Indeks Londonske burze FTSE oslabio je 0,9 posto na 5.731 bod, indeks Frankfurtske burze DAX za 1,1 posto na 6.363 boda, a na istom je postotnom gubitku bio i pariški CAC, spustivši se na 3.300 bodova.
Bankarski sektor, koji je jako izložen u perifernim zemljama eurozone i teško je pogođen dužničkom krizom, osjeto je izgubio na vrijednosti nakon što su ministri financija eurozone odbili ponudu privatnih vlasnika obveznica o kamatama na nove grčke obveznice.
Pregovori traju već skoro sedam mjeseci i ako ne urode plodom do ožujka kada Ateni dospijeva na naplatu 14,5 milijardi eura duga, Grčka bi mogla bankrotirati.
"Strahuje se da nema baš puno nade za buduće pregovore ako se političari ne mogu dogovoriti o onome o čemu se raspravlja mjesecima", rekao je Angus Campbell iz tvrtke Capital Spreads.
Bankovni je sektor tako u prosjeku oslabio 2,4 posto, pri čemu je Credit Agricole oslabio 5,9 posto, Royal Bank of Scotland 4,6 posto, Commerzbank 4,1 posto a Deutsche Bank 3,3 posto.
Tržište nije reagiralo na izvješće instituta Markit koje je pokazalo iznenađujući uzlet uslužnog sektora eurozone. Tako je indeks menadžera nabave eurozone u siječnju skočio na 50,4 boda, sa 48,3 boda u prosincu. Njemačka i Francuska podržavaju rast u EU, dok ostale zemlje bilježe pad aktivnosti.
"Čini se da je riječ o istoj staroj priči - snaga Njemačke prikriva slabosti drugih", rekao je Richard Greenwood iz tvrtke Bedlam Asset Management.
Dionice tehnoloških kompanija također su se našle pod pritiskom, oslabivši u prosjeku 1,9 posto. Nokia je pritom oslabila više od sedam posto, a Ericsson jedan posto. Najveći europski proizvođač čipova STMicroelectronics oslabio je 5,6 posto nakon što su podaci za četvrto tromjesečje ukazali na duboke probleme u njegovom zajedničkom ulaganju za proizvodnju čipova za prijenosna računala.
Indeks Tokijske burze Nikkei zaključio je trgovinu u plusu 0,2 posto, na 8.785 bodova.