BRUXELLES - Hrvatska je u petak u Bruxellesu potpisala Ugovor o pristupanju Europskoj uniji, čijom će članicom postati za godinu i pol dana - 1. srpnja 2013., nakon ratifikacije ugovora u Hrvatskoj i zemljama članicama. Potpis na pristupni ugovor stavili su točno u 10,33 hrvatski predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor, što je bilo popraćeno velikim pljeskom nazočnih državnika. Predsjednik Josipović dokumente je potpisao jednim od službenih nalivpera koja su dobili svi šefovi država odnosno vlada za potpisivanje Ugovora a premijerka Kosor nalivperom koje joj je darovao papa Benedikt XVI. Josipović i Kosor potom su se okrenuli jedan prema drugome, te si čestitali rukujući se. Predstavnici Hrvatske bili su 11. po redu koji su potpisali dokumente. Premijerka Kosor, poznata po nošenju simboličnih broševa, za ovu prigodu imala je broš u obliku Hrvatske okružen s 28 zvjezdica koje simboliziraju članice Europske unije. Prva zemlja koja je potpisala ugovor bila je Belgija, a posljednja Velika Britanija. Samo potpisivanje započelo je u 10,25 i trajalo je točno dvadeset minuta, a šefovi država i vlada na putu do stola za kojim se potpisivao ugovor zastali bi prije kod hrvatskog predsjednika i premijerke te im i osobno srdačno čestitali na povijesnom hrvatskom postignuću. Uz Ugovor o pristupanju, potpisan je i Završni akt, završni politički dokument Međuvladine konferencije u kojem se navodi sve što je usuglašeno tijekom pregovora. Završetkom svečanog potpisivanja ugovora na koji su potpise stavili čelnici 27 zemalja Europske unije te hrvatski predsjednik i premijerka Hrvatska je promijenila status iz zemlje kandidata za članstvo za EU u pristupajuću zemlju. Nakon svečanog potpisivanja uslijedilo je zajedničko fotografiranje šefova država i vlada EU-a, čelnika europskih institucija i hrvatskog predsjednika i premijerke. Jedini od šefova država i vlada zemalja EU-a koji nije potpisao ugovor je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy koji je za to opunomoćio ministra za europske poslove Jeana Leonettija. Ugovorom o pristupanju predviđeno je da Hrvatska postaje punopravnom članicom 1. srpnja 2013. nakon što se u Hrvatskoj održi referendum o pristupanju i sve zemlje članice EU-a obave proces ratifikacije. Hrvatski predsjednik Josipović rekao je na svečanosti da je riječ o povijesnom činu koji po svojoj važnosti odgovara odluci Hrvatskog sabora o neovisnosti. Potpisivanje Ugovora o pristupanju Hrvatske EU-u predstavlja vrhunac međunarodne afirmacije zemlje i Hrvatska se vraća u obitelj europskih naroda kojoj je oduvijek i pripadala, kazala je na svečanosti premijerka Kosor.
BRUXELLES - Hrvatska premijerka Jadranka Kosor izrazila je u petak u Bruxellesu uvjerenost da će hrvatski građani velikom većinom glasova podržati na referendum ulazak u Europsku uniju. "Sigurna sam da će za pristupanje Europskoj uniji glasovati većina hrvatskih građana, preko 60 posto", rekla je Kosor na konferenciji za novinare nakon svečanosti potpisivanja Ugovora o pristupanju, koji je potpisala zajedno s predsjednikom Ivom Josipovićem. Kosor je rekla da današnji dan i veliko postignuće posvećuje hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima. "Bez njih ne bi bilo ni slobodne Hrvatske, a onda ni pregovora ni pristupnog ugovora", rekla je. Ona je za veliki uspjeh zahvalila svim prethodnim vladama, Hrvatskom saboru, ministrima, pregovaračkom timu na čelu s glavnim pregovaračem, misiji u Bruxellesu i svim ljudima u državnoj upravi koji su godinama radili na europskim integracijama. Na pitanje zašto nema zajedničku konferenciju za novinare s predsjednikom Josipovićem, nego odvojenu, rekla je da "predsjednik ima svoj program, a ja svoj", dodajući da je ona predložila da Josipović bude supotpisnik pristupnog ugovora. Na upit može li potvrditi da je namigivanje slovenskog premijera Boruta Pahor prije nego što će staviti potpis bilo upućeno njoj, Kosor je rekla da "namigivanje nije vidjela, nego osmijeh". "Zahvaljujem premijeru Pahoru na političkoj hrabrosti. I on i ja smo bili osporavani u svojim zemljama i da nije bilo naše hrabrosti pregovori bi još bili blokirani", rekla je. Na pitanje hoće li se novoj vladi pridružiti u kampanji za referendum, Kosor je rekla da će "njima biti teže nego nama". "Oni su bili protiv arbitražnog sporazuma i nekih reformi vezanih uz borbu protiv korupcije i pravosudni sustav. Mi ćemo nastaviti raditi ono što smo započeli, mislim da je u politici najgore kada se mijenja stajalište", rekla. Nakon potpisivanja pristupnog ugovora, čelnici EU-a započeli su svoj redoviti summit na kojem sudjeluje i Hrvatska kao promatrač. Hrvatsku je na početku summita predstavljao predsjednik Josipović, a potom je prepustio mjesto premijerki Kosor.
BRUXELLES - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je u petak u Bruxellesu da ne može reći kada će dati mandat za sastav nove vlade, jer to ne ovisi o njemu, nego o Državnom izbornom povjerenstvu i Ustavnom sudu. "Postoji ustavni rokovi za davanje mandata i mi smo još daleko od toga da probijemo te rokove. Davanje mandata ne ovisi o meni, nego o DIP-u i Ustavnom sudu", rekao je Josipović novinarima. Dodao je da ne postoji nikakvi nesporazumi između njega i budućeg mandatara oko sastava nove vlade. "Sastav vlade je u nedležnosti premijera, da sam namjeravao sastavljati vladu ne bih se natjecao za predsjednika", rekao je Josipović, odgovarajući na pitanje da prokomentira spekulacije oko navodnih nesporazuma oko ministarskih imena za ministarstvo vanjskih poslova i obrane. "U ta dva ministarstva postoji podijeljena nadležnost između predsjednika i premijera, to je riješeno ustavom. Međutim, u konačnici odluka je na premijeru i ja ću sa svakim ministrom surađivati na najbolji mogući način", rekao je Josipović.
BRUXELLES - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović odbacio je tumačenje činjenice da francuski predsjednik Nicolas Sarkozy nije potpisao Ugovor o pristupanju s Hrvatskom, nego je opunomoćio ministra za europska pitanja, kao negativnu poruku za daljnje proširenje. "Čuo sam da za to ima nekih ustavnih razloga, prema francuskom ustavu potpise trebaju staviti predsjednik i premijer i kako to nije bilo moguće opunomoćen je ministar. To je razlog i ne tumačim to kao francusku poruku o daljnjem proširenju", rekao je Josipović na konferenciji za novinare nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju Hrvatske EU-u, te nakon što je sudjelovao na samom početku summita Unije. "Francuska je tijekom cijelog procesa pristupnih pregovora jako podržavala Hrvatsku i zahvalan sam na tome", dodao je. Josipović je istaknuo da je članstvo u EU-u velika prilika za Hrvatsku te da je "siguran da će većina građana prepoznati tu priliku. One zemlje koje ostanu izvan integracija nemaju dobru perspektivu". Hrvatski predsjednik je na početku redovitog summita EU-a predstavljao Hrvatsku, koja od trenutka potpisivanja do punog članstva ima status promatrača. "Ja sam bio na samom početku, a premijerka (Jadranka) Kosor nastavila je sudjelovati u radnom dijelu summita. Mislim da je to simbolično rješenje, predsjednik države je taj koji predstavlja i zastupa zemlju. Tu nije bilo nikakvih nesporazuma između mene i gospođe Kosor, čija je vlada zaslužna za zaključenje pregovora, i u pravilu u parlamentarnim demokracijama premijeri sudjeluju na summitima EU-a", rekao je Josipović. Dodao je da će Hrvatska podržavati svoje susjede na njihovu putu prema EU-u, da je pristupanje Hrvatske dobra vijest i za njih.
BRUXELLES - Potpredsjednica HNS-a Vesna Pusić izjavila je u petak, da će, bude li izabrana za ministricu vanjskih poslova, njezino prvo odredište biti Bruxelles, a onda susjedne zemje. "Budem li izabrana za ministricu, onda će Bruxelles biti prvo odredište, a nakon toga susjedi, članice i nečlanice EU-a", rekla je Pusić. Na upit ima li kakvih novosti oko nagađanja da će se europski poslovi izdvojiti iz Ministarstva vanjskih poslova, Pusić je rekla da tu nema nikakvih promjena. "Nema nikakvih novosti, europski poslovi su dio ministarstva vanjskih poslova i ono će se zvati Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. Postoji mogućnost, o tome se razgovora, da se novim zakonom, u MVPEI-u zadrži državni tajnik, a tu funkciju inače ukidamo, koji bi bio zadužen za europske integracije i koji bi mogao razgovarati sa svojim kolegama iz EU-a", objasnila je. Ona je rekla da još nije definirano kako će stranke podijeliti mjesta kod imenovanja 12 zastupnika, koji će u Europskom parlamentu biti promatrači do dana ulaska u EU. "Ugrubo, to bi bilo 6 zastupnika iz SDP-a, 5 iz HDZ-a i 1 iz HNS-a, ali to još nije definitivno", kazala je.
BRUXELLES - Predsjednik saborskog Odbora za europske integracije Neven Mimica istaknuo je da je u petak, kada je Hrvatska potpisala pristupni ugovor s EU-om, završila tranzicija u zemlji, ali ne i transformacija cijelog društva. "S današnjim danom proces tranzicije u Hrvatskoj je završio, ali ne proces transformacije. Ona se nastavlja, pogotovo u gospodarstvu, društvu, razumijevanju ljudi", rekao je Mimica dodajući da i Europska unija prolazi kroz transformaciju traženjem novog načina za učvršćenje svoga zajedniništva. "Ovo je zbilja lijep, važan i velik dan, pogotovo za one koji u tom procesu sudjeluju od početka, ali to je osobno. Puno je važnije to što hrvatski građani imaju razloga za ponos zbog svega što je u Hrvatskoj promijenjeno nabolje tijekom pristupnog procesa", rekao je Mimica.
ZAGREB/BRUXELLES - Čelnici eurozone dogovorili su u petak u Bruxellesu jačanje proračunske discipline zbog velike dužničke krize koja je zaprijetila raspadom monetarne unije i cijele Europe, a dogovor 17 država eurozone vjerojatno će podržati sve države članice EU-a osim Velike Britanije, javile su svjetske agencije. "Šefovi država i vlada Bugarske, Danske, Mađarske, Češke, Litve, Latvije, Poljske, Rumunjske i Švedske dali su do znanja da bi se mogli pridružiti tom procesu nakon što konzultiraju svoje parlamente", kaže se u priopćenju europskih čelnika okupljenih na summitu u Bruxellesu. Britansko protivljenje znači da se neće ići na promjenu Lisabonskog ugovora za što je potrebna jednoglasna odluka svih 27 država članica EU-a. Umjesto toga, "do ožujka ili prije" bit će sklopljen novi međuvladin ugovor između država članica monetarne unije i njihovih saveznika.
ZAGREB - Povodom potpisivanja Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji (EU), Poljska, koja trenutno predsjeda Unijom, snimila je posebnu multimedijsku čestitku "Dobrodošli, Hrvatska", doznaje se s internetske stranice poljskog predsjedništva. U dvominutnom spotu, građani Poljske izgovaraju riječi dobrodošlice budućoj 28. članici Unije i pozdravljaju "hrvatsku braću". "Nadam se da će se naše prijateljstvo još više produbiti, izjavila je jedna Poljakinja, dok drugi izražavaju nadu da će Hrvatska Europskoj uniji donijeti "malo sunca i radosti". Također poručuju da "vole Hrvatsku" i čestitaju na kvalifikacijama za Euro 2012. Na kraju čestitke stoji da je ovo za Hrvatsku "veliki dan", uz poruku "Čekamo na Vas". Projekt je sponzoriralo poljsko ministarstvo vanjskih poslova, uz partnerstvo Ureda Europske komisije u Poljskoj. Video je moguće vidjeti na stranici http://pl2011.eu/en/content/dobrodosli-croatia.
BEOGRAD - Hrvatsko potpisivanje Ugovora o pristupanju Europskoj uniji (EU) tema je o kojoj u petak izvješćuju srbijanski mediji, prenoseći pojedinosti s današnje svečanosti potpisivanja u Bruxellesu, a službenih reakcija za sada nema. Ugovor su, navodi se, potpisali hrvatski predsjednik i premijerka Ivo Josipović i Jadranka Kosor te premijeri 27 članica EU-a, a hrvatski predsjednik i premijerka današnji su dan ocijenili povijesnim za Hrvatsku. Njih dvoje su, kako se dodaje, osim pristupnog ugovora, potpisali i zaključke s popisom onoga što je dogovoreno u tijeku pregovora o članstvu u EU. Hrvatski je predsjednik, kako se ističe, u prigodi potpisivanja kazao da Hrvatskoj treba više, a ne manje Europe te najavio kako će nova hrvatska vlada, koja će biti uspostavljena nakon tek završenih parlamentarnih izbora nastaviti reforme na europskom putu te ustrajati u provedbi zakona. Josipović je dodao kako je današnji čin jednako važan kao i osamostaljenje Hrvatske, prenose mediji. U izvješćima se također navode dijelovi iz obraćanja premijerke Kosor u kojima je čin potpisivanja pristupnog ugovora ocijenila ''vrhuncem afirmacije Hrvatske na međunarodnoj sceni''. Kosor je dodala kako uspjeh Hrvatske ''otvara vrata'' i njezinim susjedima za ulazak u EU te najavila potporu Hrvatske susjednim zemljama u njihovim reformskim procesima. Mediji također izvješćuju kako je svečanost potpisivanja ugovora svojim obraćanjem otvorio predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy riječima da je današnji dan povijesni dan za Hrvatsku.
BRATISLAVA - Za Slovačku, koja je zajedno s Austrijom uvjerila europske partnere da počnu pristupne pregovore s Hrvatskom u listopadu 2005., današnje potpisivanje Ugovora o pristupanju simboličan je vrhunac stalne potpore Bratislave integracijskim ambicijama Zagreba, priopćilo je u petak slovačko ministarstvo vanjskih poslova. "Čestitamo hrvatskim građanima taj povijesni uspjeh i veselimo se novoj kvaliteti naših međusobnih odnosa unutar EU-a. Potpisivanjem ugovora Hrvatska je dobila pravo sjediti za istim stolom sa zemljama članicama i pridonositi procesu donošenja odluka o važnim europskim politikama", kaže se u priopćenju. Slovačka se nada da će daljnji proces biti brz i spremna je biti među prvima koja će ratificirati pristupni ugovor.
LJUBLJANA -Slovensko ministarstvo vanjskih poslova pozdravilo je u petak potpisivanje pristupnog ugovora Hrvatske s Europskom unijom. Riječ je o "značajnom koraku u procesu europske integracije", navelo je u izjavi za javnost slovensko ministarstvo vanjskih poslova. "Sloveniji je u interesu da Hrvatska što prije postane buduća država članica. S Hrvatskom nas povezuje suradnja na brojnim područjima, to će se s hrvatskim članstvom u EU-u dodatno ojačati", navodi se u izjavi. U slovenskom ministarstvu vanjskih poslova uz to navode da je današnji čin potpisivanja pristupnog ugovora potvrdio visok stupanj spremnosti za članstvo Hrvatske u EU jer je ona svoje zakonodavstvo uskladila s europskom pravnom stečevinom te obećala da će nastaviti s provođenjem reformi i prihvaćenih svih obveza koja je dala tijekom pregovora, što će, kako se navodi, kontrolirati Europska komisija. Pri tome u slovenskom ministarstvu podsjećaju na obveze prihvaćene u okviru prilagođavanja zakona na području pravosuđa i pravila o zaštiti tržišnog natjecanja. Uz to, slovensko ministarstvo vanjskih poslova u izjavi je podsjetilo da s današnjim danom počinju teći i procesni rokovi vezani za provođenje arbitražnog sporazuma o rješenju graničnog prijepora između Slovenije i Hrvatske.
BEJRUT - Sirijska državna televizija prikazala je nekoliko muškaraca koji priznaju da su napadali pripadnike snaga sigurnosti, postavljali bombe i izvodili sabotaže tijekom ustanka protiv predsjednika Bašara al-Asada, izvijestila je u petak državna novinska agencija SANA. Asad je rekao da je većina žrtava u devet mjeseci nemira bila među snagama sigurnosti koje su napadale "oružane terorističke bande" s potporom iz inozemstva. Protuvladini aktivisti kažu da je među, kako se procjenjuje, 4600 žrtava od ožujka tri puta više nenaoružanih civila nego pripadnika snaga sigurnosti. Oni tvrde i da su istražitelji primijenili mučenje kako bi dobili priznanja. "Hani Mahmud Srur, terorist, priznao je upletenost u ubojstva, napade na ophodnje snaga sigurnosti i uništavanje javnog vlasništva u pokrajini Deri", kaže se u izvješću sirijske agencije. "Tayseer Barmawi, Qaher Muhammad al-masri i Adnan Issa al-Karrad priznali su upletenost u skladištenje i proizvodnju eksplozivnih naprava, a Diaa' Jamal al-Mikkad priznao je da je zapalio kulturni centar u Bosri", izvijestila je SANA.
RIM - U petak je u Rimu u sjedištu državne porezne agencije Equitalia eksplodirala paket-bomba i ranila generalnog direktora, rekao je glasnogovornik te agencije. "Pošiljka je stigla poštom i direktor je ranjen", dodao je glasnogovornik. Pošiljka je eksplodirala kad ju je direktor otvorio, a ozlijeđeni su mu ruka i oko", objasnio je glasnogovornik rimske policije i dodao da je direktor hospitaliziran. Talijanska agencija Ansa je navela da je pošiljka bila naslovljena na direktora Equitalije Marca Cuccagnu. U srijedu je pismo-bomba stigla u Frankfurt prvom čovjeku Deutsche Banke, Josefu Ackermannu, ali je sumnjiva omotnica koja je sadržavala zapaljiv prah na vrijeme otkrivena. Odgovornost za atentat je preuzela talijanska anarhistička organizacija FAI (Federazione Anarchica Informale), već poznata po takvoj vrsti djelovanja.
MOSKVA - Rusija će nakon predsjedničkih izbora 4. ožujka odlučiti da li će sudjelovati na summitu NATO-a 2012. u Chicagu, izjavio je u petak zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov. "Mislim da će odluka o sudjelovanju na summitu, što će ovisiti o dnevnom redu, biti donešena nakon ruskih predsjedničkih izbora", rekao je Rjabkov. Objasnio je da bi Rusiji bilo puno lakše donijeti tu odluku kada bi se do tada postigao dogovor o problemu proturaketnog štita NATO-a. Započet 2010., projekt proturaketnog štita NATO-a postao je jedan od glavnih kamena spoticanja između Sjevernoatlantskog saveza i Rusije. Moskva taj projekt smatra prijetnjom svojoj sigurnosti.
MOSKVA - Ruska oporba se priprema za masovne prosvjede od nekoliko desetaka tisuća ljudi u subotu u Moskvi kako bi izrazila nezadovoljstvo izborima održanima u nedjelju i osporila pobjedu stranke premijera Vladimira Putina. Solidarnost, jedan od oporbenih pokreta koji putem društvenih mreža poziva na prosvjed, objavio je da je od gradonačelnika Moskve dobivena dozvola da se na trgu Balotnaja, u središtu grada, održi prosvjed. Taj trg može primiti do 30.000 ljudi. Organizatori su htjeli manifestaciju održati na Trgu revolucije, na dva koraka od Kremlja, ali su vlasti dale dozvolu okupljanja za samo 300 ljudi. Prosvjedi su također najavljeni i u drugim gradovima, posebice na Urali i Sibiru, gdje će građani također tražiti poništenje izbora od 4. prosinca.
PEKING - Optuživanome na Zapadu zbog gaženja demokratskih sloboda i na meti kritika oporbe zbog načina na koji su se održavali parlamentarni izbori, ruskome premijeru Vladimiru Putinu iz Kine nije stigla samo zdušna potpora, nego i nagrada za mir, javljaju u petak kineski mediji. Organizatori nagrade za mir "Konfucije", pokrenute kao odgovor disidentu Liu Xiaobou, koji je prošle godine dobio Nobelovu nagradu za mir, objasnili su da je nagrada dodijeljena Putinu zbog protivljenja NATO-ovim napadima na Libiju. Kako je Putin bio odsutan, nagradu su primili ruski studenti u Kini. Utemeljitelj nagrade je Qiao Damo, voditelj Centra za mirovne studije koji službeno nema veze s kineskom vladom.
GAZA - U napadima izraelskih zračnih snaga u četvrtak i petak u Pojasu Gaze su ubijena tri Palestinca a palestinski militanti su iz enklave raketama napali izraelski teritorij. Posljednje borbe izbile su u četvrtak kada su u zračnom napadu izraelskih snaga u automobilu ubijena dvojica militanata, od kojih je jedan pripadnik islamističke skupine Hamasa kojeg je Izrael optužio za planiranje slanja napadača na Izrael preko susjedne egipatske regija Sinaja. Palestinski militanti su na zračni napad od četvrtka odgovorili napadom raketama od kojih su neke pale u blizini Beershebe, grada na 35 kilometara od Gaze. U napadu nitko nije ranjen a stanovnici južnog Izraela su sirenama za uzbunu pozvani u skloništa. Drugi izraelski zračni udar uslijedio je u petak prije zore a meta je bio Hamasov logor za obuku u Gazi. Ekpslozija je srušila obližnju kuću u kojoj je poginuo vlasnik a njegova žena i šestero djece ranjeni, od kojih dvoje kritično, rekli su dužnosnici bolnice. U izjavi kojom izražava žaljenje zbog civilnih žrtava izraelska vojska je rekla da je eksplozija bila snažna zbog palestinskih raketa uskladištenih pored logora. Hamas je Izrael optužio za "pokolj".
ZAGREB/CALCUTTA - U požaru koji je u petak u noći zahvatio bolnicu u istočnoindijskom gradu Calcutti, po posljednjim informacijama, poginule su 73 osobe, većinom pacijenti koji su spavali kada je požar izbio, javljaju agencije. Požar je izbio u podrumu zgrade i brzo se raširio kroz ventilacijski sustav uređaja za klimatizaciju. Svjedoci su rekli da je vatrogascima bilo potrebno sat vremena da dođu jer su se vatrogasna vozila teško probijala do bolnice do koje vodi splet uskih i krivudavih ulica. Tijekom prijepodneva požar je stavljen pod nadzor a spasioci su počeli iznositi mrtve iz zgrade, uključujući i dvoje djece čija su tijela bila pokrivena zelenim pokrivačima, rekao je svjedok agenciji Reuters. Potpredsjednik bolnice AMRI novinarima je rekao da su najmanje 73 osobe izgubile život u požaru, od kojih su svi osim troje bili pacijenti. On je rekao da je 90 pacijenata uspješno evakuirano. "Vatra je detektirana u tri sata i trideset minuta... pozvali smo vatrogasnu brigadu u roku od pet do deset minuta", rekao je potpredsjednik S. Upadhay na konferenciji za tisak.
SARAJEVO - Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine objavilo je u petak kako je podignulo optužnicu protiv 26 članova organizirane kriminalne skupine koji se terete za krađu i preprodaju stotina automobila. Kako se navodi u priopćenju, riječ je o skupini koja je djelovala od 2009. do 2011., a njezini su članovi, uporabom suvremene opreme, krali isključivo skupocjene automobile za koje su potom izrađivali krivotvorene isprave te ih preprodavali u BiH, ali i u susjednim državama. Točan broj automobila koje su članovi te skupine ukrali nije utvrđen, no policija je uspjela pronaći i vratiti stvarnim vlasnicima 74 takva vozila, ukupna vrijednost kojih premašuje milijun i pol konvertibilnih maraka (više od 767 tisuća eura). Istragom je utvrđeno kako su kradljivci surađivali i sa zaposlenicima nekih autokuća, pribavljajući od njih stvarne podatke o vozilima istog tipa i karakteristika kao i ukradena, koji su im poslije služili za izradu krivotvorenih isprava. U preprodaju automobila bile su uključene i neke otpremničke tvrtke u BiH koje su ih prevozile preko granice, a među optuženicima je i jedan pripadnik Granične policije BiH koji im je u tome pomagao.