BERLIN/ZAGREB - Njemačke industrijske narudžbe blago su porasle u veljači nakon snažnog pada u prethodnom mjesecu, poduprte potražnjom iz zemalja izvan eurozone, izvijestilo je njemačko ministarstvo gospodarstva i tehnologije. Industrijske narudžbe prilagođene za cjenovne, kalendarske i sezonske utjecaje porasle su u veljači za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec kada su se smanjile za revidiranih 1,8 posto, izvijestilo je ministarstvo u srijedu. Oslonac je u veljači bila izvozna potražnja, i to iz zemalja izvan eurozone, čije su narudžbe poskočile za 5,0 posto. Narudžbe iz eurozone pale su za 3,2 posto a one domaće za 1,4 posto. Na godišnjoj razini narudžbe su u veljači pale za 6,1 posto. U dvomjesečnom razdoblju koje obuhvaća siječanj i veljaču i pouzdaniji je pokazatelj jer isključuje eventualne jednokratne faktore, industrijske su narudžbe pale za 1,0 posto u odnosu na prethodna dva mjeseca. Pritom su narudžbe iz eurozone oslabile čak 4,6 posto, dok su one domaće stagnirale.
LONDON - Britanska središnja banka (BoE) zadržala je u četvrtak ključne kamatne stope na važećoj, rekordno niskoj razini od 0,5 posto, produljivši ujedno poticajne mjere s obzirom na mješovite gospodarske pokazatelje. BoE nije promijenila kamatne stope još od ožujka 2009. Produljen je i program monetarnih poticajnih mjera ukupne vrijednosti 325 milijardi funti (388 milijardi eura). Pritom u banci navode da će odluka iz veljače o izdvajanju dodatnih 50 milijardi funti biti zaključena tek u svibnju. Najnoviji potezi BoE nadovezuju se na mješovite pokazatelje iz britanskog gospodarstva. Tako je izvješće objavljeno u četvrtak pokazalo pad aktivnosti u britanskim tvornicama u veljači za jedan posto. Širi pokazatelj industrijske proizvodnje iskazao je pak blagi rast, za 0,4 posto.
WASHINGTON - Američki ministar financija Timothy Geithner poručio je da po mišljenju Obamine administracije eurozona može sama riješiti svoju dužničku krizu. "Europski čelnici odlučili su da će učiniti sve što je potrebno kako bi eurozona funkcionirala i kako bi se očuvala njezina kohezija. A oni to i mogu učiniti, mislim da posjeduju resurse i sposobnost da to učine", rekao je Geithner, odgovarajući u srijedu o budućnosti eurozone na jednoj konferenciji u Chicagu. Izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde pozvala je u utorak Sjedinjene Države da povećaju potporu MMF-u u saniranju dugova europskih zemalja, ističući da od uspjeha tih nastojanja ovisi i oporavak američkog gospodarstva. No taj poziv ima malo izgleda da bude uslišan zbog američke unutarnje politike u predizbornoj godini. Geithner je pohvalio 17 članica eurozone zbog napretka u rješavanju financijskih poteškoća Grčke, Irske i Portugala, spašenih zajedničkim naporima EU-a i MMF-a. Upozorio je ipak da se pred Europom i dalje nalaze veliki izazovi unatoč dogovoru eurozone o jačanju financijskog štita vrijednog više od milijardu američkih dolara. "Ravnoteža između rasta i štednje jako je složena", ali "najveća pogreška koju čine vlade u financijskim krizama jest naglo kočenje", ocijenio je.
ZAGREB - Prvi put u zadnjih deset godina, pomoć Europske unije zemljama u razvoju smanjila se, po novim podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OEC) objavljenima u srijedu. Godišnje izvješće OECD-a, kako prenose europski mediji, pokazuje da su sve države članice osim njih devet 2011. izdvojile manje za pomoć u razvoju nego lani. Sve zajedno u tu su svrhe uplatile 55,2 milijardi eura, što je 0,42 posto njihova BDP-a. U 2010. dale su 0,44 posto BDP-a. Pomoć europskih institucija zemljama u razvoju i multilateralnim organizacijama za razvoj smanjila se za 6,4 posto u odnosu na 2010. i iznosi 9,5 milijardi eura. Pomoć su najviše smanjile Španjolska (32,7 posto) i Grčka (39,3 posto), a slijede Belgija (13,3 posto) i Austrija (14,3 posto). Samo tri države članice povećale su pomoć razvoju 2011. - Italija (33 posto), Švedska (10,5 posto) i Njemačka (5,9 posto). Talijansko povećanje posljedica je uključivanja u taj iznos pomoći izbjeglicama u Italiji te oprosta dugova. Luca de Fraia, iz organizacije ActionAid Italy, rekao je da je talijanska pomoć razvoju zapravo 18 posto manja. Catherine Olier, iz organizacije Oxfam EU, ocijenila je da za ta smanjenja nema opravdanja. "To znači da najsiromašniji na svijetu plaćaju cijenu štednje, dok se spašavanje banaka nastavlja", kazala je.
BUDIMPEŠTA - Mađarska vlada planira uvesti porez na financijske transakcije, napisao je mađarski ministar gospodarstva Gyorgy Matolcsy u tamošnjem tjedniku Heti Valasz. "U financijskom sustavu nemamo poreza na transakcije, tako da moramo uvesti porez na financijske transakcije u sklopu preusmjeravanja poreznog fokusa na promet i potrošnju", napisao je mađarski ministar. Taj arhitekt niza nestandardnih mjera u gospodarskoj politici među kojima su najviši bankovni porez u Europi i vladin program za olakšanu otplatu kredita u stranoj valuti koji je bankama prouzročio goleme gubitke, nije želio podrobnije govoriti o vremenskom okviru za uvođenje takvog poreza niti o njegovoj visini. Dodatno, Matolcsy je istaknuo da se zalaže da Mađarska uvede pet različitih stopa poreza na dodanu vrijednosti (PDV), od pet, 15, 20 i 25 posto, te najvišu stopu PDV-a od 30 posto koja bi se tako podigla sa sadašnjih 27 posto. Mađarska stopa PDV-a od 27 posto najviša je u EU-u.
VARŠAVA - Poljska će uvesti potpunu zabranu uzgoja genetski modificirane sorte kukuruza MON810 američkog proizvođača Monsanto, najavio je poljski ministar poljoprivrede Marek Sawicki. "Takva zakonska uredba je u pripremi i njome se uvodi potpuna zabrana uzgoja genetski modificirane sorte kukuruza MON810 u Poljskoj", kazao je poljski ministar u srijedu novinarima. Dodao je kako bi pelud te sorte kukuruza mogla imati štetne poljedice po pčele. Sedam zemalja Europske unije, Belgija, Velika Britanija, Bugarska, Francuska, Njemačka, Irska i Slovačka odbacile su 9. ožujka prijedlog danskog predsjedništva EU-a da se dozvoli uzgoj genetski modificiranih poljoprivrednih kultura u Europi. Tjedan dana nakon toga Francuska je uvela privremenu zabranu uzgoja Monsantove GM sorte kukuruza MON810. Razgovori o dozvoli uzgoja genetski izmijenjenih poljoprivrednih kultura na području EU-a sada su zapeli u slijepoj ulici budući da takav prijedlog nema podršku većine od 27 članica EU-a.
TOKIO - Približno 12 tona radioaktivne vode isteklo je iz nuklearne centrale Fukushima, a dio se vjerojatno izlio u more, otkriveno je u četvrtak ujutro. Japanska elektroenergetska tvrtka Tokyo Electric Power (Tepco) objasnila je da je istjecanje otkriveno u četvrtak ujutro na cijevi koja povezuje privremeni uređaj za dekontaminiranje vode, gdje se čisti tekućina za hlađenje reaktora. "Naši dužnosnici su potvrdili da je voda za hlađenje istekla na razini spoja dviju cijevi" rekao je glasnogovornik i dodao da je dio tekućine vjerojatno iscurio u ocean, a prenosi agencija AFP. Oštećenje je otklonjeno, naglasio je glasnogovornik. Tepco pokušava utvrditi točnu količinu vode koja je iscurila u ocean iz centrale Fukushima Daiichi, 220 km sjeveroistočno od Tokija. To nije prvi takav slučaj: oko 120 tona radioaktivne vode iscurilo je iz sustava za dekontaminaciju prošlog mjeseca, od kojih je 80 litara završilo u moru, precizira kompanija.
ANKARA - Eksplozija jedne od dviju cijevi naftovoda kojim se iz iračkog Kirkuka transportira sirova nafta prema turskoj luci Ceyhan, na Sredozemlju, prouzročila je u četvrtak veliki požar zbog čega je zaustavljena isporuka tog energenta, priopćio je turski dužnosnik. "Isporuka nafte je na tom cjevovodu obustavljena, ali se nastavlja u drugoj cijevi naftovoda", dodao je isti dužnosnik. U ovom trenutku nije jasno zbog čega je došlo do eksplozije, ali sabotaže na naftovodima i plinovodima koji iz Irana i Iraka dopremaju energente u Tursku nisu rijetkost. Naftovod od Kirkuka do Ceyhana česta je meta napada kurdskih boraca koji se bore za autonomiju svog naroda. Kapacitet spomenutog naftovoda je 1,6 milijuna barela dnevno, a najčešće se dnevno pumpa 500 tisuća barela sirove nafte.
LONDON - Cijene nafte porasle su u četvrtak u Londonu iznad razine od 123 dolara za barel temeljem pojačanih zabrinutosti da će sankcije zapadnih zemalja ugroziti opskrbu iranskom naftom. Barel nafte poskupio je na londonskom tržištu 1,03 dolara, na 123,37 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 82 centa višoj cijeni od 102,29 dolara, nakon što je u srijedu zaključio trgovinu u minusu 2,54 dolar. "Tržišta dionica i nafte jučer su oslabila. Danas se tržište nafte oporavlja zbog geopolitičkog rizika na pragu produljenog blagdanskog vikenda", zaključio je Christopher Bellew iz Jefferies Bachea. U međuvremenu je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) izvijestila da je cijena referentne košarice njezine nafte u srijedu iznosila 121,94 dolara, što znači da je bila 1,01 dolar niža nego prethodnog radnog dana.
TOKYO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros pale jer nakon slabe aukcije španjolskih obveznica ulagače ponovno zabrinjava dužnička kriza, a splasnula je i nada u nove poticajne mjere američke središnje banke. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,4 posto, zaronivši na najnižu razinu u četiri tjedna. U Australiji i Hong Kongu cijene su dionica pale između 0,4 i 0,9 posto, dok su u Singapuru, Južnoj Koreji i Šangaju porasle između 0,2 i 0,8 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na gubitku 0,7 posto.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica pale, drugi dan zaredom, jer se ulagači plaše posustajanja gospodarskog rasta bez dodatnih poticajnih mjera središnjih banaka, dok rast prinosa na španjolske obveznice pokazuje da su strahovanja od dužničke krize i dalje prisutna. Dow Jones indeks oslabio je 124 boda, ili 0,95 posto, na 13.074 boda, dok je S&P 500 pao 1,02 posto, na 1.398 bodova, a Nasdaq indeks 1,46 posto, na 3.068 bodova. Strahovanja ulagača od usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, ako monetarne vlasti ne uvedu dodatne poticajne mjere, izazvala su jučer pad cijena dionica u gotovo svim sektorima. Od 10 sektora S&P 500 indeksa cijene su pale u njih 9, a najviše je, 1,6 posto, potonuo financijski sektor. Usporavanje rasta dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, američkog i kineskog, te recesija u Japanu i eurozoni mogli bi izazvati pad potražnje za sirovinama, stoga su jučer oštro pale njihove cijene.