Indeks Londonske burze FTSE oslabio je 0,5 posto na 5.864 boda, indeks Frankfurtske burze DAX za 0,8 posto na 6.703 boda, dok je pariški CAC bio u minusu 0,7 posto i iznosio 3.367 bodova.
Europske vlasti odgodile su odluku o drugom paketu pomoći za Atenu minimalno do ponedjeljka, a izvori u EU kazali da se razmatra i mogućnost odgode dijela ili cijelog paketa pomoći do završetka izbora u Grčkoj.
Kaotičan bankrot Grčke povećao bi pritisak na druge prezadužene zemlje eurozone na tržištima obveznica i potpirio strah od njihovog bankrota.
U takvom su se okruženju među gubitnicima izdvajale banke, koje su jako izložene dugovima eurozone. Najveći su pad vrijednosti zabilježili španjolski zajmodavci, među kojima je Banco Popular oslabio 6,8 posto nakon što je Madrid ukinuo zabranu špekulativne trgovine bankovnim dionicama.
"Bojazan u vezi s bankama uglavnom se temelji na riziku širenja zaraze na Portugal, Irsku i donekle Španjolsku i Italiju, koje se još nisu izvukle iz nevolja", rekao je Luca Solca iz tvrtke Cheuvreux.
"Postoje također tehnički razlozi za pad cijena dionica - ukinuta je zabrana špekulativne trgovine dionicama španjolskih banaka".
Utjecaj dužničke krize u eurozoni na financijska tržišta bio je jedan od uzroka razočaravajućih poslovnih rezultata druge po veličini francuske banke Societe Generale.
Među ostalim bankama izdvajao se Deutsche Bank, u minusu 1,33 posto, i Commerzbank, koji je oslabio 2,2 posto.
Pritisak na financijski sektor generiralo je i upozorenje agencije Moody's o mogućem smanjenju rejtinga za 17 svjetskih i 114 europskih financijskih institucija zbog težih uvjeta financiranja, povećanja tereta regulative i težeg makroekomskog okruženja.
Indeks Tokijske burze Nikkei zaključio je trgovinu u minusu 0,24 posto, na 9.238 bodova.