ZAGREB - Hrvatski ekonomski analitičari u vrlo različitim raspoloženjima dočekuju 2012. godinu - dok su neki u svojim očekivanjima blago optimistični, drugi najavljuju višegodišnju katastrofu. Dok Žarko Primorac procjenjuje da Hrvatsku u idućoj godini, ako nova Vlada spasi kreditini rejting i provede nužne mjere, očekuje rast BDP-a između jedan i 1,5 posto, Ljubo Jurčić smatra da je predviđanje Svjetske banke o padu BDP-a za jedan posto još i optimistično. Na današnjem predstavljanju "Poslovnih očekivanja 2012." Privrednog vjesnika, Primorac je izrazio iznenađenje nedavnom prognozom Svjetske banke o jedanpostotnom padu BDP-a i njezinim zahtjevima za "bolnim rezovima", istaknuvši kako se nitko nikad nije izvukao iz krize samo s restrikcijama. Vlada treba riješiti problem nelikvidnosti i ubrizgati nešto svježeg novca u hrvatsko gospodarstvo kojim će financirati rast izvoza, poljoprivredu, turizam, te malo i srednje poduzetništvo. Banke moraju povećati kreditiranje poduzetništva, pa će u tom slučaju BDP ipak rasti, smatra Primorac. Ljubo Jurčić, koji je i ove godine, drugi puta za redom, dobio nagradu "Gorazd Nikić" za ekonomskog analitičara godine, upozorava da Hrvatska nema što izvoziti.
ZAGREB - "Poslovna očekivanja 2012.", koje je danas predstavio Privredni vjesnik, blago su optimističnija nego lani, što pokazuje prosječna ocjena od 2,31 koja je nešto bolja od lanjskih 1,99. U anketi Privrednog vjesnika sudjelovale su 442 tvrtke na koje otpada 15 posto ostvarenog ukupnog prihoda, a zapošljavaju 17 posto od ukupno zaposlenih u tvrtkama. Takvu ocjenu potvrdili su i nazočni poduzetnici, poput vlasnika Orbica Branka Roglića koji očekuje da nova Vlada uspostavi ravnotežu između javnog sektora i realne ekonomije, te započne restrukturiranje javnih i državnih poduzeća. Izvršni potpredsjednik Agrokora Damir Kuštrak optimist je što se tiče njegove kompanije budući da će ovu godinu završiti "blizu dvocifrenog rasta", a iduće godine očekuje još bolje rezultate, no za hrvatsko gospodarstvo najbitniji je odgovor na pitanje što će biti generator rasta. Hrvatska još uvijek ima veliku državnu imovinu koja je slabo iskorištena, a za rast su ključne investicije - domaće, strane, privatne i javne, kaže Kuštrak koji smatra da će u vezi toga najvažniju ulogu odigrati banke.
ZAGREB - Današnje trgovanje na Zagrebačkoj burzi obilježila je dionica Ine kojom se počelo trgovati nakon sedam i pol mjeseci obustave trgovanja, a promet tom dionicom iznosio je danas nešto više od sedam milijuna kuna, uz pad cijene za više od sedam posto. Redovni promet na Burzi iznosio je danas 16,3 milijuna kuna, a dionički indeksi bilježe pad, Crobex za 0,80 posto, na 1.740,23 boda, a Crobex10 za 0,95 posto, na 974,87 boda. Najtrgovanija je bila dionica Ine s prometom od 7,07 milijuna kuna, a zadnja joj je cijena bila 3.900 kuna, što je za 7,14 posto niža cijena nego što je bila 27. travnja, prije obustave trgovanja. Vlasnike je danas promijenilo 1.734 dionica Ine. Iz tih bi se podataka moglo zaključiti da je, prvog dana ponovnog trgovanja, ipak izostala neka veća trgovina dionicama Ine i 'lov' na 'slobodnih' oko 1,88 posto dionica Ine, što su neki najavljivali, navodeći da je to prilika mađarskom MOL-u da stekne većinski udio u Ini. Temeljni kapital Ine podijeljen je na 10.000.000 redovnih dionica. Milijunski promet danas na Burzi ostvarile su još povlaštena dionica Adris grupe (1,66 milijuna kuna) te dionica HT-a (1,56 milijuna kuna). Obje dionice bilježe rast cijene, Adris za 0,07 posto i HT za 0,17 posto.
ZAGREB - Dubrovačka tvrtka za menagement i stručni nadzor u graditeljstvu Trames d.o.o. za 200 milijuna američkih dolara projektirat će i nadzirati gradnju novog stambenog naselja sa svim popratnim sadržajima uz grad Samarru u iračkoj pokrajini Salahadin na bruto građevinskoj površini od dva milijuna metara četvornih temeljem danas potpisanog ugovora s privatnim iračkim investitorom Abdulrahmanom Fadhil Hameedom. Potpisujući danas taj ugovor u sjedištu HGK-Komore Zagreb direktor Tramesa Marko Balija naglasio je da će posao trajati oko tri godine te da će to novo stambeno naselje, naziva "Biser Samarre", uz oko 8.500 stambenih jedinica za oko 40 tisuća stanovnika imati i sve druge javne sadržaje poput škola, bolnica, trgovina, džamija i ostalog. U cijelom poslu Trames nudi menadžment (projektiranje, nadzor i inženjering), kazao Balija dodajući da je investitor pristao da Trames ima prioritet pri odabiru materijala, u čemu je velika šansa za hrvatske tvrtke kojima će se Trames sigurno po tom pitanju obratiti. Investitor Abdulrahman Fadhil Hameed naveo je kako je ukupna vrijednost cijelog tog projekta 600 milijuna dolara,
ZAGREB - Pliva je u ovoj godini proizvela 4,3 milijardi tableta, a u 2012. godini očekuje rast proizvodnje od 30 posto i početak gradnje nove tvornice u Novom Marofu, rekao je predsjednik Uprave Plive Matko Bolanča na današnjem susretu s novinarima. Zadovoljni smo postignutim proizvodnim rezultatima koji su popraćeni i dobrim financijskim pokazateljima, rekao je Bolanča. Više o financijskim rezultatima nije želio reći, zbog burzovnih pravila. Prema njegovim riječima, cilj Plive je stvoriti kapacitet za proizvodnju 20 milijardi tableta godišnje, a zna li se da se u Hrvatskoj godišnje potroši oko dvije milijarde, jasno je da je orijentacija Plive izvozna. Bolanča kaže da Plivin izvoz raste pogotovo u Sjedinjene Američke Države gdje su najveći Plivini konkurenti proizvođači iz Indije i Kine. Uz Ameriku, glavno izvozno tržište za Plivu je Rusija.
ZAGREB - Hvarska hotelsko-turistička tvrtka Sunčani Hvar od početka ove godine do kraja listopada zabilježila je 113,8 milijuna kuna poslovnih prihoda, što je za 2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, te je istodobno za 13 posto smanjila poslovne rashode. Uz dva izvanredna prihoda tvrtka je prvi put nakon niza godina zabilježili pozitivan ukupni rezultat, priopćila je Uprava Sunčanog Hvara na Zagrebačkoj burzi. Porast poslovnih prihoda rezultat je povećanja broja gostiju i noćenja. Ističu da su u listopadu ove godine zabilježili dva izvanredna prihoda. Prvi se odnosi na otpis zateznih kamata komercijalnih banaka, za koje je društvo steklo uvjete otplatom svih starih dugova prema bankama. Drugi važan utjecaj imala je registracija odluka dioničara sa zadnje Skupštine kojom su pozajmice dvaju najvećih dioničara društva pretvorene u poslovne udjele, a sve kamate dospjele do 31. ožujka ove godine od 21 milijun kuna na navedene pozajmice su otpisane.