FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: Svijet u 15,30 sati

Autor: slek
ZAGREB, 6. veljače 2012. (Hina) - Pregled važnijih vijesti iz svijeta do 15,30 sati.

PARIZ - Francuska i Njemačka su u ponedjeljak odbacile blokadu koju su međunarodnoj zajednici nametnule Rusija i Kina vetom na UN-ovu rezoluciju kojom se osuđuje represija u Siriji. "U ponedjeljak poslijepodne ću razgovarati s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevim. Uz kancelarkino dopuštenje obratit ću mu se u naše ime", rekao je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy na zajedničkoj konferenciji za novinare s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Parizu nakon francusko-njemačkog summita. "Njemačka i Francuska neće ostaviti sirijski narod. Ono što se događa je skandalozno. Ne prihvaćamo neodlučnost ni blokadu međunarodne zajednice", dodao je Sarkozy. Dodao je da je i tijekom "vikenda poginulo 200 ljudi te da začuđuje da se Rusi, koji su uvijek bili bliski stajalištim Arapske lige, sada iz nepoznatih razloga od nje distanciraju", rekao je Sarkozy. Njemačka kancelarka je pozvala Moskvu da "dobro odmjeri posljedice svojih odluka". Naglasila je da nisu samo razočarani već i užasnuti što nije usvojena rezolucija Ujedinjenih naroda. U subotu su Rusija i Kina stavile veto na rezoluciju o Siriji Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Taj dvostruki veto je izazvao gnjev nekoliko arapskih zemalja i ogorčenost Zapada. Nekoliko zapadnih diplomata i stručnjaka drže da bi taj dvostruki veto mogao potaknuti predsjednika Bašara al-Asada da nastavi represiju sirijske oprobe koja je veto nazvala "dozvolom za ubijanje".

BRUXELLES - U većini država članica EU-a kojima je bila smanjena isporuka ruskog plina zbog vala hladnoće koji je zahvatio kontinent situacija se normalizirala, objavila je u ponedjeljak Europska komisija. "Tijekom vikenda situacija se bitno poboljšala", kazala je glasnogovornica Europske komisije zadužena za energetiku, Marlene Holzner, na konferenciji za novinare. "U kontaktu smo s državama članicama i one su nas izvijestile da se isporuka plina iz Rusije nastavila u uobičajenim količinama u Bugarskoj, Slovačkoj, Austriji, Mađarskoj, Poljskoj i Grčkoj". U Rumunjskoj, Njemačkoj i Italiji, kojima je Gazprom također smanjio dotok plina, "isporuka se povećava premda još nije na razini koja je bila prije prošlog tjedna" kada su se pojavili problemi zbog povećane potražnje u Rusiji, dodala je. "Nema krize u Europi, potrošači i industrija dobivaju plin kao i prije", istaknula je. Italiji je opskrba smanjena šesti dan zaredom zbog čega je talijanski ministar industrije Corrado Passera situaciju proglasio "kritičnom". Tijekom dana održat će se sastanak kriznog odbora za opskrbu plinom na kojem će se okupiti dužnosnici ministarstva industrije, ENI-ja i operatora za prijenos plina Snam. Italija uvozi 90 posto plina koji joj treba, od čega 30 posto iz Rusije.

LJUBLJANA - Val niskih temperatura zahvatio je i Sloveniju, a meteorolozi najavljuju da se u većem dijelu zemlje najmanje do sredine tjedna noćne temperature neće podizati iznad minus deset, a dnevne iznad minus pet stupnjeva celzijusa. Mediji javljaju da je zaleđena rijeka Drava kod Maribora, a i Bledsko jezero. Ministarstvo gospodarstva objavilo je u ponedjeljak da se unatoč povećenoj potrošnji zemnog plina za grijanje ne planiraju redukcije potrošnje, a poduzeće Geoplin da će u slučaju potrebe naručiti dodatne količine tog energenta iako su se, kako navode, dobro pripremili za zimu pa su još ovog ljeta napunili zalihe plina koje imaju u unajmljenim skladištima u Hrvatskoj i Austriji. U zapadnim dijelovima Slovenije, osobito u dolini rijeke Vipave, i dalje puše jaka bura zbog koje su na snazi upozorenja o opasnosti za ljude i imovinu. Od petka je, kako javljaju slovenski mediji, zatvorena za sva vozila, osim interventnih, regionalna cesta Kobarid-Bovec zbog odrona.

BRUXELLES - Europska komisija je u ponedjeljak upozorila Grčku da su rokovi za dogovor o rješavanju otpisa grčkog duga i o novom paketu pomoći već prekoračeni, dodajući da je sada lopta na grčkoj strani. "Očekivali smo da će potrebne odluke biti donesene najkasnije tijekom proteklog vikenda kako bi se mogao sazvati sastanak euroskupine, ministara financija zemalja članica eurozone. Točno je da smo sada prekoračili predviđene rokove", rekao je Amadeu Altafaj Tardio, glasnogovornik povjernika za ekonomska i monetarna pitanja Ollija Rehna. U Ateni se vode paralelno dvije vrste pregovora. Grčka vlada pregovara s privatnim vjerovnicima o oprostu 100 milijardi duga. Iznos od 100 milijardi eura predstavlja polovicu privatnih potraživanja i 35 posto ukupnog duga Grčke. Cilj je da se otpisom duga grčki javni dug do 2020. smanji na 120 posto BDP-a umjesto sadašnjih 160 posto. Pregovori se vode o zamjeni obveznica koje drže privatni vjerovnici za nove obveznice čija je nominalna vrijednost umanjena za polovicu. U pregovorima se moraju definirati kada će nove obveznice stići na naplatu i kolike će kamate Grčka plaćati na njih. Bez dogovora s privatnim vjerovnicima Grčka bi se mogla naći u nekontroliranom bankrotu 20. ožujka, kada na naplatu stižu obveznice u iznosu od 14,5 milijardi eura. Paralelno s tim, Atena vodi pregovore i o uvjetima za dobivanje novog paketa pomoći od 130 milijardi eura od Europske središnje banke i MMF-a. Od Atene se zauzvrat traži privatizacija dobrog dijela državne imovine, što je vlada obećala ali još nije provela te provedba reformi, posebice reformi na tržištu radne snage.

ATENA - Dvije velike grčke sindikalne skupine, ADEDY i GSEE pozvale su ponedjeljak na opći 24-satni štrajk protiv novih mjera štednje koje traže EU i MMF, objavila je agencija ANA. Posljednjih opći štrajk je održan u Grčkoj 1. prosinca 2011., i bio je šesti te godine. Lijevo orijentirana oporba, komunistička i radikalna, najavila je prosvjede od ponedjeljka navečer. Nove mjere su "kronika najavljene smrti", a svrha joj je srozati pravo na rad i plaće za dodatnih od 20 do 30 posto, rekao je predsjednik GSEE, Iannis Panagopulos. Premijer Lucas Papademos u ponedjeljak nastavlja sastanke s vjerovnicima zemlje i šefovima stranka koje ga podržavaju u pokušaju zaključenja pregovora o mjerama štednje koje uvjetuju financijski spas zemlje.

MANILA - U potresu magnitude 6,8 u ponedjeljak na Filipinima poginule su najmanje 43 osobe a u nekoliko je gradova zavladala panika, objavile su vlasti. Četiri sata nakon prvog potresa uslijedio je naknadni potres magnitude 6,2. Epicentar prvog potresa je bio na dubini od 46 kilometara pod morem između jako naseljenih otoka Negros i Cebu, prema američkom geofizičkom institutu, a epicentar drugog potresa je bio 35 km pod zemljom. Najviše je stradalih na otoku Negros, u srušenim zgradama u gradu Guihulnganu. Dvadeset i devet ljudi je smrtno stradalo u odronu zemlje. Centar za tsunamije na Pacifiku naveo je da nema opasnosti od tsunamija. U potresu su srušene zgrade, oštećene ceste i mostovi i prekinut je dovod električne energije na dva otoka najbliža epicentru, navele su vlasti.

RIM - Izaslanici iz 110 biskupskih konferencija i poglavari iz 33 crkvena reda počeli su u ponedjeljak u Rimu skup kakvome nema presedana na temu suzbijanja pedofilije, pojave koja je zadnjih godina duboko naškodila ugledu Crkve. Gotovo deset godina od izbijanja skandala u Sjedinjenim Državama i lančane reakcije u crkvama u Europi te Australiji, 200 sudionika konferencije do četvrtka će razgovarati o tome pitanju pod geslom "Prema ozdravljenju i obnovi". Cilj je donijeti strategiju "za zaštitu djece", ali i "ranjivih odraslih osoba", a sudionicima konferencije poruku će uputiti i papa Benedikt XVI. Crkvi se donedavna predbacivalo da je prerevno štitila krivce, a bila nedovoljno osjetljiva za mlade žrtve. Sudionici su zato dobili naputak privatno razgovarati sa žrtvama prije odlaska u Rim. Francois-Xavier Dumortier, rektor Papinskog sveučilišta Gregoriana u Rimu objasnio je da Crkva sada mora otvorenih očiju sagledati ranu i učiniti sve kako se zla ne bi ponovila. Papa je zauzeo "hrabro stajalište" da sudionici u raspravama ne bi ostali na površini već zadrli duboko u problem, rekao je rektor. Žrtve su različito reagirale. Neke su "prebolno ranjene i za njih je crkveno poglavlje zatvoreno jednom za svagda" dok druge "žele pomoći kako se tako nešto u budućnosti ne bi ponovilo", objasnio je. O svim dimenzijama pedofilije govorit će 40 izvjestitelja, a bit će i riječi o utjecaju pornografije s interneta na formaciju svećenika.

BUKUREŠT - Rumunjski predsjednik Traian Basescu imenovao je ministra pravosuđa Catalina Predoiua prijelaznim premijerom umjesto Emila Boca koji je nešto ranije u ponedjeljak podnio ostavku, javile su svjetske novinske agencije. Pravnik Predoiu (43), bio je u Bocovoj vladi ministar pravosuđa i nekada član oporbene liberalne stranke iz koje je istupio i postao nestranačka osoba kada je preuzeo svoj resor 2008., navodi Reuters. Dosadašnji premijer Boc primao je čestitke Međunarodnog monetarnog fonda i Europske komisije zbog provedenih gospodarskih reformi, no upravo su ga ti uspjesi stajali gubitka povjerenja naroda ogorčenog nametnutim oštrim mjerama štednje. Predajući u ponedjeljak ostavku Boc je pred televizijskim kamerama odluku objasnio željom da "pridonese popuštanju političke i socijalne napetosti u zemlji", prenosi agencija AFP i citira Boca "Znam da smo donijeli bolne odluke no već sada počinjemo ubirati njihove plodove". Iako su morali smanjiti predviđanja rumunjskoga gospodarskog rasta za 2012. godinu na 1,5 do 2 posto, zbog poremećaja u eurozoni, MMF i Europska unija ocijenili su da je Rumunjska "bolje nego druge zemlje EU pripremljena za financijsku oluju".

OSLO - Počinitelj napada u kojemu je 22. srpnja u Norveškoj ubio 77 osoba, protumuslimanski militant Anders Behring Breivik u ponedjeljak je na sudu zatražio da ga se "odmah pusti na slobodu", objasnivši da je njegov čin bio "preventivni napad na izdajice domovine". "Ne prihvaćam zatvor i zahtijevam da me odmah pustite na slobodu", rekao je 32-godišnji ekstremist na ročištu u Oslu na kojem sud treba razmotriti produljenje privremenog pritvora. Mnogi članovi obitelji i rodbine žrtava te oni koji su preživjeli masakr, a nalazili su se u sudnici, u nevjerici su se nasmijali njegovoj izjavi. Breivik je objasnio kako je riječ o "preventivnom napadu protiv izdajica domovine" te da ga je "počinio da bi zaštitio etničko norveško stanovništvo", prenosi agencija. Krajem studenoga psihijatrijski vještaci zaključili su da je Breivik psihotičan i da boluje od "paranoidne shizofrenije" i zato ne može biti sposoban odgovarati pred sudom.

ZAGREB/MOSKVA - Rusija mora svom narodu dati više političke moći, ali ne bi trebala brzati i slijediti strane recepte za demokraciju, ocijenio je premijer Vladimir Putin u članku objavljenom u ponedjeljak, mjesec dana prije predsjedničkih izbora na kojima očekuje pobjedu, javile su novinske agencije. Suočen s najmasovnijim prosvjedima tijekom 12-godišnje vladavine i u jeku priprema za povratak u Kremlj, Putin je u tekstu na naslovnici Kommersanta priznao da mnogi Rusi žele da im se glas više čuje. "Naše je društvo potpuno drugačije nego što je bilo 2000. Mnogi su postali bogatiji, obrazovaniji i zahtjevniji. Naše civilno društvo je neusporedivo zrelije, aktivnije i odgovornije i mi moramo obnoviti mehanizme demokracije - ti mehanizmi moraju uhvatiti korak sa sve značajnijim građanskim angažmanom", napisao je Putin. Dodao je, međutim, da se demokracija nikako ne bi smjela kopirati po nekom stranom modelu. "Prava demokracija se ne može stvoriti u trenutku i ne može se kopirati po izvanjskom modelu", istaknuo je Putin.

PARIZ - Mađarski premijer Viktor Orban priznao je u intervjuu za francuski dnevni list "Le Monde" da je zbog teške situacije u zemlji bio prisiljen vladati poput "buldožera". "Prije godinu i pol, kada sam se vratio na vlast, bili smo na rubu ponora", rekao je, podsjetivši da je Mađarska tada imala "proračunski deficit veći od sedam posto, javni dug veći od 80 posto BDP-a" i jako slabe fiskalne prihode. "To je bila tragična situacija. Morali smo upotrijebiti sve demokratske instrumente (...), primijeniti pristup buldožera", rekao je. "Ali naš buldožer je uvijek poštivao pravila. Premda sam ih ponekad pokušao promijeniti", dodao je. Europska komisija pokrenula je 17. siječnja protiv Budimpešte tri postupka za kršenje europskih propisa. Bruxelles je pozvao mađarsku vladu da promijeni zakone koji joj daju kontroverzne ovlasti koje bi mogle ugroziti neovisnost središnje banke, pravosuđa i tijela za zaštitu podataka. Neovisnost središnje banke za Bruxelles i MMF neophodan je preduvjet za odobravanje nove financijske pomoći u iznosu od 15 do 20 milijardi eura.

KING'S LYNN - Kraljica Elizabeta II. prilično skromno i daleko od Londona slavi u ponedjeljak 60. godišnjicu dolaska na prijestolje, što je samo uvod u petomjesečni program manifestacija koje će kulminirati u lipnju raskošnom paradom na rijeci Temzi. Elizabeta II. (65), nije željela nikakvu posebnu svečanost na dan kada je počela vladati, a koji se poklapa s danom smrti njezina oca Georgea VI. Samo su dvije obveze propisane za ponedjeljak u Norfolku na istoku Engleske nedaleko od kraljičine rezidencije Sandringham: posjet vijećnici srednjovjekovnoga grada King's Lynn te osnovnoj školi u Dersinghamu. U povodu svečanosti britanska kraljica, kojoj je popularnost na vrhuncu, uputila je srdačnu poruku svojim podanicima u Velikoj Britaniji i u zemljama Commonwealtha te "obnovila zavjet da će im služiti". "Pišem vam kako bih vam zahvalila na predivnoj potpori i ohrabrenjima koja ste svih ovih godina upućivali meni i princu Philipu i želim vam reći da smo dirnuti jer smo primili toliko ljubaznih poruka za dijamantni jubilej", rekla je kraljica. U zemlji u kojoj se samo 20 posto stanovnika izjašnjava za republiku, premijer David Cameron je istaknuo važnost monarhije i odao počast kraljici. "Katkad čujemo kao je monarhija samo ukras u životu naše nacije. To govore oni koji ne poznaju naš ustav i podcjenjuju našu kraljicu", rekao je premijer uz pohvale "veličanstvenu radu" britanske vladarice. Dijamantni jubilej Elizabete II. obilježit će se mnoštvom proslava u Velikoj Britaniji a program će se zgušnjavati prema lipnju nizom svečanosti, izložbama i konjičkim turnirima u njezinu čast.

LJUBLJANA - Nevladina krovna udruga "Ženski lobi Slovenije" (ŽLS) izrazila je u ponedjeljak u izjavi za javnost "ogorčenje" što je za sastav nove slovenske vlade predložena samo jedna ministrica, što odudara od sastava novog parlamenta u kojemu trećinu zastupničkih mjesta drže žene. "To je velik korak natrag u odnosu na prijašnju vladu u kojoj je bilo pet ministrica", navela je u izjavi udruga koja djeluje u borbi protiv nasilja na ženama i promiče veću političku participaciju žena na svim razinama, a učlanjena je i u Europski ženski lobi (EWL), organizaciju koja okuplja slične udruge u Europi. Jedina žena koju je u novu vladu nominirala petočlana koalicija desnog centra na čelu s mandatarom Janezom Janšom je predsjednica kršćansko-narodne stranke Nova Slovenija (NSI) Ljudmila Novak. Ona bi u vladi trebala preuzeti novoosnovano mjesto ministrice za iseljeništvo i to zbog dogovora da u vladi budu čelnici svih stranaka.

PARIZ - Kašnjenja i otkazivanja zabilježena su u ponedjeljak u francuskim zračnim lukama prvog dana štrajka koji je okupio sve sindikate zračnog prometa odlučne da se usprotive vladinu projektu koji još više suzuje pravo na štrajk. U zračnoj luci Paris-Roissy, uz letove koje je Air France preventivno otkazao, nekoliko otkazivanja u zadnji čas zabilježeno je prema Ženevi, Napulju, Istambulu i Riju. Prema izvoru iz zračne luke, "125 otkazivanja predviđeno je već u nedjelju navečer na 1190 polijetanja i slijetanja u ponedjeljak", ali "još je teško predvidjeti što će se dogoditi jer se moraju uzeti u obzir otkazivanja u zadnji čas". Air France koji obavlja 50 posto letova u pariškim zračnim lukama Roissy i Orly predviđa osigurati 80 posto kratkih i srednjih letova te 85 posto dugih letova, ističući da "kašnjenja i otkazivanja u zadnji čas ostaju moguća". U ponedjeljak ujutro ministar prometa Thierry Mariani kazao je da će vlada ići "do kraja". "Pravo na štrajk još uvijek postoji, ali putnici konačno imaju neka prava". Vladin nacrt predviđa da se štrajkašima nametne obveza da se individualno izjasne 48 sati ranije. Nameće i da kompanije obavijeste o predviđanjima u prometu 24 sata unaprijed. Po sindikatima, taj će nacrt, usvojen u siječnju u skupštini, a koji treba biti razmotren 15. veljače u Senatu, de facto dovesti u pitanje pravo na štrajk.

(Hina) xsl ysl

An unhandled error has occurred. Reload 🗙