JERUZALEM - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović počeo je u nedjelju svoj višednevni službeni posjet Izraelu susretom s hrvatskim vojnicima koji se nalaze u sastavu UN-ovih mirovnih snaga na Golanskoj visoravni (UNDOF). Nakon što je izvršio smotru hrvatskog kontingenta i razgovarao sa zapovjednikom UNDOF-a, filipinskim generalom Nataliom Ecarmom, Josipović je kazao da Hrvatska može biti ponosna na svoje vojnike. "Sve informacije koje sam ovdje dobio govore nam da možemo biti jako ponosni na svoje vojnike", kazao je Josipović hrvatskim novinarima koji prate njegov posjet Izraelu. "Oni uredno izvršavaju sve zadaće i održavaju sigurnost na visini ... jednom riječju na ponos su svojoj domovini", rekao je hrvatski predsjednik. Osvrnuvši se na stanje u obližnjoj Siriji, gdje se nastavlja pobuna protiv režima predsjednika Bašara al-Asada, Josipović je kazao da pripadnici mirovnih snaga na Golanskoj visoravni "čvrsto drže stvari u svojim rukama". "Zasad nema nikakvih sigurnosnih ugroza i nadam se da će tako i ostati", dodao je.
Zapovjednik UNDOF-a, filipinski general Ecarma, je kazao da je "vrlo zadovoljan s hrvatskim vojnicima čuvarima mira, koji su se u svim izazovima na Golanu pokazali vrlo profesionalni i pouzdani". Hrvatska vojska sudjeluje u mirovnoj misiji UN-a na Golanu od lipnja 2008., a trenutno se na spornoj visoravni nalazi hrvatski kontingent s ukupno 96 pripadnika pod zapovjedništvom bojnika Ivice Brajkovića.
U nastavku posjeta Izraelu, Josipović bi se u ponedjeljak trebao sastati s najvišim izraelskim dužnosnicima, predsjednikom Shimonom Peresom i premijerom Benjaminom Netanyahuom. Nakon radnog ručka s premijerom Netanyahuom Josipović će na čelu hrvatskog izaslanstva posjetiti memorijalni centar za žrtve holokausta Yad Vashem gdje će položiti vijenac. Istoga dana poslijepodne predviđen je posjet izaslanstva nacionalnom groblju Mount Herzlu.
BUKUREŠT - Najmanje je šest novih žrtava zabilježeno u zadnja 24 sata na istoku i na jugu Europe, gdje su neka područja odsječena zbog studeni i snijega, ali se na zapadu, u Francuskoj i Italiji, stanje postupno normalizira. Od početka veljače gotovo je 620 osoba umrlo od hladnoće na cijelom kontinentu, uključujući Rusiju.
U Rumunjskoj su u zadnja 24 sata od hipotermije umrle tri osobe, čime se broj žrtava penje na 68. Tisuće vatrogasaca, vojnika i policajaca cijele su noći čistile snijeg u dvama okruzima na istoku zemlje koji je posebno pogođen hladnoćom i snijegom. Na Balkanu se broj žrtava hladnoće popeo na 50, a dvije nove žrtve zabilježene su u nedjelju u Albaniji i jedna u Srbiji. Ukupno je 20 osoba umrlo u Srbiji, 11 u Bosni, 7 na Kosovu, 4 u Crnoj Gori, po 3 u Hrvatskoj i u Albaniji te 2 u Makedoniji.
Više od 110.000 ljudi i dalje je izolirano u svojim selima zbog visokog snijega na tom poručju. U Italiji se stanje u nedjelju u velikom dijelu zemlje postupno vraćalo u normalu nakon neobično jakog nevremena zadnjih dana, ali su neki dijelovi u središtu i na jugu i dalje nedostupni. Studen je u Italiji odnijela 45 života u zadnjih desetak dana. U većem dijelu Francuske temperatura u nedjelju još neće rasti, a stanovito zatopljenje očekuje se početkom tjedna. U više okruga, napose na Korzici, zabilježene su temperature između 8 i 16 Celzijevih stupnjeva ispod ništice. Institut Meteo France ipak predviđa kraj ovoga hladnog vala, u kojemu je život izgubilo barem 14 ljudi, "na samom početku tjedna" kada će se vratiti pozitivne temperature. Od sjevera do juga Njemačke građani su iskoristili vikend za boravak na snijegu i klizanje na zamrznutim jezerima. Mediji izvješćuju o barem četvero mrtvih od početka hladnoće u toj zemlji. Drugdje u Europi nije bilo dojava o novim žrtvama u zadnja 24 sata.
MOSTAR - Veliki dio helikopterskih jedinica Oružanih snaga BiH i europskih mirovnih snaga (EUFOR) angažiran je u posljednja 24 sata u dostavi hrane, lijekova i evakuaciji ugroženog stanovništva, jer je više od 200 sela i naselja u Hercegovini i istočnoj Bosni potpuno prometno odsječeno već deveti dan, zbog snježnog nevremena i novih padalina tijekom vikenda. Helikopteri EUFOR-a i Oružanih snaga BiH obavljali su evakuacije bolesnika i ugroženih civila te dostavljali hranu i lijekove u Kupresu, Tomislavgradu, Konjicu, Livnu. Najteže je stanje u Hercegbosanskoj županiji gdje je snijeg nastavio padati i u nedjelju.
U Konjicu su neprohodne ceste do 50 sela, a u Tomislavgradu do 20 naselja, u Grahovu je osam sela potpuno izolirano, a u Kupresu 12 sela.
PRIŠTINA - Spasilačke ekipe pronašle su u nedjelju još dva tijela žrtava lavine u selu Restelica, u općini Dragaš na jugu Kosova, čime je broj poginulih u lavini koja je porušila desetak kuća povećan na devet, izjavio je u Prištini zamjenik ministra sigurnosti Shemsi Velesli. Spasilačke ekipe, među kojima je i 150 pripadnika Kosovskih sigurnosnih snaga, snage KFOR-a, Kosovske policije, vatrogasci i mještani, intenzivno tragaju za još jednom osobom za koju se pretpostavlja da je pod ruševinama kuće koju je zatrpala lavina. Lavina visine 10 metara i širine 500 metara, pogodila je u subotu ujutro planinsko selo Restelica, na tromeđi Kosova, Albanije i Makedonije. Većina od 12 kuća srušenih pod lavinom bila je prazna, no u dvije kuće obitelji Reka nalazilo se 11 osoba, od kojih je devet pronađeno mrtvo, za jednom osobom se traga, dok je jedna petogodišnja djevojčica izvučena živa i njezino je stanje stabilno.
KAIRO - Arapski ministri vanjskih poslova sastaju se u nedjelju u Kairu kako bi odlučili o svojim idućim potezima nakon što je rezolucija o Siriji doživjela neuspjeh u Vijeću sigurnosti UN-a prošloga tjedna, javlja BBC. Dužnosnici izjavljuju da bi ministri mogli razmotriti zajedničku promatračku misiju s UN-om i priznavanje glavne sirijske oporbene skupine. Zajednička misija s UN-om zamijenila bi promatrače Arapske lige koji su Siriju napustili u siječnju, zbog nastavka nasilja. Izaslanstvo Sirijskog nacionalnog vijeća (SNC), koalicije glavnih oporbenih stranaka, doputovalo je u Kairo u nadi da bi ih moglo priznati više arapskih zemalja. "Mi želimo da arapske zemlje odluče kako će najbolje koordinirati svoje inicijative kako bi nas odveli u istom smjeru, u pravom smjeru", rekao je Basma Kadmani iz SNC-a. Sirijske snage sigurnosti u nedjelju su nastavile granatirati grad Homs, jedno od središta pobune protiv režima Bašara al Asada, a prodrle su i u grad Zabadani, koji su ustanici držali prošloga tjedna.
VATIKAN - Sveti Otac Benedikt XVI. pozvao je u nedjelju "političke vlasti" u Damasku da "daju prednost dijalogu" i hitno odgovore na "zakonite težnje" svih društvenih čimbenika i na "želje" međunarodne zajednice. U nagovoru uz molitvu Anđeo Gospodnji, koju je održao s prozora svoje rezidencije na Trgu svetoga Petra, Papa je kazao da "s velikom strepnjom prati tragično i sve veće nasilje u Siriji". "Zadnjih dana to je nasilje odnijelo brojne žrtve, za koje molim, među kojima su djeca, ozlijeđeni i svi koji trpe zbog sukoba što sve više zabrinjava", kazao je. "Ponovo usrdno pozivam da se zaustavi nasilje i krvoproliće", istaknuo je poglavar Katoličke crkve. "Pozivam cijeli svijet, a napose političke vlasti u Siriji da prednost daju putu dijaloga, pomirbe i zauzimanja za mir", dodao je. Benedikt XVI. je već više puta pozivao na mir u Siriji.
ATENA - Predsjednik grčkog parlamenta Phillippos Petsalnikos otvorio je u nedjelju poslijepodne parlamentarnu raspravu o novom grčkom planu oporavka, koji bi trebao spasiti zemlju od stečaja i osigurati njezin ostanak u eurozoni. Nakon rasprave provedene po hitnom postupku, parlament u kojemu koalicijska vlada Lucasa Papademosa sastavljena od socijalista i konzervativaca, ima teorijsku većinu od 236 od 300 glasova, treba oko ponoći glasovati o nacrtu zakona koji obuhvaća mjere štednje i načine restrukturiranja dijela grčkog duga. Petsalnikos je zastupnicima poželio "sreću", istaknuvši da je glasovanje "presudno" za Grčku. U znak prosvjeda protiv mjera štednje ovih dana su trojica socijalističkih i jedan konzervativni zastupnik dali ostavku.
LONDON - Osama bin Laden, negdašnji vođa Al Kaide i jedan od najtraženijih terorista na svijetu koji je ubijen prošle godine, želio je da njegova djecu dobiju dobro obrazovanje i da žive na Zapadu, izjavio je jedan član njegove obitelji u intervjuu za britanske novine. Bin Ladenov zet, Zakaria al-Sadah, brat pete žene vođe Al Kaide, rekao je za britanske novine The Sunday Times da Bin Laden nije želio da njegova djeca i unuci slijede njegov put džihada. "On je rekao svojoj djeci i unucima da idu u Europu i Ameriku i dobiju dobro obrazovanje", kazao je al-Sadah, a objavile su novine na svojoj internetskoj stranici. "Vi trebate studirati, živjeti u miru, a ne raditi ono što ja radim ili što sam radio", govorio je Bin Laden svojoj djeci.