BUDIMPEŠTA - Hrvatski premijer Zoran Milanović i njegov mađarski domaćin Viktor Orban složili su se u ponedjeljak u Budimpešti da je u interesu obje zemlje da tvrtke INA i MOL dobro posluju, ali su kazali da se problemi ne mogu rješavati na međudržavnoj razini jer ni mađarska vlada ni sadašnja hrvatska s procesom preuzimanja nemaju ništa. "U obostranom je interesu da stvari funkcioniraju i da obje kompanije stvaraju profit i plaćaju porez. To je zajednički interes", rekao je Milanović na konferenciji za novinare. "Ovo je stvar koja se možda tiče hrvatskog pravosuđa, ali ni bivša ni sadašnja mađarska vlada s procesom preuzimanja INA-e od strane MOL-a nemaju ništa jer u trenucima kada su ugovori sklapani, MOL nije bilo u vlasništvu Mađarske", rekao je Milanović. Milanović, koji boravi u jednodnevnom službenom posjetu Mađarskoj, kazao je kako je tema INA-e i MOL-a nezaobilazna tema u razgovorima hrvatske i mađarske strane, ali i naglasio da to nisu pitanja o kojima formalno-pravno vlade mogu odlučivati. Dva najveća dioničara INA-e su hrvatska vlada koja ima 44,84 posto dionica i MOL, sa 47,26 posto. Mađarska država vlasnica je četvrtine dionica MOL-a.
PARIZ - Agencija Standard & Poor's izvijestila je u ponedjeljak da jučerašnja pobjeda Francoisa Hollandea na predsjedničkim izborima u Francuskoj neće u kratkoročnoj perspektivi utjecati na rejting i prognozu te zemlje. Važeći je rejting Francuske 'AA+', uz negativnu prognozu, pri čemu u agenciji napominju da i dalje smatraju da su šanse za sniženje rejtinga ove ili iduće godine minimalno jedan prema tri. Agencija ne zauzima političko stajalište ni prema pojedinim kandidatima ni prema izbornom rezultatu, ističe se u priopćenju. Na bonitet zemlje izravno pak utječu mjere koje vlada provodi, napominju u S&P'su. "Stoga ocjena boniteta neke zemlje uključuje naše mišljenje o tome kakve će posljedice po kreditni profil imati mjere koje usvoje državni dužnosnici. Analizirat ćemo mjere francuskog predsjednika i nove vlade, uzimajući u obzir ishod parlamentarnih izbora u lipnju", navodi se u priopćenju.
ZAGREB - Europska unija treba "Europski investicijski pakt" koji bi potaknuo rast omogućujući veća javna i privatna ulaganja u investicijske projekte, rekao je europski povjerenik za ekonomiju Olli Rehn. U govoru na briselskom sveučilištu Vrije, Rehn je iznio nekoliko mjera koje bi mogle potaknuti ulaganja, uključivo korištenje sredstava iz europskog proračuna kao jamstva za zajmove manjim tvrtkama, poticanje država s fiskalnim viškovima da potiču javna ulaganja i povećanje kapaciteta Europske investicijske banke (EIB). Rehn je također kazao da europska fiskalna pravila nisu "luđačka košulja", te da Europska komisija dopušta prostor za interpretaciju pravila. Istaknuo je i ulogu automatskih stabilizatora, koji omogućuju povećanu potrošnju i smanjene prihode u vrijeme gospodarskih kriza. Rehn je naglasio da europsko gospodarstvo u ovom trenutku pokazuje jako različite rezultate. Skupina sjevernih država stoji dobro, dok se mnoge druge države članice bore s "ozbiljnom recesijom i sve većom nezaposlenošću". Pod određenim uvjetima povećana javna ulaganja u državama s viškovima "mogu biti korisna za smanjenje makroekonomskih ravnoteža", dodao je.
TOKIO - Japan je u ponedjeljak poručio da će pomno pratiti reakciju Europe na pobjedu socijalističkog kandidata Francoisa Hollandea na predsjedničkim izborima u Francuskoj, u kontekstu europskih nastojanja da se pronađe izlaz iz dužničke krize u nizu zemalja. "Pozorno ćemo pratiti rasprave u Europi o politici novoizabranog francuskog predsjednika Hollandea", kazao je predstojnik vladina kabineta Osamu Fujimura na konferenciji za novinstvo. Čestitao je Hollandeu na pobjedi i nazvao Francusku "važnim partnerom" za treće po veličini svjetsko gospodarstvo, naglasivši da Japan želi daljnje jačanje veza. U pažljivo sročenom ali kratkom izvješću glasnogovornik japanske vlade upozorio je da zdravlje europskog gospodarstva "uvelike utječe" na sudbinu posustalog azijskog gospodarskog diva. "Vjerujemo da europska dužnička kriza izlazi iz kritične faze u kojoj se nalazila prošle godine, ali to još uvijek ne dozvoljava optimistično raspoloženje", rekao je Fujimura, dodajući da Japan smatra francusko-njemačke rasprave jako važnima.
PARIZ - Novi francuski predsjednik Francois Hollande, koji je na nedjeljnim predsjedničkim izborima pobijedio aktualnog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, počet će već od ponedjeljka konzultacije s međunarodnim čelnicima, posebice o svom planu poticanja gospodarskog rasta unutar Europske unije nakona godina politike štednje. Dužnost bi trebao preuzeti do 15. svibnja, ali će se brzo usredotočiti na promjenu politike u Europi koja se odlučila na štednju nakon teške financijske krize 2008. Hollandeu je prioritet složiti se oko pakta proračunske discipline, namijenjena zaustavljanju krize eura, te mu dodati stavku o gospodarskom rastu. "Moramo zapečatiti pakt o gospodarskom rastu radi veće kompetitivnosti", rekao je već u nedjelju navečer šef njemačke diplomacije Guido Westerwelle, zauzimajući se za Hollandeovu ideju. "Očit nam je zajednički cilj: obnoviti europsku ekonomiju kako bismo ostvariti trajan gospodarski rast", dodao je Jose Barroso, predsjednik Europske komisije. Hollande mora poraditi i na formiranju vlade, posebice odabira premijera.
ZUERICH - Potrošačke cijene u Švicarskoj tek su blago porasle u travnju dok su na godišnjoj razini blago oslabile, podupirući odluku Švicarske narodne banke (SNB) o ograničenju tečaja franka prema euru kako bi se gospodarstvo zaštitilo od deflacije. Podaci objavljeni u ponedjeljak pokazali su da su švicarske potrošačke cijene porasle samo 0,1 posto u prošlom mjesecu u odnosu na ožujak, uglavnom zahvaljujući višim cijenama benzina, odjeći za topliji dio godine, prazničnim putovanjima i zračnom prijevozu. Na godišnjoj su razini cijene pale jedan posto, objavio je Savezni ured za statistiku. Time je indeks koji mjeri promjenu cijena na godišnjoj razini pao u travnju sedmi mjesec zaredom. Indeks temeljne inflacije, u koju nisu uključene promjenjive cijene hrane i pića, sezonskih proizvoda, energije i goriva, pokazao je pad cijena u travnju za 1,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
MADRID - Španjolski premijer Mariano Rajoy izjavio je u ponedjeljak da će koristiti novac iz javnih fondova za spašavanje španjolskih banaka, ali samo kao posljednje utočište. Ujedno, najavio je da će vladini planovi za spas banaka u toj zemlji biti objavljeni u petak. Španjolska je već potrošila više od 18 milijardi eura kako bi očistila bilance španjolskih banaka, uvelike izloženih tržištu nekretnina koje se slomilo prije četiri godine. Tamošnje banke bile su prisiljene u nekoliko valova na spajanje i priznavanje više od 50 milijardi eura gubitaka vezanih uz građevinska zemljišta i imovinu. Španjolski list El Pais objavio je da se vlada i središnja banka spremaju raščistiti situaciju u Bankiji, jednoj od najvećih banaka u toj zemlji, koja drži otprilike 10 posto ukupnih španjolskih depozita, a snažno je izložena posustalom tržištu nekretnina. Također piše da ta banka, zajedno sa svojom matičnom tvrtkom BFA, vjerojatno trebati između 5 i 10 milijardi eura novog kapitala. Investitore zabrinjava pogoršanje gospodarskog stanja u Španjolskoj, gdje sve više Španjolaca ne može vraćati kredite, što dodatno opterećuje tu banku.
BUDIMPEŠTA - Mađarska priželjkuje međunarodni zajam u iznosu od 15 milijardi eura na rok od tri godine kako bi stabilizirala svoje gospodarstvo, okrivivši Međunarodni monetarni fond i Europsku uniju za otezanje pregovora, kazao je u ponedjeljak viši vladin dužnosnik. "Moramo kreirati paket koji će biti u velikoj mjeri u skladu s tržišnim očekivanjima", rekao je viši vladin dužnosnik Mihaly Varga u intervjuu za privatnu televiziju TV2. "Trebali bismo potpisati 3-godišnji preventivni aranžman, vrijedan oko 15 milijardi eura," dodao je. Kredit, za koji analitičari kažu da bi središnjoj banci omogućio sniženje kamatnih stopa sa sadašnjih sedam posto, što je najviša razina u srednjoj Europi, također će pomoći Mađarskoj da reprogramira inozemni dug po pristupačnijim cijenama. Nakon višemjesečnih nesuglasica oko spornih reformi javnog sektora, uključujući kontroverzni zakon o središnjoj banci, Europska komisija dala je prošlog mjeseca zeleno svjetlo službenim pregovorima o pomoći, što je potaknulo rast mađarskom tržištu. "Pregovori s MMF-om kasne jer MMF i EU moraju dogovoriti uvjete koji moraju biti ispunjeni da bi oni započeli", pojasnio je Varga.
BERLIN/ZAGREB - Sezonski prilagođene njemačke industrijske narudžbe poskočile su u ožujku za neočekivano snažnih 2,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, poduprte ponajprije snažnom potražnjom izvan Europe, podaci su ministarstva gospodarstva i tehnologije. Ujedno je revidiran podatak za veljaču, koji sada pokazuje snažniji rast narudžbi, od 0,6 posto, priopćilo je ministarstvo. Njemačka industrija zabilježila je u ožujku značajan skok inozemnih narudžbi, za 3,0 posto, u čemu su prednjačile zemlje izvan Europe, s povećanjem narudžbi za čak 4,8 posto, dok je potražnja iz eurozone stagnirala. Solidno su, za 1,3 posto, porasle i domaće narudžbe. Na godišnjoj razini industrijske su narudžbe u ožujku pale za 2,9 posto, nakon 4,5-postotnog pada u prethodnom mjesecu. U prva tri ovogodišnja mjeseca njemačka industrija zabilježila je pad narudžbi za 0,7 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.
LONDON - Cijena barela nafte pala je u ponedjeljak u Londonu ispod 113 dolara temeljem zabrinutosti da bi izborni rezultati u Francuskoj mogli spriječiti europska nastojanja da se obuzda dužnička kriza dok slabi prošlotjedni podaci s američkog tržišta rada potpiruju strah za potražnju za energentima. Barel sirove nafte pojeftinio je na londonskom tržištu 37 centi, kliznuvši na 112,81 dolara, nakon što je nakratko dotaknuo i 110,34 dolara, najnižu razinu od kraja siječnja. U petak cijena mu je u vrijeme zatvaranja tržišta bila niža 2,5 posto. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 60 centi nižoj cijeni, od 97,89 dolara za barel. OPEC je danas na svojim internetskim stranicama objavio da je cijena referentne košarice njegove nafte u petak iznosila 112,23 dolara, što znači da je bila 3,08 dolara niža nego dan ranije.
FRANKFURT/PARIZ - Europska tržišta dionica oslabila su u ponedjeljak nakon što su rezultati izbora u Francuskoj i Grčkoj očitovali ljutnju javnosti zbog mjera štednje, pa su ulagači posumnjali u sposobnost eurozone da riješi dužničku krizu. Indeks Frankfurtske burze DAX bio je oko podneva na gubitku 0,6 posto i iznosio je 6.520 bodova dok je pariški CAC oslabio 0,2 posto i kliznuo je na 3.156 bodova. Londonska je burza zatvorena zbog praznika. "Francuska nije problem – veći je problem Grčka", tumači Francois Savary iz švicarske privatne bankovne tvrtke Reyl. Grčko tržište dionica tako je oslabilo čak 6,2 posto, spustivši se na najnižu razinu od sredine siječnja. Grčki bankovni sektor izgubio je na vrijednosti čak 14 posto. Izloženost Grčkoj pritisnula je i dionicu francuske banke Credit Agricole, koja je oslabila 5,4 posto. Obujam trgovine bio je skroman, s obzirom na zatvoreno londonsko tržište, pa su oscilacije vrijednosti dionica bile još izraženije. Među gubitnicima izdvajali su se i inženjerski divovi poput Siemensa i Alstoma, koji su su oslabili 1,4 odnosno 1,9 posto. Izgubio je i njemački kemijski div BASF, 1,7 posto, i proizvođač čelika Thyssenkrupp, 1,2 posto.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale, dok je tečaj eura zaronio na najnižu razinu od kraja siječnja, jer su rezultati izbora u Francuskoj i Grčkoj izazvali nesigurnost u vezi rješavanja dužničke krize u eurozoni. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 2,6 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu pale između 1,7 i 2,4 posto. I u Šangaju su cijene dionica jutros pale, oko 0,3 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na gubitku 2,2 posto. "Tržište je već shvatilo da samo štednja neće riješiti europsku dužničku krizu, pa treba razmotriti i druge mjere. No, prebacivanje tereta na poslovni sektor i imućnije samo bi produbilo krizu. Čini mi se da su Hollande i Merkel na sasvim suprotnim stajalištima, pa ne vjerujem da će se moći dogovoriti oko bilo čega", kaže Jeff Sica, predsjednik fonda SICA Wealth Management.
NEW YORK - Nakon najslabijeg tjedna u ovoj godini, na Wall Streetu bi se ovoga tjedna mogao nastaviti pritisak na prodaju dionica jer su izbori u Francuskoj i Grčkoj pokazali da lideri koji su zagovarali oštre mjere štednje nemaju povjerenje birača. Dow Jones indeks prošloga je tjedna pao 1,4 posto, na 13.038 bodova, dok je S&P 500 potonuo 2,4 posto, na 1.369 bodova, a Nasdaq indeks 3,7 posto, na 2.956 bodova. Za S&P 500 i Nasdaq indeks bio je to najslabiji tjedan u ovoj godini. Prošlotjedni oštar pad cijena dionica posljedica je niza podataka koji ukazuju na usporavanje rasta američkog gospodarstva i sve dublju recesiju u eurozoni. Budući da ovoga tjedna nema značajnijih makroekonomskih izvješća u SAD-u i da je sezona objave kvartalnih poslovnih rezultata kompanija pri kraju, ulagači će veću pozornost posvetiti tehničkim pokazateljima. U fokusu je razina podrške S&P 500 indeksu, s obzirom da su nakon rezultata izbora u Francuskoj i Grčkoj u nedjelju navečer američki terminski indeksi skliznuli za gotovo 1 posto, što najavljuje pad cijena dionica na Wall Streetu u ponedjeljak.