BRUXELLES - Trgovinska bilanca eurozone za siječanj ponovo je iskazala manjak, nakon viška u prethodnom mjesecu. Manjak u 17-članoj eurozoni iznosio je u siječnju 7,6 milijardi eura, nakon viška od 9,1 milijardi eura u prethodnom mjesecu, priopćio je statistički ured EU-a. U odnosu na prvi prošlogodišnji mjesec rezultat predstavlja poboljšanje budući da je tada prema revidiranim podacima iznosio 16,1 milijardu eura. U prvom ovogodišnjem mjesecu izvoz je porastao za 1,3 posto a uvoz za 2,4 posto u odnosu na mjesec ranije. U 27 članica Europske unije trgovinski je manjak u siječnju iznosio 23,8 milijardi eura, nakon prosinačkog viška od 1,6 milijardi eura. U prošlogodišnjem siječnju manjak je iznosio 31,2 milijarde eura. Sezonski prilagođeni izvoz iz 27-članog EU-a porastao je u siječnju za 1,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je uvoz poskočio za 3,5 posto.
BRUXELLES - Europski krizni fond EFSF izdvojit će za drugi paket pomoći Grčkoj 109,1 milijardu eura nakon što je pokrio troškove zamjene grčkih obveznica, izjavio je izvršni direktor fonda Klaus Regling. Međunarodni monetarni fond (MMF) dodat će tom iznosu 28 milijardi eura kroz razdoblje od četiri godine, a ne kroz tri godine kao što je predviđeno europskim planom financiranja. Iznos od 109,1 milijardu eura uključuje 48 milijardi eura EFSF-a koje će osigurati u idućih nekoliko tjedana u obliku vlastitih obveznica za potrebe dana dokapitalizacije grčkih banaka, rekao je Regling za nekoliko međunarodnih novinskih agencija. "To znači da preostaje 61 milijarda eura za normalno financiranje u okviru programa", pojasnio je. Doprinos EFSF-a ne uključuje 30 milijardi eura koje je eurozona osigurala kao poticaj investitorima da sudjeluju u restrukturiranju grčkog duga, niti 5,5 milijardi eura namijenjenih za plaćanje kamata. Čelnik fonda kazao je i da je EFSF osigurao 26,6 milijardi eura poticaja za vlasnike grčkih obveznica izdanih prema grčkim zakonima.
TOKIO/SEUL - Japan, Južna Koreja i svjetski osiguratelji brodova lobiraju među europskim dužnosnicima da izmijene planirane sankcije protiv Irana kako bi se europskim poduzećima omogućilo da nastave osiguravati iranske naftne isporuke u Aziju, kazali su izvori iz azijskih vlada i naftne industrije. Embargo Europske unije trebao bi stupiti na snagu u srpnju i onemogućit će zemljama EU-a uvoz iranske nafte, ali i europskim osiguravateljima i reosiguravatljima pružanje usluga osiguranja plovila s iranskom sirovom naftom i gorivom u cijelom svijetu. Europski osiguravatelji osiguravaju većinu svjetske naftne tankerske flote i najveći azijski kupci mogli bi zbog europskog embarga prestati uvoziti naftu iz Irana. "Smatramo da se ta odluka primjenjuje previše široko jer pogađa i tvrtke izvan Europe. U istom su položaju i Južna Koreja i Japan, Kina i drugi", rekao je izvor iz južnokorejske vlade. Ministri vanjskih poslova Europske unije raspravljat će o tome kako će europski embargo na iransku naftu utjecati na osiguravatelje brodara na sastanku zakazanom 23. ožujka u Bruxellesu, kazao je jedan izvor u japanskoj industriji.
FRANKFURT - Njemačka kancelarka Angela Merkel predložila je svog ministra financija Wolfganga Schaeublea za predsjednika euroskupine nakon odlaska Luksemburžanina Jean-Claudea Junckera, piše u petak Financial Times za Njemačku (FTD), prenoseći izjave neimenovanih izvora. Schaeuble (69), ministar financija zemlje s "trostrukom A" ocjenom, iskusan, ugledan i utjecajan, "ima najbolje karte", po tim izvorima bliskim euroskupini. Merkel je svog kandidata predložila kolegama iz EU-a, ali bi se konačna odluka mogla donijeti tek nakon predsjedničkih izbora u Francuskoj u svibnju. Sam francuski predsjednik Nicolas Sarkozy još nije dao svoj pristanak, bojeći se da bi "njemačko stajalište moglo biti odveć utjecajno", po izvorima bliskim euroskupini, kako prenosi FTD. Juncker, premijer i ministar financija Luksemburga, trebao bi otići s mjesta čelnika euroskupine krajem lipnja, nakon tri odrađena mandata. Juncker se na čelu euroskupine, političkog tijela zaduženog za kontrolu eura, nalazi od 1. siječnja 2005. kad je ta funkcija i uspostavljena.
PARIZ - Francuska farmaceutska tvrtka Sanofi najavila je da će kupiti američku tvrtku Pluromed i pokrenuti kampanju kako bi se preparat za kardiovaskularnu kirurgiju LeGoo, odobren u Europskoj uniji i SAD-u, usvojio u cijelom svijetu. Financijski detalji sporazuma nisu objavljeni. Pluromed, proizvođač medicinskih uređaja sa sjedištem u Bostonu, patentirala je LeGoo, gel na bazi polimera za kontrolu krvarenja za vrijeme operacije. Gel zamjenjuje stezaljke koje mogu oštetiti krvne žile, a koristi se kao privremeni čep koji održava rez čistim kako bi kirurzi mogli precizno napraviti šavove. Zaključivanje Sanofijeve akvizicije Pluromeda podliježe "uobičajenim uvjetima", objavila je francuska grupa. Viša potpredsjednica francuskog poduzeća Alison Lawton objasnila je da "akvizicija Pluromeda naglašava odlučnost Sanofija da ojača svoj biokirurški portfelj".
LONDON - Cijena nafte stabilizirala se u petak na londonskom tržištu na razini blizu 123 dolara za barel nakon snažnih rasprodaja dan ranije, budući da se pozornost trgovaca ponovo okrenula ograničenom iranskom izvozu i prekidima u opskrbi. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 25 centi, na 122,85 dolara. Dan ranije zaključila je trgovinu u minusu oko dva dolara slijedom Reutersovog izvješća da se Britanija i Sjedinjene Države spremaju odmrznuti naftne rezerve. Na američkom je tržištu bila viša za 38 centi i iznosila 105,49 dolara. Nafta je u četvrtak pojeftinila i do tri dolara nakon razgovora američkog predsjednika Baracka Obame i britanskog premijera Davida Camerona u srijedu u Washingtonu o mogućnosti zajedničkog odmrzavanja strateških rezervi, što je potpirilo očekivanja da bi uskoro mogao biti upućen i odgovarajući službeni zahtjev. Washington bi mogao biti u iskušenju da posegne u 727 milijuna barela američkih strateških rezervi budući da je cijena benzina dotakla rekordnu razinu sredinom ožujka, potpirujući gnjev potrošača u predizbornoj godini. Najveće svjetsko gospodarstvo ponovno raste nakon duljeg razdoblja usporavanja ali rast cijena na benzinskim postajama mogao bi ugroziti oporavak i zasmetati vozače, koji konzumiraju oko trećine svjetskih zaliha benzina.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros blago pale jer su se ulagači odlučili na dobitonosnu prodaju, a nakon nekoliko dana snažnog rasta oslabila je i američka valuta. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros oslabio 0,1 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Singapuru, Hong Kongu i Južnoj Koreji bile u minusu između 0,1 i 0,4 posto. Jedino su u Šangaju jutros cijene dionica blago porasle, oko 0,5 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer. No od početka tjedna u plusu je 0,8 posto. Od početka godine S&P 500 indeks porastao je 11,5, a MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica 13,7 posto.
NEW YORK - Zahvaljujući padu nezaposlenosti, a rastu industrijske proizvodnje u SAD-u, u četvrtak se na Wall Streetu S&P 500 indeks probio iznad psihološki važne razine od 1.400 bodova, po prvi puta od kreditne krize 2008. godine. S&P 500 porastao je 0,60 posto, na 1.402 boda, dok je Dow Jones ojačao 58 bodova, ili 0,44 posto, na 13.252 boda, a Nasdaq indeks 0,51 posto, na 3.056 bodova. U posljednjih sedam dana S&P 500 indeks porastao je u njih šest, pa je na putu da ostvari najveći tjedni rast od početka veljače. Kao i proteklih dana, i jučer su među najvećim dobitnicama bile dionice banaka. S&P indeks financijskog sektora ojačao je 1,9 posto, što se zahvaljuje boljim nego što se očekivalo makroekonomskim podacima. Dow Jones indeks transportnog sektora skočio je 3,3 posto.