PARIZ - Kriza u eurozoni i mjere štednje najavljene u većini europskih zemalja ozbiljno će ugroziti socijalne modele uspostavljene nakon Drugoga svjetskog rata, koje, da bi preživjeli, treba reformirati, ocjenjuju ekonomisti. Reforme mirovinskih sustava, rezanje raznih oblika socijalne pomoći, zamrzavanje mirovina, smanjenje zdravstvenih povlastica i druge mjere štednje zamjenjuju uobičajena prava europskih socijalnih država. "Te socijalne države, izgrađene nakon rata, u kojima se jako brinulo o potrebama ljudi, osobito u slučaju bolesti, nestat će", predviđa ekonomist Nicolas Bouzou iz francuskoga ekonomskog instituta "Asteres". Danas imamo masovnu nezaposlenost, stanovništvo koje stari i nemamo rast pa su financijski pritisci apsolutno neodrživi, objasnio je. Po mišljenju Michaela Burde, ekonomista s berlinskoga Sveučilišta "Humboldt", mnoge europske zemlje trebale bi se ugledati na skandinavski model. "Ako on tako dobro funkcionira, to je zato što kombinira elemente socijalne države i liberalizma", rekao je. Socijalna zaštita u Europi dio je njezina identiteta i treba učiniti sve kako bi je se i dalje financiralo, zaključio je Bouzou.
BERLIN - Rast potrošačkih cijena u Njemačkoj na godišnjoj razini u prosincu je usporio na 2,1 posto, preliminarni su podaci njemačkog statističkog ureda Destatisa. Godišnja stopa inflacije spustila se tako na najnižu razinu od ovogodišnjeg ožujka. Također je osjetno niža u usporedbi s godišnjom inflacijom od 2,4 posto u prethodnom mjesecu. Na mjesečnoj su razini potrošačke cijene u najvećem europskom gospodarstvu uvećane 0,7 posto, uglavnom zahvaljujući sezonskim čimbenicima. Cijene su u studenome bile nepromijenjene. Iz toga proizlazi da je godišnja inflacija u prosjeku ove godine iznosila 2,3 posto. To je osjetno više u usporedbi s 1,1 posto u 2010. godini, a i iznad razine od gotovo dva posto koliko ciljaju u Europskoj središnjoj banci.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u četvrtak su blago ojačali u slaboj trgovini jer su se ulagači držali na oprezu nakon što su prinosi na talijanske 10-godišnje obveznice ostali u visini gotovo sedam posto, što analitičari smatraju neodrživim na dulji rok. Indeks Londonske burze FTSE ojačao je 0,34 posto, na 5.525 bodova, indeks Frankfurtske burze DAX porastao je 0,42 posto, na 5.795 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 0,37 posto i iznosio 3.082 boda. Banke koje su u velikoj mjeri izložene dugovima perifernih članica eurozone bile su među najvećim gubitnicima zbog zabrinutosti u vezi visokih troškova financiranja. Dionice francuskih banaka Credit Agricole i Societe Generale, koje su jako izložene talijanskom dugu, izgubile su pritom na vrijednosti 0,6 odnosno 0,5 posto. No, podršku indeksima pružile su rudarske dionice koje su ulagači kupovali nakon što su im cijene dan ranije osjetno pale. U prosjeku su dionice sektora osnovnih sirovina ojačale za 0,3 posto, nakon prosječnog pada za 1,9 posto u srijedu. Dionice predvodnika te industrije BHP Billitona pritom su ojačale jedan posto.
LONDON - Euro je u četvrtak na međunarodnim tržištima pao na najnižu razinu u posljednjih više od 15 mjeseci prema dolaru, a zabilježio je i najnižu razinu u posljednjih 10 godina prema jenu, nakon što su visoki troškovi zaduživanja Italije na današnjoj aukciji ojačali zabrinutosti ulagača u vezi dužničke krize eurozone. Euro je u takvim okolnostima oslabio prema dolaru za oko 0,5 posto, na 1,2858 dolara, što je njegova najniža razina od rujna 2010. godine. Prema jenu se spustio na najnižu razinu u posljednjih 10 godina od 100,05 jena, pod pritiskom prodaja japanskih izvoznika i ulagača. Dolar je oslabio 0,1 posto prema jenu i njime se trgovalo po 77,83 jena. Zabrinutost zbog banaka i državnih dugova vjerojatno će nastaviti pritiskati euro i u 2012. godini, posebice zbog znakova poboljšanja u američkom gospodarstvu, što bi moglo poduprijeti dolar. S obzirom na pad eura ispod 1,30 dolara, mnogi analitičari očekuju u narednim mjesecima njegovo daljnje spuštanje prema 1,25 dolara.