PARIZ - Socijalist Francois Hollande izabran je u nedjelju za francuskog predsjednika, osvojivši između 52 i 53,3 posto glasova birača u drugom krugu predsjedničkih izbora, po izlaznim anketama četiriju instituta za istraživanje javnog mišljenja. Po institutima CSA, TNS Sofres i Ipsos, Hollande je osvojio 52 posto, a Nicolas Sarkozy, predsjednik na odlasku, 48 posto. Procjene Harris Interactivea varirale su između 52,7 i 53,3 posto u korist socijalističkog kandidata. "Ovo je velika sreća" kojom se "završava sedamnaestogodišnja vladavina desnice u Elizejskoj palači", rekao je glasnogovornik socijalističke stranke Benoit Hamon komentirajući rezultate izlaznih anketa. Pokažu li se one točnima, Francois Hollande će postati drugi socijalistički predsjednik od uspostave Pete Republike 1958., nakon Francoisa Mitterranda (1981.-1995.). Sarkozy je drugi predsjednik poražen nakon završetka prvog mandata, nakon Valeryja Giscarda d'Estainga 1981. Odaziv se procjenjuje između 80 i 82 posto, što je nešto više nego u prvom krugu prije dva tjedna, ali manje nego u drugom krugu predsjedničkih izbora 2007. godine.
BEOGRAD - U Srbiji su u nedjelju navečer u 20 sati zatvorena biračka mjesta na kojima se tijekom dana odvijalo glasovanje na predsjedničkim, parlamentarnim, pokrajinskim i lokalnim izborima u toj zemlji, a kako je priopćio Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID), do 19 sati glasovalo je 53,6 posto birača. Na izborima je moglo glasovati 6.770.013 birača, na ukupno 8.549 biračkih mjesta u Srbiji, a glasovanje je građanima Srbije omogućeno i na 38 biračkih mjesta u 22 strane države. Kako je priopćio Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID), na općim izborima je do 19 sati glasovalo 53,6 posto birača, što je gotovo istovjetno odazivu birača na parlamentarnim izborima 2008. godine. Po riječima programskog ravnatelja CeSID-a Marka Blagojevića izlaznost birača je najveća u središnjoj Srbiji, gdje je do 19 sati glasovalo 55,5 posto birača, potom u Vojvodini gdje je glasovalo 53,7 posto birača, dok je Beograd zabilježio odziv od 50 posto birača.
ATENA - Dvije stožerne grčke političke stranke koje se izmijenjuju na vlasti 40 godina, konzervativna Nova demokracija i socijalistički PASOK zabilježile su velike gubitke na prijevremenim parlamentarnim izborima u nedjelju, pokazuju rezultati izlaznih anketa pet grčkih agencija za ispitivanje javnoga mnijenja objavljenih po zatvaranju birališta. Izlazne ankete daju Novoj demokraciji Antonisa Samarasa od 17 do 20 posto glasova. Na drugom mjestu je Siriza, koalicija stranaka krajnje ljevice s rasponom od 15 do 18 posto glasova, a PASOK Evangelosa Venizelosa tek je treći s 14 do 17 posto glasova, javlja BBC. PASOK je osvojio 44 posto glasova na parlamentarnim izborima 2009. godine, a Nova demokracija 33,5 posto, što znači da su te dvije stranke s kombiniranih 77,5 posto glasova s posljednjih izbora pale za četrdesetak posto na ovima. PASOK i Nova demokracija nalaze se u koaliciji nacionalnog jedinstva od studenoga i očekivalo se da će ih gnjevni birači kazniti za nametanje oštrih mjera štednje i proračunskih rezova potrebnih kako bi se Grčka izvukla iz nezapamćene krize.
BEČ - Bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko ohrabrena je međunarodnom podrškom za svoju borbu i nastavit će štrajk glađu u znak prosvjeda protiv tretmana koji ima u zatvoru u Harkivu, izjavila je njezina kći u nedjelju u austrijskom listu Oesterreichu. Timošenko (51) dobila je golem psihološki poticaj međunarodnom osudom odnosa koje ukrajinske vlasti imaju prema njoj i pozivima da se zbog toga bojkotira Europsko nogometno prvenstvo u Ukrajini, rekla je Jevgenija Timošenko. Odgovarajući na upit hoće li njezina majka nastaviti sa štrajkom glađu koji je počela 20. travnja, njezina je kći odgovorila: "Da, ona to planira. Nastavit će svoj prosvjed, bez obzira na posljedice, sve dok se ne donesu odgovarajuće odluke. To joj je namjera i zato se bojim. Stvarno se bojim za njezin život". Slučaj Julije Timošenko jako je zategao odnose Zapada i Ukrajine. Šefovi država Hrvatske, Njemačke, Češke, Slovačke, Bugarske, Mađarske, Slovenije, Austrije, Italije i Estonije objavili su da neće sudjelovati na sastanku predsjednika srednje i istočne Europe sredinom svibnja na Jalti zbog postupaka prema zatočenoj bivšoj premijerki Juliji Timošenko. Taj bojkot mogao bi biti preteča još bolnijeg bojkota koji bi mogao slijediti tijekom održavanja ukrajinskog dijela Europskoga nogometnog prvenstva u lipnju, koji je najavilo nekoliko europskih dužnosnika.
MOSKVA - Više od 250 ljudi uhićeno je u nedjelju u Moskvi pošto je prosvjed protiv Vladimira Putina, koji će u ponedjeljak ponovo preuzeti dužnost predsjednika države, postao nasilan, priopćila je moskovska policija. "Više od 250 ljudi uhićeno je zbog protuzakonitih radnji", kaže se u kratkom priopćenju policije. Na prosvjedu je bilo 20 tisuća ljudi po procjeni organizatora, a 8000 po tvrdnjama policije. Oporbeni skup protiv Putina, nazvan "marš milijuna", tekao je mirno sve dok mala skupina prosvjednika, kako javlja BBC, nije pokušala probiti liniju interventne policije. Skup se odvijao na jednoj adi na rijeci Moskvi, a do sukoba je došlo kada su prosvjednici pokušali preći most koji vodi prema Kremlju. Za suzbijanje prosvjednika, kako se vidi na televizijskim snimkama, policija se nemilosrdno koristila palicama, javljaju svjetske agencije. Policija je priopćila da je uhitila i trojicu oporbenih čelnika, koordinatora pokreta Lijevog fronta Sergeja Udaljcova, bivšeg potpredsjednika vlade Borisa Nemcova i poznatog blogera Alekseja Navaljnog. Uhićeni su zbog "poticanja na masovno nasilje", objavila je policija. Prije nasilja i uhićenja, prosvjednici su izvikivali slogane protiv budućeg predsjednika poput "Putine, lopove" ili "Rusija bez Putina", izražavajući nezadovoljstvo njegovim povratkom u Kremlj, piše Reuters.
BERLIN - Kršćansko demokratska unija (CDU) kancelarke Angele Merkel i oporbeni socijaldemokrati (SPD) nalaze se u mrtvoj utrci na izborima u saveznoj pokrajini Schleswig-Holsteinu, pokazuju izlazne ankete njemačkih medija. Njemačka TV mreža ARD objavila je da CDU dobiva 30,6 posto glasova, što je njezin najgori rezultat u Schleswig-Holsteinu od 1950. godine, a SPD 29,9 posto. Takav rezultat objema bi strankama dao 22 zastupnička mjesta od ukupno 69 u pokrajinskoj skupštini, što sugerira teške koalicijske pregovore o uspostavi vlasti. Stranka zelenih dobiva po istom izvoru 13,6 posto glasova, liberali (FDP) 8,3 posto, a nekonvencionalna Stranka pirata 8,1 posto, što znači da ta grupacija ulazi u svoj treći pokrajinski parlament otkako se pojavila na političkoj sceni prošle godine. Ovakav rezultat izbora znači da je u toj sjevernoj njemačkoj pokrajini, na granici s Danskom, moguć veliki broj koalicija, uključujući i onu "veliku" dviju najjačih stranaka, ali i tročlane koalicije s jednom velikom i dvjema manjim strankama. Analitičari kažu da je najvjerojatnija ona koju Nijemci zovu "danskim semaforom", SPD-a, Zelenih i Stranke Južnog Schleswiga (SSW), koja predstavlja dansku manjinu. Dosad je ovom pokrajinom vladala koalicija demokršćana i liberala.
EREVAN - Republikanska stranka armenskog predsjednika Serža Sarkisjana ostaje na vlasti nakon parlamentarnih izbora u toj zemlji na južnom Kavkazu, pokazali su rezultati izlaznih anketa. Po anketi instituta Gallup International, Republikanska stranka osvojila je 44 posto glasova na izborima koji su u nedjelju protekli bez ikakva nasilja, kakvo je obilježilo predsjedničke izbore prije četiri godine. Na drugom je mjestu s 29 posto glasova stranka Napredna Armenija, dosadašnji partner republikancima u vladajućoj koaliciji koju vodi poduzetnik i bivši hrvač Gagik Carkujan. Službeni rezultati očekuju se u noći na ponedjeljak. Ovi izbori smatrali najvećim testom demokracije u toj bivšoj sovjetskoj republici nakon spornih izbora 2008. godine, kad su masovni prosvjedi okončani sukobima između policije i oporbenih pristaša u kojima je poginulo 10 ljudi. Vlasti u zemlji s 3,3 milijuna stanovnika obećale su poštene izbore za parlament koji ima 131 zastupničko mjesto. U predizbornoj kampanji dominirala su pitanja nezaposlenosti, siromaštva i imigracije, dok su dugogodišnji politički sporovi sa susjednom Turskom i Azerbejdžanom bili u drugom planu.
LONDON - Britanski ministar financija George Osborne rekao je u nedjelju da će koalicijska vlada u toj zemlji "izvući pouku" iz loših rezultata ostvarenih na lokalnim izborima u četvrtak, obećavši da će se sada usredotočiti na gospodarske probleme. "Prošlotjedni izbori dali su rezultat težak za vladu i u vrijeme teško za zemlju", istaknuo je Osborne za list Mail on Sunday. Na djelomičnim lokalnim izborima održanim u četvrtak laburistička oporba je dobila većinu u 32 lokalne skupštine vijeća i osvojila više od 800 novih vijećnika, a konzervativci na vlasti su izgubili 12 vijeća i više od 400 mjesta. Jedina dobra vijest za vladu koju čine konzervativci i liberalni demokrati jest ponovni izbor londonskog gradonačelnika, torijevca Borisa Johnsona. Osborne je kazao da će vlada "izvući pouku iz rezultata" ovih izbora. "Mislim da su ljudi ovime poručili kako se trebamo usredotočiti na ono što je doista važno, a to su gospodarstvo, školstvo i sustav socijalne zaštite", rekao je konzervativni ministar za BBC u nedjelju, dok je Velika Britanija početkom godine ponovo ušla u recesiju. Konzervativna koalicija na čelu Velike Britanije gubi popularnost i povjerenje glasača zbog oštrih mjera štednje, ponovne gospodarske recesije, porasta stope nezaposlenosti, divljanja cijena i smanjenja plaća. Lokalni izbori smatraju se važnim indikatorom općeg raspoloženja i potpore vladi na pola njezina mandata. Sljedeći opći izbori trebali bi se održati 2015.
SARAJEVO - Jedan rudar je poginuo, a još pet ih je ozlijeđeno u nesreći koja se u nedjelju dogodila u rudniku ugljena u mjestu Breza, tridesetak kilometara sjeverno od Sarajeva. Prema informacijama iz vlade Zeničko-dobojske županije, do nesreće je došlo uslijed požara, no nije jasno zbog čega je izbila vatra. Među ozlijeđenim rudarima dvojica su teže nastradala i prebačena su na liječenje u Sarajevo. Požar u jami rudnika u Brezi u večernjim satima još nije bio ugašen.
KILIS - Turski premijer Recep Tayyip Erdogan poručio je u nedjelju pred stotinama sirijskih izbjeglica u njihovu kampu nadomak sirijske granice da njihova pobjeda nije daleko. "Svakim ste danom jači (...) Vaša pobjeda nije daleko", rekao je turski premijer prigodom svog prvog posjeta sirijskim izbjeglicama otkako je lani u ožujku počelo nasilje u Siriji. Turska je primila oko 23.000 sirijskih izbjeglica, među kojima su i predstavnici sirijske političke i vojne oporbe režimu u Damasku. "Bašar (al Asad, sirijski predsjednik) svakim danom gubi snagu", kazao je Erdogan u Kilisu, gdje je smješteno oko 10.000 izbjeglica. "Mi smo uz sirijski narod, a nipošto uz sirijsku vladu", dodao je turski premijer, nekadašnji Asadov saveznik. Tražeći uzalud političke reforme u Siriji kako bi umirila prosvjednike, Turska je prekinula veze s nekadašnjim saveznikom i zajedno sa zapadnim partnerima zatražila odlazak predsjednika Asada s vlasti.