ZAGREB - Hrvatski premijer Zoran Milanović ocijenio je u utorak u Zagrebu da je izvješće Europske komisije o monitoringu vrlo dobro i pokazuje dobar smjer u kojem se kreće Hrvatska, a na primjedbu Bruxellesa zbog imenovanja političara u nadzorne odbore državnih tvrtki odgovorio je da se njegova vlada ni pod kojim uvjetima neće odreći tog prava. "Naša odluka je da se ni pod kojim uvjetima nećemo odreći obveze prema hrvatskim građanima da u posebnim okolnostima u nadzorne odbore imenujemo političare", rekao je Milanović na konferenciji za novinare. Dodao je kako je primjedba EK-a "pomalo čudna", jer to pitanje nema veze s europskim pravom i to isto rade neke članice Unije. "Zato bi bila zanimljiva rasprava na Vijeću za opće poslove EU-a gdje bi se barem deset država suočilo s činjenicom da rade to isto", rekao je predsjednik vlade. Pojasnio je da će njegov kabinet u nadzorne odbore tvrtki u državnom vlasništvu u pravilu angažirati profesionalce i nekoliko puta ponovio da se neće odreći prava intervenirati i drugačije, jer "imamo jake argumente". Po Milanovićevim riječima, odredba o neimenovanju političara u nadzorna tijela nametnuta je prošloj vladi Jadranke Kosor koja je bila opterećena korupcijom. "Ovo je drugačija vlada, nije korumpirana, ovo je lijeva, stručna i demokratska vlada", naglasio je premijer.
ZAGREB - Izvješće Europske komisije, globalno gledano, za Hrvatsku je povoljno i poticajno, izjavio je u utorak hrvatski predsjednik Ivo Josipović, komentirajući novinarima prvo izvješće Europske komisije o monitoringu za tri najteža poglavlja hrvatskih pregovora. Ovo je prvo izvješće, a odnosi se na razdoblje od 1. rujna 2011. do 29. veljače 2012. U njemu se opisuje što je učinjeno u tom razdoblju i daju se preporuke za područja u kojima je potreban daljnji napredak kako bi Hrvatska bila spremna za članstvo 1. srpnja 2013. Josipović je rekao kako je i bez izvješća bilo poznato da pitanje brodogradnje Hrvatska još nije riješila. "Kad je riječ o sudjelovanju ministara u nadzornim odborima postoji određena rezerviranost, ja bih rekao ne apsolutno protivljenje", rekao je Josipović, dodajući kako načelno misli da političari ne bi trebali biti u nadzornim odborima. Dodao je, međutim, kako "postoje tvrtke, a INA jest takva tvrtka, u kojima se radi o vitalnim gospodarskim interesima države, a članstvo u nadzornim odborima traži jake osobe koje mogu provesti nacionalne interese". U izvješću EK kaže se da prijedlog promjene zakona o sprječavanju sukoba interesa izaziva zabrinutost. "Prvi koraci koje je poduzela nova vlada u vezi s pravilima o sukobu interesa predmet su zabrinutosti, posebice u pogledu nadzornih i upravnih odbora javnih poduzeća", kaže se u izvješću.
SARAJEVO - Potpredsjednik hrvatske vlade Branko Grčić ocijenio je u utorak u Sarajevu kako je organiziranje regionalne donatorske konferencije namijenjene zbrinjavanju izbjeglica u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori važna inicijativa i prilika da se Europskoj uniji ali i drugima pokaže da države regije, unatoč sukobima iz prošlosti, mogu surađivati na ovako važnim pitanjima. "Pokazalo se da postoji jako izražena volja za tom suradnjom i nadam se da će efekti donatorske konferencije biti takvi da će sve četiri zemlje regije doista i riješiti najveći dio pitanja statusa izbjeglica", kazao je Grčić u izjavi za hrvatske medije. Istaknuo je kako je važno osigurati da svi u statusu izbjeglica imaju pravo i slobodu izabrati gdje žele živjeti, a da im se stambeno pitanje riješi tamo gdje oni to odluče. U slučaju Hrvatske iznos od nešto više od stotinu milijuna eura bio bi namijenjen rješavanju pitanja osoba koje su imale stanarska prava, a sada nemaju riješeno stambeno pitanje. "Hrvatska će vlada na tome inzistirati i učinit ćemo sve da to riješimo", kazao je potpredsjednik Grčić. Grčić je potvrdio kako će Hrvatska unatoč gospodarskoj krizi nastaviti pomagati i proces povratka izbjeglica u BiH odnosno njihova stambenog zbrinjavanja. Za ovu je godinu za to namijenjen iznos od šesnaest milijuna kuna, što bi trebalo osigurati obnovu oko 800 kuća povratnika.
BERLIN - Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle odbio je u utorak zahtjev socijalističkog kandidata na francuskim predsjedničkim izborima Francoisa Hollandea o potencijalnim ponovnim pregovorima o europskom proračunskom paktu, u slučaju Hollandove pobjede. "Svi moraju biti svjesni činjenice da smo o paktu odluku odnijeli nakon vrlo dugih pregovora" i smatram ga dobrim i vjerodostojnim, kazao je šef njemačke diplomacije. "Taj pakt ne ovisi o izbornom rezultatu. Vlade rade za svoje države, a ne za sebe. Takvo nam je povjerenje potrebno da bismo zajamčili bolju budućnost u Europi i za Europu", rekao je Westerwelle. Hollande, koji je u prednosti nakon prvoga kruga predsjedničkih izbora održanih u nedjelju u Francuskoj, pozvao je na ponovne pregovore i dopunu dogovora o proračunskom paktu, uz pomoć mjera kojima bi se stimulirao gospodarski rast i mogućnost za zapošljavanje. Sporazum je 2. ožujka potpisalo 25 europskih zemalja, a svrha mu je poduprijeti i ojačati zajedničku proračunsku disciplinu.
DEN HAAG - Suđenje bivšem zapovjedniku vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću, optuženom pred Haaškim sudom (ICTY) za genocid u BiH, počet će 16. svibnja, a ne 14. svibnja kako je ranije najavljivano, priopćio je u utorak ICTY. "Uvodno izlaganje tužitelja održat će se 16. svibnja, a nastaviti i 17. svibnja", objavio je ICTY. Odluka je donesena jutros tijekom predraspravne konferencije, a Haški sud nije naveo razlog odgađanja početka suđenja. Raspravno vijeće ICTY-ja prihvatilo je zahtjev tužiteljstva da sasluša 413 svjedoka, a optužba raspolaže s 200 sati za ispitivanje. Za većinu svjedoka vrijeme ispitivanja bit će 60 minuta. Oni će biti ispitivani pola sata, a preostalo će se vrijeme iskoristiti za uvrštavanje dokumenata u dokaze, prenosi agencija AFP. Izvođenje dokaza optužbe i saslušanje prvih svjedoka zakazano je za 29. svibnja. Mladić je optužen za genocid u Srebrenici te za višegodišnji teror stanovnika Sarajeva, progon stanovništva širom BiH i uzimanje pripadnika UN-a za taoce.
KIJEV - Oporbena čelnica i bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko počela je u zatvoru štrajkati glađu prosvjedujući protiv političke represije u svojoj zemlji, rekao je u utorak njezin branitelj Sergej Vlasenko. "Štrajk glađu počela je u petak, 20. travnja", rekao je Vlasenko nakon posjeta zatvoru u Harkovu gdje Timošenko izdržava zatvorsku kaznu. Dodao je da je "To neograničen štrajk glađu, ona traži da se prekine politička represija u zemlji". Timošenko (51) je u zatvoru od kolovoza, a u listopadu je osuđena na sedam godina zatvora zbog zloporabe ovlasti. Drugi sudski proces protiv nje počeo je 19. travnja po optužnici da je pronevjerila javni novac i utajila porez 1997-1998 kada je bila na čelu grupe Ujedinjenih energetskih sustava Ukrajine. Bude li proglašena krivom u tom predmetu, mogla bi biti osuđena na 12 godina zatvora. Timošenko odbacuje svaku krivnju i tvrdi da je njezino procesuiranje politička odluka predsjednika Viktora Janukoviča koji je želi ukloniti s političke scene. Timošenko je bila jedna od vođa prozapadne Narančaste revolucije 2004. Europska unija i Sjedinjene Države oštro kritiziraju suđenje bivšoj premijerki nazivajući to politički motiviranim procesom.
LONDON - "Bijeg iz logora 14", knjiga novinara Blainea Hardena napisana prema priči mladića koji je uspio pobjeći iz Sjeverne Koreje iznimno je svjedočanstvo o brutalnosti komunističkog režima gdje i danas postoji praksa koncentracijskih logora iz doba nacizma ili Gulaga iz doba Sovjetskog Saveza. Vjeruje se da je oko 200.000 Sjevernokorejaca zatvoreno u takvim radnim logorima, a Shin Dong-hyuk, rođen i odrastao u zlostavljanju, gladi, mučenju i premlaćivanju, svjedočeći smaknućima, jedina je poznata osoba koja je uspjela pobjeći. Međunarodna zajednica danas se fokusira na nuklearne ambicije Sjeverne Koreje, a medijska izvješća nerijetko se bave grotesknom stranom dinastije Kim, no čitatelj će Shinov životopis otkrivati s mučninom u želucu, ističe Harden. Upozorava da je knjiga i upozorenje zapadnoj diplomaciji koja je propustila ozbiljno progovoriti i osuditi sjevernokorejsku praksu radnih logora. Shin je rođen kao Shin In Geun 1982. u Logoru 14 gdje je zatočeno oko 15.000 zatvorenika i koji se smatra jednim od šest najgorih u Sjevernoj Koreji, iako vlasti niječu njihovo postojanje. Shinov je "zločin" što je sin muškarca čija su braća pobjegla iz Sjeverne Koreje. Mnogi zatvorenici Logora 14 zapravo ondje plaćaju "tuđe grijehe" jer totalitarna država kažnjava političke neistomišljenike.
LOS ANGELES - Kalifornija će u studenom na referendumu glasati o prijedlogu zakona o ukidanju smrtne kazne koja bi se zamijenila doživotnom kaznom bez mogućnosti pomilovanja, objavile su u utorak kalifornijske vlasti. Prijedlog zakona "je dobio dovoljan broj potpisa birača kako bi zahtjev za referendumom bio valjan", kazala je Debra Bowen, zadužena za provođenje kalifornijskih izbora. Referendum o tom prijedlogu zakona će se održati 6. studenoga, isti dan kad i predsjednički izbori. Novi zakon bi bio retroaktivan pa bi se primijenio na više od 700 osoba koje čekaju izvršenje smrtne kazne. Kalifornija je već jednom, 1972. ukinula smrtnu kaznu, ali ju je ponovo uvela 1974. Od tada je pogubljeno 13 osoba. Ukoliko glasači daju potporu tom prijedlogu zakona, Kalifornija će postati 18. američka savezna država bez smrtne kazne.