BRUXELLES - Hrvatska je postigla veliki napredak u svojim pripremama za članstvo u EU-u, a u ograničenom broju pitanja potrebni su daljnji napori, stoji u nacrtu izviješća o monitoringu za tri poglavlja, koje će Europska komisija objaviti u utorak. "Općenito, pripreme Hrvatske za članstvo u EU na pravom su putu", kaže se u zaključcima nacrta izvješća u koji je Hina imala uvid. Dodaje se da je "Komisija identificirala ograničen broj pitanja u kojima su potrebni daljnji napori". Komisija će u utorak usvojiti i objaviti izviješće o tri poglavlja - Pravosuđe i temeljna prava, Pravda, sloboda i sigurnost i Tržišno natjecanje. U pristupnom ugovoru je definirano da će Komisija pratiti kako Hrvatska ispunjava obveze koje je preuzela tijekom pristupnih pregovora, u razdoblju od završetka pregovora do ulaska u EU-u, 1. srpnja 2013. Ovo je prvo izvješće, a odnosi se na razdoblje od 1. rujna 2011. do 29. veljače 2012. U njemu se opisuje što je učinjeno u tom razdoblju i daju se preporuke za područja u kojima je potreban daljnji napredak kako bi Hrvatska bila spremna za članstvo 1. srpnja 2013. U poglavlju 8 - Tržišno natjecanje, Hrvatska općenito ostvaruje dobar napredak u ispunjavanju kriterija i zahtjeva iz poglavlja Tržišno natjecanje, kaže Komisija. "Hrvatska treba hitno pristupiti potpisiavanju ugovora o privatizaciji Brodosplita i naći rješenje za 3. maj i Brodotrogir kako bi ispunila zahtjeve iz aneksa Ugovora o restrukturiranju brodogradilišta do dana pristupanja", kaže se u izviješću. I u najtežem poglavlju 23 - Pravosuđe i temeljna prava bilježi se napredak. Komisija kaže da je provedba strategije reforme pravosuđa i akcijskog plana u skladu s predviđenim rokovima, ali da je odgođeno stupanje na snagu novog sustava javnih ovrha. U dijelu koji se odnosi na suđenja za ratne zločine pred domaćim sudovima navodi se da "pitanje nekažnjivosti za ratne zločine ostaje velikih izazov u Hrvatskoj" i dodaje da je preostalo procesuirati većinu ratnih zločina. U izvješću se kaže da prijedlog promjene zakona o sprječavanju sukoba interesa izaziva zabrinutost. "Prvi koraci koje je poduzela nova vlada u vezi s pravilima o sukobu interesa predmet su zabrinutosti, posebice u pogledu nadzornih i upravnih odbora javnih poduzeća", kaže se u izvješću i dodaje da su ranije odredbe o kriterijima za ta imenovanja odbačeni. U poglavlju 24. Pravda, sloboda i sigurnost Komisija navodi da je Hrvatska na pravom putu u pripremama za ispunjavanje kriterija u tom području.
BEOGRAD - Na suđenju u Beogradu četrnaestorici optuženih za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Lovasu 1991. u ponedjeljak je započelo iznošenje završnih riječi strana u postupku, a najprije je sa završnom riječi počelo državno odvjetništvo. U početku iznošenja svoje završne riječi, koja u pisanom obliku ima oko stotinu stranica, zamjenik srbijanskog državnog odvjetnika za ratne zločine Veselin Mrdak kazao je kako se, na temelju izjava svjedoka i žrtava, kao i na temelju ostalih dokaza, može zaključiti da je prvooptuženi Ljuban Devetak, u danima napada i zauzimanja Lovasa, imao neformalnu ali apsolutnu vlast u selu. Po riječima Mrdaka, utvrđeno je da u vrijeme napada na Lovas u tom selu nije bilo organiziranih skupina Zbora narodna garde (ZNG) niti skupina civilnog stanovništva koje bi se mogle organizirano braniti, te da su toga i optuženi bili svjesni. Kako je istaknuo, dokazi nesumnjivo ukazuju da je izvršeno kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Nastavak iznošenja završnih riječi očekuje se i idućih dana, a nakon državnog odvjetništva završne riječi trebali bi iznjeti i optuženi, odnosno njihovi branitelji. Suđenje je započelo 17. travnja 2008. nakon što je srbijansko državno odvjetništvo za ratne zločine optužilo 14 osoba da su kao pripadnici JNA, lokalne teritorijalne vlasti i paravojne postrojbe "Dušan Silni" u listopadu 1991. počinili ratni zločin nad 70 civila u tom mjestu.
Za ratne zločine optuženi su pripadnici tadašnje lokalne vlasti u Lovasu Ljuban Devetak, Milan Devčić, Milan Radojčić i Željko Krnjajić, pripadnici bivše JNA Miodrag Dimitrijević, Darko Perić, Radovan Vlajković i Radisav Josipović, te pripadnici postrojbe "Dušan Silni" Jovan Dimitrijević, Saša Stojanović, Dragan Bačić, Zoran Kosijer, Petronije Stevanović i Aleksandar Nikolaidis.
BEOGRAD - Uoči predsjedničkih, parlamentarnih, pokrajinskih i lokalnih izbora u Srbiji, zakazanih za 6. svibnja, Srpska napredna stranka vodi u naklonosti birača ispred Demokratske stranke, pokazali su rezultati istraživanja javnog mnijenja srbijanske agencije Faktor plus, predstavljeni u ponedjeljak u Beogradu. Na pitanje za koga će glasovati na parlamentarnim izborima, 33,5 posto ispitanih odgovorilo je kako će to biti koalicija koju predvodi vodeća oporbena Srpska napredna stranka (SNS) Tomislava Nikolića, dok je 28,3 posto kao svoj izbor navelo koaliciju oko vladajuće Demokratske stranke (DS) Borisa Tadića. U raspoloženju građana prevladavaju nezadovoljstvo i bijes, a gotovo tri četvrtine građana smatra da političke stranke vode "prljavu", odnosno negativnu kampanju. Rezultati istraživanja pokazuju da će na izbore izići 55 posto ispitanih, pri čemu 46 posto njih zna za koga će glasovati, osam posto ne zna kome će dati glas, a jedan posto najavljuje da će poništiti glasački listić.
SARAJEVO - Državno odvjetništvo Bosne i Hercegovine objavilo je u ponedjeljak kako je podignulo optužnicu za terorizam protiv Mevlida Jašarevića (24), državljanina Srbije koji je 28. listopada prošle godine pucao na američko veleposlanstvo u Sarajevu ranivši pri tom jednog policajca. Zajedno s Jašarevićem, za pomaganje u počinjenju kaznenog djela terorizma optuženi su i Emrah Fojnica (21) i Minub Ahmetsahić (22), obojica državljani BiH. Svu trojicu optužnica tereti da su postali pripadnici organizirane teorističke grupe koja je djelovala u okviru vehabijske zajednice u selu Gornja Maoča kod Brčkog. Optužnica pojašnjava kako su Jašarević i njegovi istomišljenici kanili terorističkim akcijama izvršiti pristisak na vlasti BiH te SAD i Njemačke s ciljem povlačenja snaga NATO-a iz Afganistana. U tom cilju bio je i planiran napad na američko veleposlanstvo u Sarajevu kada je Jašarević pucajući iz strojnice i isplaivši pri tom više od stotinu metaka ranio jednog policajca angažiranog na osiguranju. U istrazi je utvrđeno kako je Jašarević snimio i oproštajnu poruku pojašnjavajući svoje motive za napad, a prije odlaska iz Gornje Maoče u Sarajevo 28. listopada 2011. oprostio se i sa svojom obitelji. Državno odvjetništvo BiH drži kako je, osim činjenice da je u napadu teško ozljeđen policajac te nanesena veća materijalna šteta na zgradi veleposlanstva, izazvano i ozbiljno narušavanje sigurnosnog stanja u BiH što je "imalo nesagledive posljedice na međunarodni ugled i položaj Bosne i Hercegovine".
SARAJEVO - Pripadnici granične policije Bosne i Hercegovine stupit će u štrajk 30. travnja, ukoliko predsjedništvo BiH prihvati prijedlog proračuna što ga je izradilo vijeće ministara i koji podrazumijeva i smanjenje plaća svima koji ju primaju iz državnog proračuna, najavila je u ponedjeljak sindikalna udruga koja okuplja zaposlene u graničnoj policiji. Štrajkaški odbor koji je već osnovan pojasnio je kako će štrajk početi 30. travnja u 12 sati. Članovi odbora ocijenili su kako je prouzakonit proračun od 950 milijuna konvertibilnih maraka koliko je predložilo Vijeće ministara. Sindikat granične policije BiH drži kako taj proračun predstavlja tešku povredu radno-statusnih prava njihovih članova, jer predviđa smanjenje plaće za 4,5 posto te iznosa namijenjenog toplom obroku.
ZAGREB - Prvi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj donio je, kako prenose agencije, pobjedu socijalističkog kandidata Francoisa Hollandea s prednošću manjom od očekivane, uspjeh krajnje desnice iznad svih očekivanja i, osobito iz pera stranih novinara, ocjenu da je francusko biračko tijelo toliko razočarano onim što se nudi na političkom jelovniku da glasuje "protiv", a ne "za" nekog kandidata i njegov program. Francuski komentatori uglavnom tvrde da sadašnji predsjednik Nicolas Sarkozy gotovo da i nema izgleda za konačnu pobjedu u drugom krugu izbora 6. svibnja nad socijalističkim kandidatom Hollandeom ako ne uspije pridobiti glasove birača krajnje desnice koji su u nedjelju omogućili predsjednici Nacionalnog fronta Marine Le Pen da ostvari povijesni uspjeh sa 17,9 posto potpore birača, što je tu opciju učinilo trećom najvećom snagom francuske politike. Toga je očito svjestan i Sarkozy, koji je reagirao odmah po objavi prvih rezultata u nedjelju navečer. "Sad pozivam sve Francuze koji ljubav prema domovini stavljaju ispred stranačke pripadnosti i osobnih interesa da se ujedine i pridruže mi se", izjavio je aktualni predsjednik. Njegova je strategija jasna - što desnijom retorikom progurati "nacionalno jedinstvo", nasuprot "unije ljevice" koju utjelovljuje tabor protukandidata Hollandea, a stranački dužnosnici Sarkozyjeva UMP-a već su tu strategiju počeli provoditi u djelo. "U našoj zemlji desnica nesumnjivo nikad nije ostvarila ovako dobar rezultat", izjavio je za AFP Guillaume Peltier, bez krzmanja pribrojivši rezultat Marine Le Pen (17,9 posto) onom Sarkozyjevom (26,2 posto).
DEN HAAG - Nizozemski premijer Mark Rutte podnio je u ponedjeljak kraljici Beatrix ostavku svoje vlade desnog centra jer se vladajuća koalicija nije dogovorila oko mjera za smanjenje deficita čime se otvara put za prijevremene parlamentarne izbore, javljaju mediji. Politička kriza rezultat je neuspjeha sedmotjednog pregovaranja o mjerama štednje u koaliciji koju čine Rutteova Liberalna stranka (VVD) i kršćansko-demokratska stranka (CDA) Maxima Verhagena, a podupire je i krajnja desnica (PVV) islamofoba i euroskeptika Gerta Wildersa, prenose agencije AFP i Reuters. Trojica čelnika od 5. ožujka bezuspješno su pregovarali o mjerama za smanjenje javnog deficita kojima bi trebali uštedjeti 16 milijardi eura i tako smanjiti javni deficit koji je dosegnuo 4,7 posto BDP-a prošle godine, što je iznad dopuštene granice eurozone od tri posto. Mjere za smanjenje deficita predviđaju povećanje PDV-a, zamrzavanje plaća vladinih dužnosnika i smanjenje proračuna za zdravstvo i pomoć zemljama u razvoju. Wilders se usprotivio tom planu jer nije "nije u interesu birača PVV-a" i jer ne želi da umirovljenici "krvare zbog zbog diktata iz Bruxellesa".
NEW YORK - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon je odlučio da će sljedećeg tjedna početi raspoređivanje 300 UN-ovih promatrača zaduženih za nadzor primirja u Siriji, objavio je UN u ponedjeljak. "Odluka je donešena i raspoređivanje Misije nadzora Ujedinjenih naroda u Siriji će biti izvedeno u etapama" od sljedećeg tjedna, rekao je zamjenik glasnogovornika UN-a Eduardo del Buey. Ta misija nenaoružanih vojnika je odobrena rezolucijom 2043 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojenom u subotu. Ali glavni tajnik UN-a će ocijeniti stanje na terenu, posebice učvršćenje primirja. Primirje je stupilo na snagu 12. travnja i od tada se redovno krši.
BEJRUT - Sirijske snage sigurnosti u ponedjeljak su granatirale grad Hamu pucajući po stanovništvu, pri čemu su ubile najmanje 25 osoba, izvijestili su oporbeni aktivisti. Pucnjava se dogodila samo dan pošto su promatrači UN-a, koji nadziru primjenu sporazuma o prekidu vatre, posjetili Hamu, pokrajinu u kojoj je počela narodna pobuna protiv predsjednika Bašara al-Asada. "Počelo je još jutros pucnjavom iz tenkova i strojnica, čak su i kuće gorjele", rekao je za Reuters lokalni aktivist Musab, dodajući da su vojnici ušli u grad i pucali po ljudima na ulicama. Pritom je ubijeno najmanje 25 osoba, 60 ih je ranjeno, a moglo bi biti još mnogo žrtava u granatama pogođenim zgradama. Sirijske vlasti, koje tvrde da poštuju sporazum o prekidu vatre postignut 12. travnja, još nisu komentirale ove informacije. Europska unija odlučila je u ponedjeljak nametnuti nove sankcije sirijskome režimu zbog nastavka krvoprolića u toj zemlji u kojoj je prije deset dana trebao stupiti na snagu prekid vatre. Nove sankcije uključuju luksuzne proizvode i opremu koja bi mogla služiti za represiju protiv oporbe.
NEW YORK - Neuspješni napori međunarodne zajednice da u Siriji uspostave održiv prekid vatre bude gorka sjećanja na Bosnu i Hercegovinu te Ruandu gdje Ujedinjeni narodi nisu uspjeli spriječiti pokolje i Kofi Annan toga je vrlo svjestan, ocjenjuju diplomati. Mirovni posrednik UN-a za Siriju koji u utorak treba Vijeće sigurnosti UN-a izvijestiti o svojoj misiji, bio je šef mirovnih operacija UN-a od 1993. do 1996., kada su počinjeni genocidi u BiH i Ruandi. Pokolj nad 8000 muslimana u Srebrenici 1995. "ostat će zauvijek crna stranica u povijesti UN-a", priznao je tada Kofi Annan. Također je rekao da je "trebao učiniti više" kako bi zaustavio pokolj nad 800.000 ljudi u Ruandi 1994. "Te su ga epizode zauvijek obilježile", kaže o Annanu diplomat koji s njime radi u mirovnoj misiji o Siriji. Annan "od početka govori: neću ponoviti ono što se zbilo u Bosni, budu li pucali na promatrače ili dogode li se pokolji nećemo se ponašati kao da se ništa nije dogodilo", kaže taj diplomat. "Annan misli da je njegov najbolji adut u ovome sukobu njegov ugled i vjerodostojnost", ocjenjuje drugi diplomat i upozorava da bi "Annan mogao izgubiti tu vjerodostojnost ako se dogovore dva ili tri prekida vatre za redom, a ne održe se, kao što je to bilo u BiH". Sukob u Siriji čini se kao "da gledamo već viđeno", ocjenjuje Ahmad Fauzi, Annanov glasnogovornik. Kao što to nisu mogli UN-ovi pregovarači u Bosni i Hercegovini, ni Annan ne može sam odlučiti o raspoređivanju sile ako sirijski predsjednik Bašar al-Asad ne održi zadanu riječ.
TUNIS - Iranski ministar vanjskih poslova Ali Akbar Salehi u ponedjeljak je izrazio optimizam u pogledu pregovora o iranskome nuklearnom programu, koji bi se trebali održati 23. svibnja u Bagdadu uz sudjelovanje velikih svjetskih sila iz grupa 5+1. "Rezultati sastanka u Istanbulu bili su zadovoljavajući, a ja sam definitivno optimist kada je riječ o predstojećem sastanku u Bagdadu", rekao je okupljenim novinarima Salehi, koji boravi u dvodnevnom radnom posjetu Tunisu. Teheran je obnovio dijalog o svojim osjetljivim nuklearnim aktivnostima 14. travnja u Istanbulu zajedno s članovima grupe 5+1, a riječ je o pet stalnih zemalja članica Vijeća sigurnosti (SAD, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija) i Njemačkoj. Dvije bi se strane trebale sastati 23. svibnja u Bagdadu. Zapadnjaci optužuju Iran za pokušaj izrade nuklearnog oružja, što službeni Teheran neprestano opovrgava. Zapad također pokušava dobiti jamstva službenog Teherana prema kojima se nuklearni program koristi isključivo u civilne svrhe.
ZAGREB/REYKJAVIK - Bivši islandski premijer Geir Haarde proglašen je krivim po jednoj, a oslobođen po tri točke optužnice povezane s krahom triju banaka i posljedičnim krahom islandskoga gospodarstva, pa neće ići u zatvor, odlučio je u ponedjeljak sud u Reykjaviku. Sud je ocijenio da Haarde nije kriv za izazivanje financijske krize iz nehata, ali kriv je po jednoj od četiriju točaka optužnice, jer službeno nije obavijestio svoje ministre o problemima koji ih čekaju. Islandsko je gospodarstvo palo, tri glavne banke propale su, a presuda o krivnji bivšega premijera ne vuče i zatvorsku kaznu pa je sud Haardea odmah pustio na slobodu. Haarde (61) je, kako se pretpostavlja, prvi svjetski čelnik koji je izveden pred sud zbog financijske krize 2008., a izricanje presude izravno je prenosila državna televizija.
RAMALLAH - Izrael je 1200 palestinskih zatvorenika koji štrajkaju glađu kaznio zabranom posjeta i odvajanjem od drugih zatvorenika koji ne sudjeluju u njihovu prosvjedu, objavila je u ponedjeljak zatvorska uprava. Štrajk koji nema previđen rok trajanja, a organizatori su ga nazvali "borba praznih želudaca", počeo je prošli utorak. Zatvorenici zahtijevaju bolje uvjete u zatvoru, a od Izraela da prestane zatvarati bez suđenja Palestince osumnjičene za prekršaje u području sigurnosti. "Privilegije poput posjeta obitelji ukinute su, a oduzeta im je i elektronika", rekla je Sivan Weizman, glasnogovornica zatvorske uprave. Štrajkaši kažu kako će uzimati samo sol i vodu dok izraelske vlasti ne udovolje njihovim zahtjevima.
LONDON - Osamdeset posto članova gornjeg doma britanskog parlamenta trebalo biti birano, a ne imenovano kako je bio običaj dosad, a njihov ukupan broj trebalo bi smanjiti gotovo za polovinu, predložio je u ponedjeljak parlamentarni odbor zadužen za prijedlog reforme Doma lordova. Gornji dom britanskog parlamenta (House of Lords), osnovan u XI. stoljeću, trenutačno ima 825 članova koje su uglavnom imenovale političke stranke, 92 zastupnika su ta mjesta zaslužila po nasljednom principu, a ondje je i još 26 anglikanskih biskupa. Višestranačko parlamentarno povjerenstvo koje je vlada zadužila za donese zaključke o reformi Doma lordova predlaže da se 80 posto lordova odsad bira, a da se preostalih 20 posto imenuje te da ih sveukupno bude 450. Također se predviđa ograničenje trajanja mandat za zastupnike na 15 godina koji se neće moći obnavljati, te se predlaže da se o reformi odlučuje referendumom. Osnivanje povjerenstva za reformu Doma lordova dio je koalicijskog sporazuma konzervativaca i liberala, ali se to pitanje smatra liberalnom idejom.
PEKING - Kineski predsjednik Hu Jintao zauzeo se u ponedjeljak za jačanje odnosa sa Sjevernom Korejom te je podupro njezina novog mladog čelnika Kim Jong-una, unatoč međunarodnoj osudi nedavna testiranja sjevernokorejske balističke rakete i najavljene mogućnosti trećeg nukelarnog pokusa te izolirane komunističke države. Hu je prijateljsku gestu pokazao na sastanku s Kim Yong-ilom, međunarodnim tajnikom sjevernokorejske partije, prenosi kineska novinska agencija Xinhua u izvješću u kojem ne spominje lansiranje rakete i spor oko sjevernokorejskog nuklearnog programa. "Tradicionalno prijateljstvo između Kine i Sjeverne Koreje stvoreno je osobnim odnosima i njegovale su ga naše dvije partije, kao i bivši naraštaj naših revolucionara, te je ono zajedničko dobro", rekao je Hu. "Stalno učvršćivanje i jačanje kinesko-sjevernokorejske prijateljske suradnje čvrsta je i nesalomljiva politika kineske partije i vlade", istaknuo je Hu, prema Xinhui. Njegove izjave pokazuju do koje je mjere Kina spremna podupirati Sjevernu Koreju, unatoč tome što je nedavno lansiranje rakete izazvalo regionalne napetosti i što je Pjongjang najavio mogućnost novoga, trećeg nuklearnog pokusa.
VATIKAN - Papa Benedikt XVI. osudio je u ponedjeljak seksualni turizam i trgovinu organima, pozvavši međunarodnu zajednicu da udvostruči oprez kada su u pitanju takve društvene devijacije. "Turizam, poput bilo kojeg drugog dijela ljudskog realiteta, nije pošteđen opasnosti i negativnih elemenata. Riječ je o zlu kojemu se hitno treba suprotstaviti, jer pogađa prava i dignitet milijuna ljudi i žena, osobito siromašnih, potom manjina i invalidnih osoba", rekao je u poruci upućenoj sudionicima VII. Svjetskog kongresa za pastoralnu brigu u turizmu, koji se održava u Meksiku od 23. do 27. travnja. "Seksualni turizam jedan je od najnižih oblika ovakvih devijacija koje mogu opustošiti čovjekov život, živote članova njegove obitelji, ali i cijela društva. Seksualni turizam ili trgovina organa, kao i zloupotreba i zlostavljanje maloljetnika, koju provode osobe bez skrupula, nažalost i dalje se nastavljaju" u mnogim turističkim kontekstima i destinacijama, rekao je Papa pozvavši međunarodnu zajednicu da udvostruči oprez kako bi se takve stvari spriječile. Sudionike kongresa pozvao je da promiču kulturu etički prihvatljivog, odgovornog turizma, na način da on postane respektabilan.
RIM - Ruby, bivša plesačica u noćnom klubu koja je u središtu seksualnog skandala bivšeg talijanskog premijera, povjerila je prijateljici u prisluškivanim telefonskim razgovorima da je Silvio Berlusconi spreman platiti milijune eura za njezinu šutnju, otkrivaju transkripti objavljeni u ponedjeljak u talijanskom tisku. "Poludio je. Sada je potpuno lud za mnom", povjerila je u listopadu 2010. Karima el Mahroug, poznatija po umjetničkom imenu Ruby u telefonskom razgovoru prijateljici. Istražitelji su te razgovore snimali, a transkripte je objavio u ponedjeljak dnevnik La Repubblica. Transkripti ne donose bitnih novosti o aferi "bunga bunga", kako je kućne zabave s mladim djevojkama nazivao Berlusconi, no otkrivaju da se on svojski trudio skriti odnose s Ruby od javnosti. "Rubygate" najspektakularniji je od brojnih skandala bivšeg premijera jer se sumnja da je plaćao seks toj djevojci marokanskog podrijetla koja je tada bila maloljetna. Oboje niječu seksualni odnos, a bivši premijer optužen je i da se koristio svojim premijerskim položajem kako bi Ruby bila puštena iz pritvora kamo je dospjela zbog krađe.
PRIŠTINA - Više od 200 novinara svih kosovskih medija prosvjedovalo je u ponedjeljak ispred kosovskog parlamenta zbog usvajanja novog kaznenog zakona kojim se, kako ističu, ugrožavaju medijske slobode na Kosovu. Novim kaznenim zakonom (članci 37 i 38), usvojenim krajem prošlog tjedna, novinari su obvezni otkriti svoje izvore. Čelnik Asocijacije profesionalnih novinara Kosova Arben Ahmeti kritizirao je i vladajuću i oporbene parlamentarne stranke rekavši da su se ujedinile u onemogućavanju novinarskog rada te je poručio kako udruga novinara neće prihvatiti prijetnje zatvorom i neće šutjeti pred prijetnjama vlasti i politike zatvorom. Kosovski novinari su zatražili od predsjednice Atifete Jahjaga da ne potpiše novi kazneni zakon sve dok se ne povuku sporni članci 37 i 38 tog zakona koji predstavljaju izravan pritisak na rad novinara i neovisnost medija. Prosvjed novinara započeo je simbolično s 15 minuta šutnje čime su, kako je istaknuto, novinari željeli ukazati na težnje kosovskih institucija da zabrane slobodno izražavanje.