ZAGREB - Petorica radnika Diokija štrajkaju glađu na skeli uz postrojenje etilena na visini od pedesetak metara, a njihovi kolege blokirali su ulaz u tvrtku i ne dozvoljavaju ulaz nikome osim radnicima, doznaje se iz Stožera za obranu Diokija. U kontinuiranom 24-satnom prosvjedu je svih 450 radnika zagrebačkog pogona Diokija na Žitnjaku, koji, tvrde u Stožeru, već u potpunom očaju traže od vlasnika, vjerovnika i države da riješe sadašnje stanje u kojem je proizvodnja obustavljena, a radnici mjesecima ne dobivaju plaću. "Neka se dogovore i puste nas da radimo ili neka nađu drukčije rješenje jer mi više ne možemo izdržati", rekao je Hini jedan od čelnika Stožera. Kaže da su radnici kontroliraju sve ulaze i izlaze iz pogona, same pogone i upravne zgradu te da su predstavnici radnika otišli u MUP riješiti formalnosti oko javnog prosvjeda radnika Diokija koji bi se uskoro trebao održati u Zagrebu. Ogorčenost radnika Diokija intenzivirala se nakon što ih je direktorica u ostavci Vidonija Miletić Plukavec izvijestila da na jučerašnjem sastanku u Ministarstvu gospodarstva nije postignut dogovor s vjerovnicima o vlasničkom restrukturiranju i da je zakazan nastavak pregovora u četvrtak. Dioki je svojim radnicima dužan četiri plaće, a pored toga radnici potražuju dug iz 2010. godine u visini jedne mjesečne plaće.
ZAGREB - U javnosti se stvara nepotrebna nervoza u vezi viška zaposlenih u brodogradnji jer u sva četiri brodogradilišta koja idu u privatizaciju od ukupno 9.500 zaposlenih ima 1500 radnika koji su "organizacioni višak", što znači da su zaposleni na krivim radnim mjestima s kojih mogu biti preraspoređeni na druge poslove, tako da na kraju nitko ne bi trebao izgubiti radno mjesto, istaknuo je danas predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske Vedran Dragičević. Potencijalni kupci brodogradilišta moraju se držati programa restrukturiranja koje su odobrili Europska komisija i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, a ti programi predviđaju restrukturiranje Brodosplita, Brodotrogira, 3. maja i Kraljevice u roku pet godina. Kroz to vrijeme novi vlasnik treba riješiti problem "organizaciono krivo smještenih" radnika kojih u splitskom škveru ima 670, u Trogiru oko 270, a u Rijeci šestotinjak, pri čemu ne smije mijenjati odredbe programa, rekao je Dragičević novinarima. Ministarstvo gospodarstva mora do 1. travnja odlučiti hoće li ili neće biti privatizacije brodogradilišta, a ako se ne prodaju onda programe restrukturiranja može provesti država. Nigdje ne piše da se brodogradilišta baš moraju privatizirati nego Bruxelles traži da im se više ne daju subvencije, kaže Dragičević. Također je izvijestio da američki CMC dobio dvije ponude za kupnju sisačke željezare no, po njegovim informacijama, Amerikanci nisu zadovoljni ponudama pa i dalje traže kupca. Očekujemo da će CMC to riješiti do 1. lipnja, rekao je, a ako ipak ne uspiju predlažemo Vladi da iznajmi željezaru i sama pokrene proizvodnju, kako bi spasila 500 do 600 radnih mjesta.
ZAGREB - Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja će najkasnije u prvoj polovici travnja raspisati natječaje za obnovu i podizanje energetske učinkovitosti desetaka javnih zgrada, a nakon sređivanja zakonske regulative idućih godina u planu je obnova tisuća zgrada u javnom vlasništvu, najavio je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak na današnjem skupu o zelenoj gradnji u organizaciji Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je 11 tisuća objekata u javnoj uporabi od kojih je samo 1.500 certificirano prema mjerilima energetske učinkovitosti, kaže Vrdoljak te za travanj najavljuje nekoliko desetaka natječaja za podizanje energetske učinkovitosti javnih zgrada. Usporedno s tim, Vlada će predložiti izmjene energetskih zakona te zakona o proračunu i lokalnoj upravi koje će omogućiti širi zamah u obnovi javnih zgrada - škola, vrtića, bolnica, ministarstava i drugih. Tako bi u idućih nekoliko godina trebala biti obnovljena većina tih zgrada, uz milijarde kuna investicija, kaže Vrdoljak. Dodaje da se o financiranju tog opsežnog projekta već razgovara s HBOR-om, EBRD-om i drugim bankama pri čemu su korištena iskustva iz zemalja EU-a. Komentirajući tijek legalizacije bespravno izgrađenih objekata, rekao je da ih je po postojećem zakonu legalizirano oko stotinu, što je nezadovoljavajuće. Izmjene zakona su pri kraju i za petnaestak dana bit će predstavljene na internetskim stranicama Ministarstva, najavio je.
ZAGREB - Nakon više godina pada i stagnacije BDP-a u Europi, pa i u Hrvatskoj, jedini izlaz iz krize je rast BDP-a za što su potrebne nove investicije, zapošljavanje i izvoz, ali s obzirom na veliku neravnotežu između sjevera i juge Europe te u ovom trenutku slabu perspektivu rasta, za izlaz iz krize trebat će više od dvije do tri godine, ocjena je zamjenika guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića. Vujčić je tu i druge napomene o financijskom sektoru u Hrvatskoj i okruženju iznio danas na IBM Danu financijskih rješenja 2012 koji je u organizaciji tvrtke IBM Hrvatska okupio stotinjak predstavnika banaka i IT sektora. Na konferenciji je IBM predstavio svoja najnovija rješenja za financijski sektor, koji kao i drugi uslijed sve većeg korištenja interneta mora mijenjati poslovni model i poslovnu analitiku ka sve većem dohvatu i obradi podataka u pokretu, istaknuo je menadžer iz IBM-a Alen Dojčeta. Vujčić je govoreći o bankarskom sektoru u Hrvatskoj i okruženju rekao kako se bankarski sektor ni ubuduće neće izložiti većem riziku nego sada sve dok se ne dogodi rast BDP-a odnosno nove investicije i izvoz, što je teško očekivati jer svi znaju da moraju izvoziti, ali sve manje ih zna kuda i kome.
ZAGREB - Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture doznačilo je jučer Zračnoj luci Osijek proračunska sredstva u iznosu od 3,65 milijuna kuna za troškove otvorenosti zračne luke, čime će se omogućiti normalizacija poslovanja ovog trgovačkog društva, izvijestili su danas iz tog ministarstva. Sredstva su doznačena nakon donošenja državnog proračuna, a temeljem izmjene Odluke o obvezi otvorenosti Zračne luke Osijek za javni zračni promet u razdoblju od 2009. - 2013. koju je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Zlatko Komadina donio 10. siječnja i Rješenja Agencije za tržišno natjecanje donesenog 26. siječnja. Tom odlukom se Zračnoj luci Osijek d.o.o., kao operatoru Zračne luke, povjerava obavljanje službe od općeg gospodarskog interesa u razdoblju od 2009. do 2013. U idućem se razdoblju očekuje imenovanje nove Uprave i uključivanje ostalih suvlasnika u rješavanje problema ove zračne luke i njenog pozicioniranja na tržištu, navode iz resornog ministarstva.
ZAGREB - U mirnom današnjem trgovanju na Zagrebačkoj burzi Crobexi osciliraju između pozitivnog i negativnog područja, a po oštrom padu cijene izdvaja se tek dionica Instituta IGH. Crobex indeks oko podneva bio je u plusu 0,02 posto, na 1.800 bodova, dok je Crobex10 bio u minusu 0,14 posto, na 996 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 12 milijuna kuna, što je otprilike dvostruko više nego jučer u ovo doba. Najveći promet ostvaren je dionicom HT-a, 5,4 milijuna kuna. Cijena joj je pala gotovo 1 posto, na 220,51 kunu. Milijunski promet ostvaren je još i dionicom Valamar Adrije, pri čemu joj je cijena skočila 5,6 posto, na 87 kuna. Nadomak milijunskog prometa još su i povlaštene dionice Adrisa, kojima je cijena u minusu od 0,03 posto, te dionice IGH. Nakon najavljene dokapitalizacije IGH, cijena te dionice potonula je više od 13 posto, na 809,99 kuna. IGH je sazvao je Glavnu skupštinu za 26. travnja na kojoj će odlučivati o povećanju temeljenog kapitala tvrtke. Uprava i Nadzorni odbor predlažu povećanje temeljnog kapitala sa 63,43 milijuna kuna za najviše 106 milijuna kuna, na 169,43 milijuna, a provelo bi se izdavanjem najviše 265 tisuća novih dionica, nominale 400 kuna. Pojedinačna cijena novoizdanih dionica utvrđena je u iznosu od 760 kuna. Djelomično će biti isključeno pravo prvenstva postojećih dioničara i to uvjetom uplate za upisane dionice iznosa koji po ulagaču ne smije biti manji od 50 tisuća eura.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke neznatno ojačala prema euru, za 0,01 posto u odnosu na jučerašnju tečajnicu. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,547456 kuna. Na vrijednosti su prema kuni blago oslabile i švicarska i američka valuta, švicarski franak je oslabio za 0,03 posto, a američki dolar za 0,06 posto, dok je istodobno britanska funta ojačala prema kuni za 0,12 posto. Srednji tečaj franka na tečajnici HNB-a iznosi 6,258774 kune, dolara 5,754827 kuna, a funte 9,010812 kuna.