontekstu" te pozvalo "sirijski režim da potpuno i odmah provede mirovni plan".
MOSKVA/PEKING - Rusija je osudila dva samoubilačka bombaška napada u Siriji u kojima je poginulo 55 ljudi, optuživši u četvrtak neimenovane strane zemlje za poticanje takvog nasilja te poručivši da Moskva neće podleći pritiscima da promijeni svoje stajalište o sirijskom sukobu. Na sastanku sa sirijskim veleposlanikom u Moskvi, zamjenik ministra vanjskih poslova Mihail Bogdanov "odlučno je osudio terorističke napade u Siriji posljednjih dana". Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji se nalazi u posjetu Pekingu, otišao je još dalje i kazao da krivnju snose strane države. "Neki od naših stranih partnera rade praktične stvari kako bi situacija u Siriji eksplodirala u doslovnom i prenesenom značenju. Mislim na ove eksplozije", rekao je Lavrov čije riječi prenosi RIA. Ruski šef diplomacije nije poimence naveo zemlje, aludirajući tek na one koje žele osigurati krhko primirje koje nije zaustavilo krvoproliće između snaga predsjednika Bašara al-Asada i pobunjenika. "Čelnici međunarodne zajednice imaju utjecaj na te oružane skupine. Taj bi utjecaj trebali iskoristiti za dobro, a ne zlo", dodao je Lavrov na konferenciji za novinare nakon susreta s kineskim kolegom Yangom Jiechiem i ocijenio da se na Rusiju želi izvršiti pritisak da promijeni svoje stajalište. U dvostrukom napadu u glavnome gradu Sirije ubijeno je 55 osoba, a ranjene su 372, prema najnovijim podacima koje prenose agencije te izvješavaju o apokaliptičnim slikama na poprištu napada.
LONDON - Desetci tisuća zaposlenika u javnom sektoru u Velikoj Britaniji bili su u četvrtak ponovo u štrajku protiv mirovinske reforme koju vlada kani provesti i koja je potaknula više štrajkova u zadnjih osamnaest mjeseci. Sindikati koji obično ne iznose podatke o broju sudionika, očekivali su do 400.000 prosvjednika, nakon rekordnog odaziva u studenome, kada se, po njihovoj procjeni, okupilo gotovo dva milijuna nezadovoljnih. Zaposleni u javnoj upravi, asistenti na sveučilištima, policajci, zatvorski čuvari, zaposleni u zdravstvu i ministarstvu obrane pridružili su se štrajku, kao i zaposleni u useljeničkoj službi, zbog čega se strahovalo od stvaranja gužvi u zračnim lukama. Više od 20.000 policajaca prosvjedovalo je u Londonu protiv te reforme, ali i protiv smanjenja proračuna za policiju, noseći crne kacige s natpisom "rezovi su zločin". Vlada je izvijestila da je u štajku sudjelovalo tek 100.000 zaposlenih u javnim službama. Reforma predviđa produljenje dobi za umirovljenje do 67 godina, pa i 68, sa sadašnjih 60 godina te povećanje doprinosa. Vlada je u srijedu potvrdila ta načela reforme, ističući da sadašnji sustav nije održiv.
ZAGREB - Amerikanci su naklonjeniji predsjedniku Baracku Obami nego njegovu suparniku na sljedećim predsjedničkim izborima u studenome, republikancu Mittu Romneyu, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja GfK-a, jedne od najvećih svjetskih agencija za istraživanje tržišta i javnog mnijenja. Rezultati pokazuju da Romney ne uživa vjerodostojnost kod glasača jer manje od trećine ispitanika (31 posto) smatra da Romney govori ono u što vjeruje. Suprotno tome, preko polovice ispitanika, njih 54 posto, smatra da Obama govori ono u što vjeruje. Čak i po pitanju nacionalne sigurnosti i poreza, gdje republikanci tradicionalno uživaju više povjerenja, Obama bolje stoji od Romneya. Tako, na primjer, 53 posto Amerikanaca misli da Obama bolje štiti zemlju, dok je Romneyu povjerenje glede obrane zemlje dalo 37 posto Amerikanaca. Čak i kod poreznih pitanja, Obama je dobio veće povjerenje nego Romney (47posot prema 41 posto). Obamu se, prema toj anketi, također smatra jačim liderom od Romneya (50 posto prema 39 posto). No, u pitanju gospodarstva obojica uživaju gotovo jednaku potporu. Njih 46 posto smatra da je Obama bolje rješenje kada je u pitanju vođenje gospodarstva, a 44 posto više vjeruje Romneyu.
BRUXELLES - Europska povjerenica za unutarnje poslove Cecilia Malmstroem pozvala je u četvrtak europske čelnike da se ugledaju na predsjednika Baracka Obamu koji je podupro istospolni brak. "Mislim da se par koji se voli mora moći vjenčati svuda u Europi, bilo da je riječ o parovima istog ili različitog spola", rekla je Malstroem na Twitteru. "Obama je pokazao predvodništvo u ovom pitanju", dodala je. Malstroem, švedska liberalka, bila je među prvima koji su u srijedu s odobravanjem dočekali Obaminu odluku. Mišljenje je iznijela u svoje osobno ime, a ne u ime Europske komisije. Brak među osobama istog spola dopušten je u pet od 27 zemalja EU-a (Belgija, Španjolska, Nizozemska, Portugal i Švedska). U drugim zemljama EU-a, među kojima i u Francuskoj, dopuštene su civilne zajednice između osoba istog spola.
BRUXELLES - Europski parlament je u četvrtak izglasao izvješće u kojem poziva Europsku komisiju da predloži zakonska rješenja kako bi se riješile sadašnje nejasnoće u slučajevima klevete u medijima, kada oštećena strana živi u jednoj zemlji članici, a optuženi medij ima sjedište u drugoj članici. Sadašnji sustav je prilično nejasan i omogućava primjerice pokretanje procesa u Velikoj Britaniji za klevetu objavljenu u švedskim novinama. Zastupnici traže da se to promijeni i da je nadležno zakonodavstvo one zemlje u kojoj tuženi medij ima sjedište. "Nije razumno očekivati od novinara da poznaje zakone o medijima u svim zemljama članicama prije nego što odluči napisati i objaviti članak. Takva situacija dovodi do autocenzue i nije prihvatljiva", istaknula je švedska zastupnica Cecilia Wikstroem, koja je predložila izviješće.