Iako vlade smanjuju potrošnju kako bi srezale manjkove, učinci tih mjera na slabašan rast mogli bi se ublažiti nižim kamatnim stopama i ostalim mogućim potezima ECB-a, smatraju u MMF-u.
"ECB-ova monetarna politika trebala bi u velikoj mjeri biti popustljiva, u skladu s bančinom glavnom zadaćom osiguranja cjenovne stabilnosti. To bi se moglo postići spuštanjem ciljane stope inflacije, za što ima prostora, a po potrebi i dodatnim nekonvencionalnim mjerama", stoji u tom MMF-ovom dokumentu.
Nakon podizanja ključne kamatne stope u prvoj polovini prošle godine kako bi se zauzdalo jačanje inflacije, ECB ih je prema kraju godine ponovno počeo snižavati. U studenomu ih je smanjio za 0,25 postotnih bodova, na 1,25 posto, a u prosincu za još toliko, na postojeću rekordno nisku razinu od jedan posto.
Ipak, one su i dalje osjetno više u usporedbi s rasponom od nula do 0,25 posto koliko iznose u Sjedinjenim Državama i u posljednje više od tri godine slabog rasta nisu potaknule jačanje inflacije.
MMF-ovi komentari objavljeni su u sklopu dokumenta o globalnim gospodarskim prognozama pripremljenom za sastanak ministara financija 20 najvećih gospodarstava svijeta skupine G20 koji je prošli vikend održan u Meksiku, čija je glavna tema bila kriza u eurozoni.