BRUXELLES - Europska unija uskoro bi mogla ukiniti antidampinške carine za bešavne cijevi iz Hrvatske, osigurati povoljniji tretman hrvatskih proizvoda na tržištu CEFTA-e i pokrenuti postupak za ukidanje zabrane uvoza svinjetine iz Hrvatske, izjavio je u utorak u Bruxellesu potpredsjednik hrvatske vlade Neven Mimica nakon razgovora s povjerenikom za trgovinu Karelom De Guchtom. "Od ova tri pitanja za dva i pol imamo jasna i obećavajuća stajališta povjerenika De Guchta da će se riješiti onako kako mi mislimo da ih treba riješiti", rekao je Mimica nakon razgovora s europskim povjerenikom. EU-a je još 2006. uvela zaštitne antidampinške carine od 29,8 posto na bešavne cijevi koje proizvodi sisačka željezara i koja je na kraju bila presudna da američki vlasnik, tvrtka CMC zatvori željezaru i sada traži novog vlasnika. Drugo pitanje o kojem je bilo riječi u razgovoru s De Guchtom jest izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na tržište CEFTA-e nakon ulaska Hrvatske u EU-u. Za Hrvatsku su BiH i Srbija velika tržišta i uvođenjem carina njezini bi proizvodi znatno izgubili na konkuretnosti. Hrvatska s danom ulaska u EU mora napustiti CEFTA-u, unutar koje nema carina na trgovačku razmjenu između zemalja članica toga prostora.
BRUXELLES - Uspostava posebnog ministarstva za sve strukturne fondove EU-a vrlo je inteligentna odluka hrvatske vlade, koja će pomoći u povlačenju dostupnih sredstava, izjavio je utorak u Bruxellesu povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn nakon razgovora s potpredsjednikom hrvatske vlade i ministrom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Brankom Grčićem. "Vrlo sam zadovoljan što je Hrvatska uspostavila ministarstvo odgovorno za sve strukturne fondove, što je definitivno inteligentna odluka za srednjoročno razdoblje. To će definitivno pomoći u povlačenju novca koji je na raspolaganju, a tu je riječ o iznosu od preko 400 milijuna eura za drugu polovicu 2013. godine. Stoga je vrlo važno imati jasne ideje, to jest projekte za predstojeće razdoblje kako se ne bi nepotrebno gubilo vrijeme", rekao je Hahn nakon razgovora s Grčićem. Hrvatska ulazi u Europsku uniju na samom kraju sadašnjeg višegodišnjeg proračunskog razdoblja EU-a 2007-2013. i za šest mjeseci članstva u drugoj polovici 2013. moći će iz Kohezijskog i strukturnih fondova povući oko 450 milijuna eura. EU sada dogovara novi višegodišnji financijski okvir 2014-2020.
SARAJEVO - Ravnatelji burzi vrijednosnih papira iz osam država jugoistočne Europe potpisali su u utorak u Sarajevu platformu za zajednički rad, što je projekt kojega su zajednički potaknuli Vijeće za regionalnu suradnju (RCC) i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). Glavni cilj platforme je poboljšanje suradnje burzi vrijednosnih papira i olakšanje pristupa izvorima financiranja u regiji ne bi li se na taj način potaknuo razvoj privatnog sektora, ali i dalji rast domaćih i inozemnih investicija. Projekt bi trebao osigurati razmjenu iskustava, te pomoći boljem ukupnom razumijevanju funkcioniranja financijskih tržišta. Glavni tajnik RCC-a Hido Biščević kazao je kako je glavni poticaj za ovakvu suradnju došao od samih burzi. "Integriranje tržišta kapitala u jugoistočnoj Europi važno je kako za kratkoročni tako i za dugoročni gospodarski razvoj u regiji. Tržišta kapitala osiguravaju ključni izvor financiranja i kapitala za tvrtke iz privatnog sektora što omogućava otvaranje novih radnih mjesta i vodi ka održivom gospodarskom razvoju", izjavio je ravnatelj USAID-a za BiH Allan Reed.
BRUXELLES - Dužnička kriza u eurozoni nije završila unatoč smirivanju situacije na financijskim tržištima od početka godine, ocijenila je Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). OECD upozorava da su banke u eurozoni i dalje slabe, da razine državnih dugova i dalje rastu te da su fiskalni ciljevi daleko od ostvarenih. Budući da eurozona klizi u drugu krizu u posljednje tri godine, iz OECD-a poručuju da 17-člana eurozona treba ambiciozne gospodarske reforme."Povjerenje tržišta u državne dugove u eurozoni je krhko. Prognoze gospodarskog rasta su neuobičajeno neizvjesne i u najvećoj mjeri ovise o rješenju krize", objavio je OECD u svome izvješću o stanju eurozone. OECD za ovu godinu u eurozoni ne očekuje pad gospodarskih aktivnosti već skroman gospodarski rast od 0,2 posto. Međutim, upozorava da zacrtana smanjenja manjkova moraju biti realna i u političkom smislu ostvariva, jer bi sustav provedbe u Europskoj uniji mogao izgubiti vjerodostojnost. U OECD-u također smatraju da eurozona mora utvrditi vjerodostojnije i razrađenije srednjoročne proračunske planove.
PARIZ - Europski čelnici trebali bi se pozabaviti visokom stopom nezaposlenosti kroz poticanje radnika na migraciju unutar Europske unije (EU), navodi se u najnovijem izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Iako je prosječna stopa nezaposlenosti diljem 27-člane EU dosegla u 2011. godini 9,6 posto, postoje znatne razlike među pojedinim zemljama. Primjerice, stopa nezaposlenosti u Austriji svega je 4,1 posto, a u Španjolskoj čak 21,8 posto. Istodobno, mnoge zemlje EU-a trpe zbog rasta nestašice kvalificirane radne snage uslijed starenja stanovništva. "Visoka nezaposlenost, osobito među mladim ljudima te niska mobilnost koegzistiraju s nedostatkom radnika i kvalificirane radne snage u drugim regijama ... Veća pokretljivost između zemalja EU-a pomoći će riješiti neusklađenosti ponude i potražnje, te pomoći radnicima i tvrtkama u usklađivanju potreba", naveo je OECD u svom ekonomskom izvješću o EU za 2012. godinu.
BERLIN - Njemački institut za istraživanje tržište GfK objavio je da je nova anketa o povjerenju njemačkih potrošača pokazala pogoršana očekivanja nakon šest mjeseci rasta. Institut je u utorak priopćio da je pokazatelj povjerenja za travanj pao na 5,9 bodova, sa šest bodova zabilježenih u ožujku, nakon što su cijene plina dosegnule rekordne razine. U GfK-u i dalje očekuju da će osobna potrošnja "u ovoj godini biti osnovna baza za gospodarski rast u Njemačkoj". Detaljniji uvid u anketu ukazuje na značajan pad njemačkih očekivanja vezano za dohodak, dok je spremnost potrošača na kupnju ostala gotovo nepromijenjena. Gospodarska očekivanja porasla su u ožujku na 7,2 boda, s 5,9 bodova u veljači, ali u institutu ističu da su i dalje daleko ispod 49,5 bodova zabilježenih u ožujku prošle godine. To, kako navode, "sugerira da će njemačko gospodarstvo biti znatno manje dinamično u 2012".
RIM - Italija je u utorak prodala 3,8 milijardi eura vrijedne obveznice s rokom vraćanja za tri, sedam i devet godina, po nižoj cijeni nego prošloga puta, objavila je talijanska središnja banka. Rezultati aukcije talijanskih obveznica novi su signal da ulagači imaju donekle povjerenja u Italiju, koju se krajem prošle godine smatralo potencijalnom sljedećom članicom eurozone koja bi mogla zapasti u dužničku krizu. Kamatna stopa na obveznice bez kupona čiji je rok dospijeća 2012. spustila se na 2,352 posto, s 3,013 posto na prethodnoj aukciji, održanoj 24. veljače. Obveznice koje dospijevaju na naplatu 2019. godine prodane su uz prinos od 3,06 posto, nasuprot 3,19 posto, koliko je država bila primorana platiti na prijašnjoj aukciji. Obveznice s rokom vraćanja 2021. godine prodane su uz kamatnu stopu od 3,45 posto, u usporedbi sa 4,61 posto na prijašnjoj aukciji. otražnja je bila gotovo dvostruko veća u odnosu na ponudu te je dosegnula 7,3 milijardi eura. Italija muku muči s golemim državnim dugom koji doseže 120,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a ove godine prodajom obveznica mora namaknuti oko 450 milijardi eura.
FRANKFURT - Guverner središnje luksemburške banke Yves Mersch dobio je jednu od ključnih pozicija u Europskoj središnjoj banci (ECB), izvijestio je Financial Times Deutschland. Mersch ulazi u 6-člani Izvršni odbor ECB-a, ostavivši za sobom suparnika iz Španjolske, Antonia Sainza de Vicuna. Ministri financija eurozone službeno će odobriti njegovo imenovanje na sastanku u Kopenhagenu, u petak i subotu, dodaje FT Deutschland. Trenutno je na tome položaju u Izvršnom odboru banke Španjolac Jose Manuel Gonzalez-Paramo, koji odlazi krajem svibnja. To imenovanje vrlo je osjetljivo, jer dolazi u vrijeme kada niz vodećih pozicija u EU-u postaje slobodno, a priželjkuju ih brojne zemlje članice. Nakon Upravnog odbora ECB-a, Izvršni odbor je najvažnije tijelo Banke, nadležno za njezino svakodnevno upravljanje.
LJUBLJANA - Slovenija će ovih dana stranim investitorima ponuditi na otkup novo izdanje svojih državnih obveznica, objavio je poslovni dnevnik "Finance". Bilo bi to prvo zaduženje Slovenije na međunarodnom financijskom tržištu od stupanja na dužnost nove vlade. Interes za obveznice i zahtijevana kamatna stopa pokazat će vraća li nova vlada proračunskim rezovima i mjerama štednje, čiji je cilj uravnoteženje državnih rashoda s prihodima u 2015. godini, povjerenje stranih financijskih tržišta, navodi slovenski poslovni list. Ministarstvo financija potvrdilo je da će prezentaciju obveznica u Europi za Sloveniju u bliskoj budućnosti organizirati banke BNP Paribas, HSBC Holdings, JP Morgan Chase & Co., Societe Generale i UniCredit, a transakcija će ovisiti o uvjetima na financijskom tržištu. Prethodnih godina Slovenija se na međunarodnom tržištu zaduživala 10-godišnjim obveznicama izdanima u vrijednosti od 1 do 1,5 milijarde eura.
LJUBLJANA - Član Europskog revizorskog suda Milan Cvikl izjavio je da mjere stabilizacije javnih financija u Sloveniji ne mogu uspjeti samo "neoliberalnim" smanjenjem proračunskih troškova i bez dijaloga vlade i socijalnih partnera. "Neoliberalni prijedlozi na dugi rok ne mogu odigrati svoju pozitivnu ulogu bez reformi i kratkoročnih rješenja za državni proračun i potrošnju, ne samo na strani rashoda nego i na strani prihoda", rekao je Cvikl u razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju (STA), preporučujući slovenskoj vladi da reforme provede u dijalogu, te da ne reže samo rashode nego i poveća prihode u proračunu za ovu godinu. Slovenska vlada predložila je prošlog tjedna paket mjera štednje koji bi troškove državnog proračuna u ovoj godini smanjili za 820 milijuna eura, a prve reakcije sindikata su negativne. Cvikl je do 2010. godine bio je glavni tajnik vlade Boruta Pahora, a na početku karijere ekonomist u Svjetskoj banci u Washingtonu. "Europa je sada bolje pripremljena na financijsku i sve buduće krize. Europa se neće raspasti, a s fiskalnim paktom postaje bolje integrirana iznutra. Instrumente koji postoje na europski razini morat ćemo primjenjivati na djelotvoran način", rekao je Cvikl u razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA.
BERLIN - Glavne njemačke zračne luke zahvaćene su u utorak opsežnim štrajkom koji je doveo do brojnih otkazivanja letova posebice iz Frankfurta. Štrajk je organizirao sindikat Verdi na temelju pregovora o plaći u javnoj službi. Samo u Frankfurtu, najvećoj njemačkoj zračnoj luci, 440 letova neće se moći osigurati na ukupno 1300 dnevno, kazao je upravitelj zračne luke Fraport. Većina otkazanih letova pripada prvoj zračnoj kompaniji u zemlji Lufthansi, kazala je glasnogovornica. Štrajk bi mogao uz Frankfurt i Muenchen, gdje je dosad otkazano 85 letova na 1130 predviđenih za danas, zahvatiti i Stuttgart, Duesseldorf, Koeln-Bonn, Muenster-Osnabrueck, Dortmund, Hanover te Bremen. Verdi zahtijeva povećanje plaća za 6,5 posto ove godine za dva milijuna zaposlenih. Država je predložila prošlog tjedna povećanje za 3,3 posto podijeljeno na dvije godine, što je sindikat odbio. Sljedeći pregovori predviđeni su za 28. i 29. ožujka.
LONDON/ZAGREB - Najveći svjetski brodovi na putu su da postanu još veći i učinkovitiji, zahvaljujući divovskim inženjerskim projektima i novom sustavu smanjenja trenja u plovidbi, pomoću struje zračnih mjehurića koja okružuje trup broda, navodi BBC. Panamski kanal se temeljito obnavlja i proširuje na 49 metara, otvarajući novo razdoblje u brodogradnji. Brodograditelji se pripremaju za narudžbe brodarskih tvrtki koje će kupovati šira, veća plovila. Istodobno je pomorskim inženjerima pružena prilika da počnu s potpuno novim dizajnom brodova. Istraživanje objavljeno u časopisu "International Journal of Maritime Engineering" pokazuje da će novi kanal vjerojatno voditi do novih, čišćih, 'zelenijih' i po potrošnji goriva, učinkovitijih brodova. "Što je brod veći, manje goriva troši po toni tereta koji prevozi", rečeno je. Jedna od tehnologija koje najviše obećavaju je tzv. zračno podmazivanje - struja zračnih mjehurića koja okružuje podvodni dio broda, smanjujući trenje i štedeći gorivo. Za brodove nove tehnologije već stižu narudžbe, pa je tako 2011. američka tvrtka za izvoz žita Archer Daniels Midland naručila tri divovska 'dry-bulk carriera' s inovativnim oblikom trupa, propulzijskim sustavom i tehnologijom zračnog podmazivanja.
LONDON - Tečaj dolara u utorak se na međunarodnim tržištima spustio na najnižu razinu u četiri tjedna prema košarici međunarodnih valuta, pod pritiskom jučerašnjih izjava čelnika američke središnje banke Fed Bena Bernankea, koji je ostavio vrata otvorena za daljnje ublažavanje monetarne politike. Dolarov indeks .DXY danas je pao 0,2 posto, na 78,770, najnižu razinu od 2. ožujka ove godine. Euro je u takvim okolnostima nakratko dosegnuo najvišu razinu u mjesec dana prema dolaru od 1,33857 dolara, no potom se stabilizirao na 1,3356 dolara. Dolar je oslabio i prema jenu, kliznuvši za 0,2 posto na 82,68 jena. Time se i dalje zadržao ispod nedavno zabilježene najviše razine u posljednjih 11 mjeseci od 84,19 jena. Analitičari kažu da bi se dolar mogao u kratkoročnoj perspektivi ponovo naći pod pritiskom zbog špekulacija o mogućem trećem krugu kvantitativnog monetarnog popuštanja u SAD-u. Međutim, budu li američki pokazatelji i dalje upućivali na gospodarski oporavak, američka bi valuta mogla ponovno početi jačati, prognoziraju.
LONDON - Cijene nafte na londonskom tržištu u utorak su se kretale oko 125 dolara za barel, slijedom najave sastanka između predstavnika Irana i šest zapadnih velesila idućega mjeseca, čime su porasle nade da bi moglo doći do dogovora oko nuklearnog programa te zemlje. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte danas pala za 9 centi, na 125,56 dolara. Na američkom je tržištu bila u plusu 9 centi i iznosila je 107,12 dolara. Iran i šest zapadnih zemalja - Sjedinjene Države, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Rusija i Kina, dogovorili su da će se 13. travnja sastati radi novih razgovora o nuklearnom programu Teherana, kazali su diplomati za Associated Press u ponedjeljak. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u ponedjeljak iznosila 123,49 dolara, što znači da je porasla za 68 centi u odnosu na petak.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros snažno porasle, kao i jučer na Wall Streetu, nakon što je predsjednik američke središnje banke Ben Bernanke poručio da je i dalje nužna labava monetarna politika kako bi se smanjila nezaposlenost. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros skočio više od 2 posto, dosegnuvši najvišu razinu u osam i pol mjeseci, dok su cijene dionica u Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji i Hong Kongu porasle između 0,8 i 1,6 posto. Porasle su, blago, i cijene dionica u Šangaju, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na dobitku 0,9 posto.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica skočile više od 1 posto jer su komentari predsjednika Feda Ben Bernanke potaknuli nadu da će američka središnja banka dodatno olabaviti monetarnu politiku. Dow Jones indeks ojačao je 160 bodova, ili 1,23 posto, na 13.241 bod, dok je S&P 500 skočio 1,39 posto, na 1.416 bodova, a Nasdaq indeks 1,78 posto, na 3.122 boda. Nakon što je prošloga tjedna S&P 500 pao 0,5 posto, što je njegov najveći tjedni pad u ovoj godini, jučer je najvažniji američki burzovni indeks ponovno skočio na najviše razine od svibnja 2008. godine. Pritom je svih 10 sektora S&P-a ojačalo, a najviše su, 1,7 posto, porasle cijene dionica u tehnološkom i sektoru zdravstvene njege.