PARIZ - Oporavak gospodarstva eurozone uvelike zaostaje za onim SAD-a i Kanade, upozorila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), te središnjim bankama savjetovala da nastave s poticajnom monetarnom politikom, jer je oporavak u svijetu još krhak. OECD za sedam najvećih svjetskih gospodarstava skupine G7 prognozira prosječnu stopu rasta od 1,9 posto na godišnjoj razini za prvo i drugo tromjesečje ove godine, napominjući pritom da među članicama postoje velike razlike. Za eurozonu, koja se vrlo sporo izvlači iz dužničke krize, u OECD-u prognoziraju najslabiji oporavak. Za francusko i talijansko gospodarstvo u prvom tromjesečju prognoziraju pad aktivnosti, dok bi njemačko moglo porasti za svega 0,1 posto. OECD Britaniji prognozira pad aktivnosti od 0,4 posto u prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje prošle godine, nakon čega bi uslijedio rast od 0,5 posto u drugom tromjesečju. Iz OECD-a savjetuju da bi središnje banke trebale održati niske kamatne stope i zadržati druge krizne mjere. Među rizicima ističu rastuće cijene nafte, od početka godine više za 15 posto.
KOPENHAGEN/ZAGREB - Dansko predsjedništvo EU-a postiglo je dogovor s Europskim parlamentom o jačanju direktive Seveso čiji je cilj sprečavanje kemijskih nesreća u industriji i ublažavanje njihovih posljedica za ljude i okoliš, priopćeno je iz Kopenhagena. Nova pravila, koja će stupiti na snagu 1. lipnja 2015., obuhvatit će više lokacija s opasnim kemikalijama. Sve tvrtke koje se bave opasnim kemikalijama morat će pripremiti preventivnu politiku za nesreće, što znači da će postupno poboljšati mjere sigurnosti. Europski građani moći će na sudu osporiti odluke vlasti o planiranju takvih lokacija, primjerice njihovoj udaljenosti od stambenih četvrti.
BERLIN - Nezaposlenost u Njemačkoj u ovogodišnjem ožujku smanjena je peti mjesec zaredom, pri čemu je stopa nezaposlenosti iznosila 6,7 posto, što je njezina nova rekordno niska razina od ujedinjenja Njemačke. Po desezoniranim podacima koje je objavila njemačka Savezna agencija za rad, broj nezaposlenih smanjen je za 18 tisuća u odnosu na veljaču, što je više od očekivanja. Analitičari u Reutersovoj anketi u prosjeku su procjenjivali da će broj nezaposlenih pasti za 10 tisuća. Ukupno je u toj zemlji krajem ožujka bilo 2,841 milijuna nezaposlenih.
BERLIN - Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble izrazio je uvjerenje da će zemlje članice eurozone pronaći rješenje u sporu oko poreza na financijske usluge i da će se Njemačka i nadalje zauzimati za postizanje dogovora. "Sasvim sam siguran da ćemo pronaći rješenje. Mi se najviše od svih zalažemo za uvođenje takvog poreza, čime bi se ukinula izuzeća od obveze plaćanja općeg poreza na promet na financijske usluge", kazao je Schaeuble za Deutschlandfunk radio, dodajući da će ta pitanja raspraviti ministri financija idućih dana na sastanku u Kopenhagenu.
MILANO - Talijanska banka Monte dei Paschi di Siena, najstarija u svijetu, objavila je da je 2011. zaključila s gubitkom od 4,69 milijardi eura zbog iznimno teških uvjeta, nakon što je u 2010. poslovala s dobiti od 985 milijuna eura. Na poslovanje te banke, utemeljene davne 1472. godine, nepovoljno je utjecalo progresivno usporavanje gospodarskog rasta i produbljivanje dužničke krize. U banci su bili prisiljeni na "značajniju prilagodbu vrijednosti zbog otpisa 'goodwilla'" u ukupnom iznosu 4,48 milijardi eura, kako bi se prilagodili postojećim tržišnim uvjetima i pripremili za scenarije u doglednoj budućnosti.
MADRID - Opći štrajk u trajanju od 24 sata protiv reformi radnog zakonodavstva i politike štednje desne vlade počeo je u četvrtak ujutro u Španjolskoj gdje su se štrajkaši okupljali pred tvrtkama. Radi se o šestom općem štrajku od ponovne uspostave sindikalnih sloboda 1977. Organizirale su ga dvije velike sindikalne središnjice Comisiones Obreras (CCOO) i UGT. Sindikati prosvjeduju protiv reforme rada koju je vlada najavila 11. veljače i koja je već stupila na snagu, a namijenjena je borbi s rekordnom razinom nezaposlenosti u visini 22,85 posto aktivnog stanovništva.
KECSKEMET - Njemački proizvođač luksuznih automobila Mercedes Benz danas otvara proizvodni pogon u Mađarskoj, prvi u istočnoj Europi. Tvornica u mađarskom gradu Kecskemetu, vrijedna 800 milijuna eura, zapošljavat će 3.000 ljudi, a rezultirat će i otvaranjem 10.000 radnih mjesta kod dobavljača. Mađarski premijer Viktor Orban i izvršni direktor Daimlera Dieter Zetsche svečano će kasnije tijekom dana pokrenuti proizvodnu liniju Mercedesove B klase automobila. Tvornica, koja bi trebala proizvoditi 100.000 automobila godišnje, jedno je od dosad najvećih izravnih ulaganja u Mađarsku i dobrodošla svijetla točka u vrijeme teške gospodarske situacije u zemlji.
LONDON - Euro je oslabio u četvrtak prema dolaru na međunarodnim tržištima deviza jer su ponovno u prvi plan izbile zabrinutosti oko mogućeg širenja dužničke krize na veća gospodarstva eurozone, a pod pritiskom je i uoči sutrašnjih razgovora o povećanju kriznog fonda eurozone. Euro se u takvim okolnostima spustio za 0,29 posto, na 1,3273 dolara. Gotovo jedan posto oslabio je prema jenu pa se njime trgovalo po 109,21 jena, jer je jen jačao zbog snažne potražnje pred završetak financijske godine u toj zemlji 31. ožujka. I dolar je stoga bio na gubitku prema jenu, oslabjevši za 0,7 posto, na 82,25 jena. Unatoč solidnoj potražnji na današnjoj aukciji talijanskih državnih obveznica s rokom vraćanja za pet i 10 godina, prinosi na talijanske i španjolske obveznice su porasli i time pomogli oživjeti zabrinutosti oko dužničke krize u eurozoni. Euro ostaje ranjiv zbog zabrinutosti od širenja krize na veća gospodarstva eurozone, a optimizam prigušuje i opći štrajk u Španjolskoj pred sutrašnje predstavljanje detaljnog proračuna.
LONDON - Cijene nafte na međunarodnim tržištima u četvrtak su stagnirale dok ulagači iščekuju nove vijesti oko mogućeg puštanja na tržište nafte iz strateških zaliha zapadnih zemalja. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove stagnirala oko 104 dolara. Na američkom je tržištu barel pojeftinio 1,92 dolara te iznosi je 105,41 dolar. Francuska je u srijedu izvijestila da razmatra oslobađanje strateških zaliha sirove nafte u sklopu nastojanja SAD-a da se snize cijene nafte. Glasnogovornica francuske vlade Valerie Pecresse kazala je da Francuska čeka preporuku Međunarodne agencije za energetiku prije nego posegne za svojim rezervama. Američki dužnosnici zanijekali su napise od prije nekoliko tjedana da SAD i Britanija planiraju koordinirano puštanje nafte iz svojih strateških rezervi. U srijedu je glasnogovornik Bijele kuće Josh Earnest odbio kazati je li SAD tražio od Francuske da razmotri puštanje nafte iz svojih strateških rezervi. Veliki skok zaliha sirove nafte u SAD-u također je negativno utjecao na cijene nafte. Američka vlada u srijedu je objavila da su zalihe sirove nafte prošloga tjedna uvećane za 7,1 milijun barela, znatno više nego su analitičari procjenjivali.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Cijene europskih dionice pale su u četvrtak na najniže razine u zadnja tri tjedna nakon što je niz lošijih od očekivanja američkih makroekonomskih podataka probudio strah investitora od usporavanja globalnog rasta. Indeks Londonske burze FTSE oslabio je 0,48 posto na 5.781 bodova, frankfurtski DAX za 0,44 posto na 6.968 bodova, a pariški CAC za 0,37 posto na 3.417 bodova. Gubitci na dioničkim tržištima ipak su bili ograničeni, budući da je rast cijena rudarskih dionica nadoknadio gubitke u energetskom sektoru. Najveća gubitnica dionica je francuske naftne kompanije Total, koja je oslabila danas 1,4 posto. Od početka tjedna tako je na gubitku 8,5 posto, pod pritiskom zbog curenja na njenoj platformi u Sjevernom moru. Raspoloženje su pokvarili su američki pokazatelji, ponajviše manji od očekivanja rast narudžbi trajnih dobara, što je povećalo sumnje investitora oko izgleda najvećeg gospodarstva. Znatnije su ojačale dionice francuskih banaka, nakon što su ankete pokazale da francuski predsjednik Nicolas Sarkozy vodi ispred socijalističkog protukandidata u utrci za predsjednika. Dionice banke Societe Generale poskupjele su 1,1, a Credit Agricolea za 1,5 posto.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, drugi dan zaredom, jer je zabrinutost u vezi rasta dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, američkog i kineskog, navela ulagače na prodaju rizičnijih investicija uoči završetka tromjesečja. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros skliznuo 0,7 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju pale između 0,1 i 1,1 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na gubitku 0,8 posto. Jutros su pod najvećim pritiskom dionice u rudarskom i energetskom sektoru.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica pale drugi dan zaredom, a pod najvećim su pritiskom, zbog slabijih nego što se očekivalo makroekonomskih podataka i oštrog pada cijena sirovina, bili rudarski i energetski sektor. Dow Jones indeks oslabio je 71 bod, ili 0,54 posto, na 13.126 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,49 posto, na 1.405 bodova. I Nasdaq indeks pao je 0,49 posto, na 3.104 bodova. S&P indeks rudarskog sektora potonuo je 1,5, a energetskog 1,2 posto. Od 10 sektora S&P 500 indeksa, jučer su ojačale dionice samo u financijskom sektoru. S&P indeks financijskog sektora ojačao je 0,4 posto, povećavši svoj dobitak u prvom kvartalu na više od 22 posto.