ZAGREB - Vlada premijera Zorana Milanovića do kraja svog mandata ima za cilj postupno povećavati stopu rasta gospodarstva kako bi se do 2015. ona kretala na razini od oko 5 posto, u tom razdoblju znatno smanjiti stopu nezaposlenosti, a do kraja mandata cilj je i smanjenje udjel proračunskih rashoda u BDP-u za oko 4,5 postotnih bodova. To su neki od ciljeva iz gospodarskog dijela Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2011.-2015. U dijelu posvećenom gospodarskoj politici Vlada kao ciljeve navodi postupno povećanje rasta gospodarstva kako bi se do 2015. stopa rasta kretala na razini od oko 5 posto, a u istom razdoblju znatno smanjenje stope nezaposlenosti, odnosno povećanje stope zaposlenosti. Vlada će svim raspoloživim mjerama potaknuti obnovu hrvatske industrije s ciljem povećanja udjela industrijske proizvodnje u BDP-u te usmjeravanjem barem 50 posto industrijske proizvodnje prema izvozu. Najavljuje se smanjenje nelikvidnosti, zakonsko usklađivanje rokova plaćanja s regulativom EU, jačanje mjere financijske politike kako bi se smanjile kamate na kredite poduzetničkom sektoru, inzistiranje na snažnijoj koordinaciji fiskalne i monetarne politike.
ZAGREB - Hrvatska treba novu industrijsku politiku, ističe se u Programu nove Vlade i najavljuje da će se potaknuti izradu sektorskih strategija, kao i oblikovanja snažnijeg sustava horizontalnih mjera industrijske politike. Osim sređivanja stanja u brodogradnji i željeznicama te rasterećenja državnog proračuna, Vlada će u što kraćem roku razraditi jasnu politiku razvoja suvremenih industrijskih sektora (poput biotehnologije, posebno farmaceutike i nanotehnologije), te odrediti pravce daljnjeg razvoja tradicionalnih industrija poput prehrambene, drvne, tekstilne, kemijske, petrokemije i prerade nafte. Vlada najavljuje i da će prioritet biti radikalno uklanjanje barijera za nova ulaganja, a posebno će potaknuti nova ulaganja u četiri područja - turizam, energetiku, infrastrukturu i navodnjavanje i okoliš. Uz ostalo u turizmu se izrijekom spominju gradnja hotelskih kapaciteta na lokacijama Brijuni Rivijera, Duilovo, Kupari, Pelješac, Sveti Juraj na Lastovu ili Prevlaka, u energetici gradnja četiri HE na Savi, dvije HE na Dravi, HE Senj, HE Kosinj, TE Plomin 3, TE Ploče, novi blokovi plinskih TE Zagreb i Sisak, nove plinske TE u Slavoniji i Dalmaciji, osuvremenjivanje rafinerija u Rijeci i Sisku, LNG terminal Omišalj i naftovodi Družba Adria i dio Južnog toka, u infrastrukturi rekonstrukcija i gradnja ravničarske željezničke pruge (Krk)-Rijeka-Zagreb, itd.
ZAGREB - Nova hrvatska Vlada u svom programu najavljuje da će pripremiti i plan cjelovite fiskalne konsolidacije u kratkom i srednjem roku, a ciljevi su smanjenje deficita konsolidirane države na manje od 3 posto BDP-a i primarnog deficita na nulu, smanjenje udjela proračunskih rashoda u BDP-u za oko 4,5 postotnih poena do kraja mandata, zaustavljanje rasta i preokretanje trenda udjela javnog duga, uvećanog za državna jamstva, u BDP-u na razinama manje od 60 posto. Konsolidacija će se u kratkom roku temeljiti na realnom smanjenju javne potrošnje, odnosno rashodne strane proračuna. Pri tome, 'zadnja linija obrane' bit će mirovine, plaće i socijalna davanja za najugroženije skupine stanovništva. Najavljuju se i korekcije poreznog sustava, primjerice stimulativniji porezni sustav za poduzetništvo, uspostava sustava koji u obzir uzima stvarnu ekonomsku snagu poreznog obveznika, a sve to uz visok stupanj fiskalne neutralnosti planiranih korekcija kako se ne bi povećalo ukupno porezno opterećenje.
ZAGREB - Dobivanjem uporabnih dozvola dovršen je projekt obnove pruge Vinkovci-Tovarnik sufinanciran novcem iz EU-ova pretpristupnoga programa ISPA, izvijestili su iz Hrvatskih željeznica. Projekt je ukupno vrijedan oko 66,5 milijuna eura, sredstva EU su bespovratna, a udio sufinanciranja je u visini 48 posto vrijednosti projekta. Pruga je u građevinskom smislu osposobljena za vozne brzine od 160 km/h, modernizirano je svih sedam stajališta i dva kolodvora (Jankovci i Đeletovci), ugrađene su nove skretnice, izgrađene su nove peronske površine sa svom potrebnom infrastrukturom itd. No još nije moguće voziti projektiranom brzinom jer traje razdoblje promatranja rada uređaja. Sada vlakovi po toj dionici voze prosječnom brzinom od 100 km/h (prije obnove i modernizacije vozili maksimalno 50 km/h).
ZAGREB - Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex danas je blago porastao, za 0,19 posto, na 1.736,77 bodova, dok je specijalizirani Crobex10 pao za 0,21 posto, na 969,93 boda. Redovni promet Burze iznosio je svega 6,8 milijuna kuna, a promete veće od milijun kuna ostvarile su samo tri dionice. Najveći promet, od 1,7 milijuna kuna, imala je povlaštena dionica Adris Grupe, čija je cijena pala 0,93 posto, na 213 kuna. Dionicom Ine ostvareno je 1,3 milijuna kuna prometa, a cijena joj je smanjena za 0,52 posto, na zadnjih 3.850 kuna. Promet dionicom HT-a iznosio je 1,2 milijuna kuna, uz blagi pad cijene, za 0,02 posto, na 240 kuna.