FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 17,30 sati

Autor: ggoj
ZAGREB, 16. ožujka 2012. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 17,30 sati.

LUXEMBOURG - Zaposlenost u eurozoni i Europskoj uniji dodatno se smanjila u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju, izvijestio je europski statistički ured u prvoj procjeni. Broj zaposlenih u eurozoni smanjio se u razdoblju od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, čime je nastavljen tempo pada iz prethodnog tromjesečja. U Europskoj uniji smanjio se za 0,1 posto, nakon 0,2-postotnog pada u prethodnom tromjesečju. Po sezonski prilagođenim procjenama europskog ureda, u 27 članica Europske unije u četvrtom je tromjesečju zaposleno bilo 223 milijuna ljudi, od čega 146,4 milijun u zoni primjene jedinstvene europske valute. Najveći pad zaposlenosti zabilježen je u građevinskom sektoru, gdje se broj zaposlenih smanjio za 1,5 posto u eurozoni, te za 0,8 posto u EU. Najveći rast zabilježen je u sektoru poslovanja s nekretninama, za 2,2 odnosno 2,4 posto. U cijeloj prošloj godini zaposlenost je u eurozoni povećana za 0,2 posto, a u EU27 za 0,3 posto. U prethodnoj godini pala je u obje zone za 0,5 posto.

MADRID - Španjolska središnja banka priopćila je u petak da je dug zemlje na kraju 2011. iznosio 68,5 posto BDP-a, što je njegova najviša razina od 1995. godine. Španjolski je dug na kraju prošle godine iznosio 735 milijardi eura. Na kraju 2010. njegov je udio u BDP-u iznosio 61,2 posto. Time je dug i dalje osjetno ispod prosjeka Europske unije, kao i iznad propisanog plafona u EU od 60 posto. Veći su i troškovi zaduživanja, zbog zabrinutosti za gospodarske izglede i depresiju na tržištu nekretnina. Dug 17 polautonomnih regija porastao je prošle godine za 17,2 posto. Najveći je dug bilježila Katalonija, bogata i moćna regija na sjeveroistoku zemlje na koju otpada gotovo trećina duga regija.

MOSKVA - Ruski plinski div Gazprom razmišlja o tome da se prijavi na natječaj za privatizaciju grčke plinske tvrtke DEPA, priopćeno je iz te tvrtke. Gazprom je objavio da bi mogao podastrti ponudu za DEPA-u zajedno s infrastrukturnim poduzećem Prometey Gaz koje je osnovao u suradnji s grčkim partnerima. Rusko je poduzeće ovog mjeseca objavilo da su se njegovi predstavnici sastali s višim dužnosnicima grčke vlade kako bi razmotrili izglede za privatizaciju DEPA-e i njezina operatera za plinsku mrežu DESFA. Privatizacija ta dva poduzeća sastavni je dio šireg programa prodaje državnih udjela u grčkim državnim poduzećima kojima vlada u Ateni namjerava prikupiti 50 milijardi eura. Ruski plinski div mogao bi kupiti udjele i u DEPA-i i u DESFA-i, što bi mu omogućilo izravnu isporuku plina europskim potrošačima, izvijestio je krajem veljače ruski poslovni dnevnik Vedomosti. Analitičar ruskog Nomos-Banka Denis Borisov procijenio je da bi dvije grčke tvrtke mogle stajati od 1,5 do dvije milijarde dolara, ali pretpostavlj da će cijena biti i niža s obzirom na grčke dužničke probleme.

LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice popele su se u petak na najviše razine od prošlog ljeta, poduprte optimističnim raspoloženjem ulagača u vezi s dionicama, ali i gospodarskim rastom. Indeks Londonske burze FTSE ojačao je 0,5 posto na 5.970 bodova, indeks Frankfurtske burze DAX za 0,6 posto na 7.187 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 0,4 posto i iznosio 3.595 bodova. Među dobitnicima izdvajao se osiguravateljski sektor nakon što je izborio ustupke europskih regulatora u vezi s novim kapitalnim zahtjevima u Europskoj uniji. Tako je Allianz ojačao dva posto, Axa 1,7 posto, a MunichRe 0,9 posto. Najveći pojedinačni dobitnik bila je norveška naftna grupa Subsea 7, u plusu 5,6 posto nakon što je objavila planova o otkupu dionica i isplati dividende.

NEW YORK/LONDON - Dolar je u petak na međunarodnim tržištima oslabio prema euru, ali je nadoknadio ranije gubitke prema jenu, nakon što su najnoviji podaci o inflaciji u Sjedinjenim Državama smanjili mogućnost pooštravanja monetarne politike. Euro je u takvim okolnostima ojačao prema dolaru za 0,3 posto, na 1,3124 dolara, nakon što se dan ranije spustio na najnižu razinu u posljednjih mjesec dana. Dolar je pak bio na dobitku prema jenu, ojačavši za 0,2 posto, na 83,76 jena. Drži se tako blizu najviše razine u 11 mjeseci na koju se popeo u četvrtak. Trgovci valutama okrenuli su se valutama koje nose veće prinose, pa je na privlačnosti dobio i euro. Vjetar u leđa euru pružaju također nade da će krizni fond eurozone biti povećan. Dobitci eura, smatraju analitičari, brzo bi ipak mogli biti izbrisani ako se nastavi trend pozitivnih američkih gospodarskih pokazatelja.

(Hina) xggoj yds

An unhandled error has occurred. Reload 🗙