ZAGREB - Za sindikate ne dolazi u obzir pokretanje stečajnog postupka ako propadne pokušaj privatizacije brodogradilišta jer bi to zapravo značilo njihovu likvidaciju, istaknuo je danas predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević. Iako je prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić u slučaju neuspjeha privatizacije četiriju brodogradilišta kao alternativu naveo stečaj u okviru kojega bi se nastavila odvijati proizvodnja, tu postoji mnoštvo prepreka zbog kojih je tako nešto praktički nemoguće, izjavio je Matijašević novinarima. Kod brodogradilišta nema stečajne mase jer je imovina na pomorskom dobru pa ne može biti u nikakvom pravnom prometu. Postavlja se pitanje zašto se provodi stečaj ako nema stečajne mase pa se vjerovnici ne mogu naplatiti, a najveći vjerovnik je država, kaže Matijašević. Osim toga, što ćemo sa zatečenim i ugovorenim poslovima. Tko će s brodogradilištima u stečaju ugovarati nove poslove, a knjige narudžbi su prazne. Sve to je dodatna šteta poreznim obveznicima koja se broji u milijardama kuna, napominje Matijašević. Smatra, kao i ostali sindikalci, da se i u slučaju propasti privatizacije mora ići u provedbu programa restrukturiranja, koje su usvojili Europska komisija i AZTN, ali sa državom kao vlasnikom.
ZAGREB - Od nove Vlade očekujemo odluke za spas industrije, jer ako i ona nastavi zanemarivati industrijsku proizvodnju svi zajedno ćemo završiti na deponiju, upozorio je danas predsjednik HUS-a Ozren Matijašević. U tri godine krize u industriji je izgubljeno više od 100.000 radnih mjesta dok je istodobno nastavio rasti broj zaposlenih u državnim i javnim službama, a taj se trend nastavlja i pod novom vlašću - samo u veljači je 15.000 osoba iz radnog odnosa završilo na burzi rada, rekao je Matijašević na konferenciji za novinare. Umjesto da svoje snage usmjere na zaustavljanje pada realnog sektora, Vlada i poslodavci bave se sindikatima i radnicima. Vlada pokušava kroz raspravu o izmjenama Zakona o reprezentativnosti natjerati sindikate da se bave sami sobom, a HUP pokušava nametnuti tezu da je za izlazak iz krize nužno smanjiti radnička prava izmjenama Zakona o radu, optužuje Matijašević. Smatra da bi Vlada trebala poduprijeti industriju kroz uvođenje novčanih olakšica samo za proizvodno orijentirana radna mjesta kao što je to, primjerice, učinila Srbija koja je time pomogla obnovu svoje automobilske industrije.
ZAGREB - Četvorica radnike Diokija i dalje štrajkaju glađu na stubama uz postrojenje polietilena unutar tvorničkog kruga Diokija na zagrebačkom Žitnjaku, doznaje se iz Stožera za obranu Diokija. Štrajk glađu petorica Diokijevih radnika započela su u ponedjeljak navečer nakon što su doznali da na sastanku koji je taj dan održan u Ministarstvu gospodarstva između uprave i najvećih vjerovnika Diokija nije postignut dogovor o vlasničkom restrukturiranju Diokija. Jednom od štrajkaša s kroničnim zdravstvenim problemima je pozlilo te je medicinski zbrinut i oporavlja se kod kuće. Potporu štrajkašima daju ostali radnici Diokija dio kojih se nalazi u pogonu na Žitnjaku gdje kontroliraju hladni pogon postrojenja i paze da se ne oštete zbog zastoja proizvodnje koji traje još od jesenas. Za sutra je najavljen nastavak pregovora uprave i vjerovnika uz pomoć ministarstava gospodarstva, financija te rada i mirovinskog sustava. Radnici se nadaju vlasničkom restrukturiranju odnosno zamjeni potraživanja najvećih vjerovnika za vlasničke udjele u Diokiju.
ZAGREB - Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u veljači su u odnosu na siječanj u prosjeku bile više za 0,6 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Potrošačke su cijene u veljači u odnosu na prošlogodišnju veljaču više za 1,3 posto, dok stopa inflacije u godišnjem prosjeku iznosi 2,1 posto. Na rast potrošačkih cijena i na mjesečnoj i na godišnjoj razini najviše su utjecale cijene energije i prehrane. Ukupno su potrošačke cijene u veljači ove u odnosu na veljaču prošle godine više za 1,3 posto, a isključi li se energija više su za 0,5 posto, dok potrošačke cijene bez energije i prehrane na godišnjoj razini bilježe pad za 0,2 posto. Po podacima DZS-a, cijene prehrane i bezalkoholnih pića u veljači ove u odnosu na valjaču lani više su za 2,3 posto, a cijene prometa za 3,8 posto.
ZAGREB - U Hrvatskoj su u siječnju ove godine izdana 592 odobrenje za građenje, što je 14,2 posto manje nego u siječnju 2011. godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Za zgrade je u prvom ovogodišnjem mjesecu izdano 490 odobrenja za građenje, a za ostale građevine 102. Ukupna vrijednost radova predviđenih odobrenjima za građenje izdanim u siječnju ove godine iznosi 1,22 milijarde kuna, što je 42 posto manje nego po odobrenjima izdanim u siječnju prošle godine. Od toga se 812 milijuna kuna odnosi na radove na zgradama, dok su radovi na ostalim građevinama vrijedni 408,4 milijuna kuna. Prema dozvolama za građenje izdanim u siječnju predviđena je gradnja 755 stanova, što je za 136 stanova ili 15,2 posto manje nego prema odobrenjima iz siječnja 2011. godine.
OSIJEK - Na području Osječko-baranjske županije krajem veljače bile su evidentirane 36.092 nezaposlene osobe, što je 2,2 posto više nego u siječnju i 2 posto više nego u veljači prošle godine, podaci su osječke Područne službe Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ). Tako visoka nezaposlenost, kako navode, u Osječko-baranjskoj županiji je zadnji put zabilježena u veljači 2003. godine. Nezaposlenost se u veljači povećala u svim ispostavama osječkog HZZ-a, a najviše u Osijeku, Donjem Miholjcu i Našicama. U veljači se u evidenciju nezaposlenih u toj županiji prijavilo 2.139 osoba, što je 34,5 posto manje nego u siječnju, a 8,9 posto više nego u veljači lani. Iz evidencije nezaposlenih u veljači je otišlo ukupno 1.345 osoba, što je 6,8 posto manje nego u siječnju i 35 posto manje nego u prošlogodišnjoj veljači. Zbog zapošljavanja evidenciju je napustilo 768 osoba, a 577 je brisano iz ostalih razloga.
ZAGREB - Jedan od najvećih svjetskih lanaca trgovaca potrošačke elektronike, kućanskih uređaja, računala i informatike, švicarski Expert otvorio je danas prva dva prodajna centra u Hrvatskoj, u Zagrebu i Resniku, najavivši da će u Hrvatskoj do kraja ove godine otvoriti još osam prodajnih centara u što sveukupno planiraju uložiti 10 do 15 milijuna eura. Čulo se to na današnjoj konferenciji za medije tvrtke Expert Adria d.o.o., članice lanca Expert International, a koja se donedavno zvala Ecos, i putem koje je Expert otvorio prva dva prodajna mjesta u Hrvatskoj. Time je Hrvatska postala 18. europska i 21. zemlja u svijetu uključena u maloprodajni lanac Experta koji godišnje ostvaruje promet veći od 20 milijardi eura, od čega 50 posto u Europi.
ZAGREB - S probijanjem psihološke granice od 1.800 bodova Crobex indeks Zagrebačke burze danas je dobio snagu za daljnji uspon, a i tehnička slika tržišta pruža nadu da je razdoblje stagnacije na domaćem tržištu pri kraju. Crobex indeks oko podneva bio je u plusu 1,1 posto, na 1.816 bodova, a Crobex10 0,71 posto, na 1.001 bod. Redovni promet dionicama iznosio je 9 milijuna kuna, što je otprilike 3 milijuna manje nego jučer u ovo doba. Najveći promet do podneva ostvaren je dionicom HT-a, i to 1,71 milijun kuna. Cijena joj je pala 1,78 posto, na 218 kuna, najnižu razinu od 13. srpnja 2009. Milijunski promet ostvaren je još i dionicom Ingre, a cijena joj je skočila 7,13 posto, na 8,11 kuna. Među likvidnijim izdanjima po cjenovnome skoku za 7,97 posto izdvaja se dionica Janafa, a znatnije su poskupjele i dionica Atlantske plovidbe, za 6,28 posto, Dalekovoda za 4,82 posto, Konzuma 4,75 posto, Belja 4,14 posto te Luke Rijeka 4,04 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,14 posto, a prema švicarskom franku za 0,48 posto. Srednji tečaj eura tako se po prvi put od sredine siječnja spustio ispod 7,54 kune i na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,536756 kuna. Srednji tečaj franka na tečajnici HNB-a iznosi 6,228209 kuna. Kuna je pak na danas utvrđenoj tečajnici središnje banke oslabila prema američkom dolaru za 0,19 posto te prema britanskoj funti za 0,53 posto, pa srednji tečaj dolara iznosi 5,766013 kuna, a funte 9,058601 kunu.